Жидов

Ko uoči ustanove mirovnih ugovora pa I član 9 izbornoga zakona, tome će biti Jasno, da ovo narcdjcnje ministra unutarnjih djela sadržaje flagrantnu povredu zagarantovanih prava, što se tiće Židova. Prije svega g. ministar ne navadja, koje Židove smatra stranim podumclma, da li i one, koji imajući eventualno pravo opcije po zavičajnosti. ipak po mirovnom ugovoru stekoše punopravna državljanska prava bez ikakovih formalnosti u Času stupanja na snagu ugovora c miru. Razumije se, da ne mislimo ninlkako zagovarati pravo blrania za one, koji ni po ugovoru o miru ne .stekoše državljanstva n našem kraljevstvu. No jednako se razumije, da valja odlućno protestovatl protiv toga, da se Židovi, koji ni po rasi ul po jeziku ne mogu optiratl ni za koju od u članu 80. St. Oermainskog ugovora nabrojenih nacljonalnlh država, Ipak lišavaju političkih državijanskih prava kaoSto Je pravo biranja, još je gora stvar i neosporna gruba povredu zak. kad s oduzima pravo biranja i prldanicima Bosne bz obzira to. koliko vremena nastavaju Bosnu, ako se nisu deklarirali kao Srbi i Mrvatl 1 ako Ih društvo i vlast po kriterijima,Što ih ministar navadja. Malo će biti Zidova u Boso). koji će se za volju ugadjanja g. ministru Ili ;a volju oportunističkih ambicija odreći svoje židovske narodnosti. Sto im u ostalom Još ne bi pomoglo, Jer i onda još zavisi od' »društva« i vlasti hoće II Ih takovima priznati. Ako se nadje Židova, koji će htjeti da pazare sa svojim uvjerenjem. opet će partijski interesi, dakle samovolja odlučivati o tome, kog« će vlasti od Židova ostaviti u biračkim spiskovima, a koga će brisati. Nardjenje rnlnistrovo tako je neopredjeljeno i elastično, kao da je upravo udešeno za puku slobodnu samovolju. No o tom se ne radi. U stvari je to, da je nemoguće u pravnoj državi kriterij etničkog oprdjeljenja uzeti mjerilom za davanje gradjanskih i političkih prava. Sefardi dakle, koji oko pet vijekova nastavaju Bosnu, koji su dakle po djedovima i pradjedovima vezani s ovom zemljom, koji niti će htjeti niti mogu da se odluče opcijom za drugo državljanstvo: oni, služeći se špansklm jezikom u porodici, u sinagogi, u medjusobnom društvenom saobraćaju, dakle više Španskim no srpsko-hrvatskim jezikom, nc ćc moči birati već ako koji upravnik proračuna, da se više služe srpsko-hrvafskim jezikom i ako se sami priznadu Srbima ili Hrvatima! Bit će možda takovih, koji će, umjesto da uzorno insistiraju na svome pravu, voljeti da dadu iz asimilatorno-oportunlstičkih razloga krivu deklaraciju o naciiskoj pripadnosti, a neistinitu o jeziku, kojim se služe. Za takove, razumije se, nijesu pisani ovi reci. Oni ćc »naći svoj put«. No Židovi, n kojih je, pored Žive svijesti pripadnosti k židovskoj zajednici, razvilo p ravno osjećanje, koji ne ćc bez protesta da se prilagodjuju tjesnogrudnim kaljenjima zakona u doba. kad se proklamiraju načela samodredbe nacija i nacijskta snošljivosti. načel<\, zbog kojih se morala oboriti austro-ugarska monarhija: oni ne će sagnuti šiju pred kaljenjem svojih gradjanskih prava I ne će za zalogaj leće prodati svoga podrijetla. Oni će, ne popravi li se ovo bespravlje u zadnji čas, manifestovati solidarni svoj protest protiv njega time, da ne pristupaju biranju ni ondje, gdje im je dobra volja podredjenog upravnika pojedinačno koncedirala. da su »Srbi« ili -Hrvati« i da se više služe srpsko-hrvatsklm nego drugim jezikom. Jer još jedamput treba da se svom jasnošću Istakne: O političkim pravima građjana u m#dernoj kulturnoj i pravnoj državi, koja aklamin Wllsonova načela i potpisuje ugo v vore o zaštiti manjina, ne smije da odlučuje pripadnost rasi. etničkoj zajednici, ni služenje Izvjesnim jezikom. Mi Židovi kao gradjani ove države u interesu njezina moralna prestiža treba vidnim protestom da Je očuvamo od toga. da stupa imatraške u predratnu eru nacijsitih 1 raznih nesnošljivosti, protiv kojih se prosvijećeno čovječanstvo borilo. Kao što je Ceho-Slovačka. pa i republika Austrija. Sto više i Poljska svojim Zidovima dala puno pravo u političkome pogledu, bezusiovno pravo glasa, 1 aktivno I pasivna, tako to pravo mora da prizna i kraljevstvo Srba, Hrvata » Slovenaca tim više. Sto Je to pravo ganmtovuno pozitivnim zakonima našega kraljevstva. Nisu se krajevi holi su ranije pripadali

austro-ugarskoj monarhiji prlsajedinili Srbiji za to, da nacijska i rasna tjesnogrudnost Iz biv-5c monarhije istisne širokogrudnu snošljivost ustanovljenu u ustavu I Javnom životu Srbije.

iz židovskog svijeta

Dr. Marfcus Branit. U dobi od7l godinu umro je n Bratislavi poznati istoričar profesor dr. Markus Branu, docenat židovsko-tcološkog seminara. Dr. Brann učenik Oraetza postao je 1891. nasljednik svoga učitelja kao docenat za židovsku povijest i literaturu. Na rabinskom seminaru razvio je veliku djelatnost. Tu je svršio svoje djelo »Povijest Zidova i njihova literatura« u tri sveska, zatim »Udžbenik židovske povijesti«, u 4 sveska. Od bezbrojnih njegovih radova ističemo još; »Povijest Zidova u Šleskoj«. »Povijest židosko-teološkog seminara u Bratislavi«, te »Kratki pregled židovske povijesti i literature«. Dugi niz godina Izdavao je vrlo ugledni »Mjesečnik za znanost židovstva«. Jacob H. Schlff. Iz Amerike Javljaju, da Je ondje umro poznati židovski filantrop Jacob H. Schiff, Jaka ličnost u amerikanskom Židovstvu. Schiff rodio se u Frankfurtu na Majni i došao Je u mlađim godinama u Ameriku, gdje Je doskora U financijalnim krugovima zauzeo vidno mjesto. Najveće je zasluge stekao na polja filantropije. U pitanja emigracije Židova zaazeo Je odlučno stajalište, te Je ne samo materijalno podupirao imigrante, već Je 1 političkoj strani toga pitanja posvetio veliku pažnju. Velik svoj upliv upotrijebio Je na zaštitu Židova u Rusiji i Rumunjskoj protiv progona. Velik niz kulturnih institucija zahvaljuje njemu svoj osnutak. Osnovao je univerzitet u državi Ne\v-York i obilato je podupirao razna židovska učilišta. I sveučilište rodnoga grada Frankfurta, gradsku biblioteku i židovsko sirotište obilato je nadario. Njime gubi židovstvo jednoga od svojih zadnjih filantropa velikoga stila, koji Je za vrijeme rata mnogo učinio, da üblaži veliku bijedu židovskih masa. Wllson protiv progona Židova u PolJ' skok Komitej židovskih delegacija na mirovnom zboru predao je predsjedniku provizornog komiteja amerikanskog kongresa, Morissu R o t h e n b e r g u. autentične dokumente o položaju Židova u Poljskoj. Rotheaberg brzojavio je sadržaj tih dokumenata u Ameriku, te je na temelju toga rabin dr. Stephen W i s e kao predsjednik komiteja istočnih Zidova obratio se na predsjednika VVilsona, te mu razložio u opširnom memorandumu nesnosni položaj Židova u Poljskoj. Rabi Wise primio je 10 septembra ovaj odgovor : Dragi moj rabi Wise! Duboko sam potrešen izvještajem, koji ste mi poslali o iskušenjima 1 nevoljama. kojima su sad izvržena Vaša braća u istočnoj Evropi. Svaki Amerikanac bez razlike rase i vjere osjeća najdublje simpatije za Židove istočne Evrope, koje ne nodnašaju samo teret rata, već su i izvrženi nevoljama, koje su prouzročene nepravednim postupkom sa strane vlade i naroda. Nadam se. da će narodi, s kojima naša zemlja podržaje odnošaje, sve uraditi, da se ne samo ukinu svi iznimni zakoni upereni protiv židovskog pučanstva *i skladu s onim točkama mirovnog ugovora o zaštiti narodnih manjina, već da se dokrajče i sve nepravednosti prema žl-

dovima. Mi u našoj zemlji, gdje žive Židovi na temelju apsolutne jednakopravnosti. znamo, s kojom su lojalnosti i vjernosti podupirali i unapredili ideale i aspiracije našega naroda. Vrlo ću se veseliti. da od Vas čujem da se poboljšao položaj istočnih Židova. Vlada ove zemlje najiskrenije želi, da übrzo prestaju progoni protiv Židova u svim zemljama. Srdačnim i iskrenim pozdravima. Woodrov VVllson. Židovsko poljski pregovori. Iz Varšave nam javljaju, da se pod predsjedništvom podpredsjednika poljske vlade Daszynskia održala konferencija sa zastupnicima svih židovskih stranaka, koja se bavila pitanjem nastavka poijsko-žiđovskih vijećanja, koja su započela u mjesecu junu! i Julu ove godine sa zadaćom da nad Ju sredstva za uspostavljenje dobrih odnošaja izmedju poljskog i židovskog društva. . ( naglasio je, da je želja vlade da obje stranke spoznaju potrebu da im valja živiti u miru, a koja se upirn£fia gradjansku'jednakopravnost. Vlada poduzet će nužne korake da ostvari svoje planove. Rat, koji traje već sedam godina i koji traži koncentraciju svih sila države na Jedan đlj, obrana državne egzistencije, stvorio Je abnormalno stanje, koje oštećuje mirni, konzekventni rad nuždan za poboljšanje obostranih odnošaja. Iza zaključka mira bit će taj rad po mišljenja Daszynskia vrlo laki. Sa židovske se strane istaknulo, da se, prije no što se prelazi na razglabanje kulturnih i organizatornih problema, koji se tiču položaja i organizacije Židova u Poljskoj, odstrani zagušljiva atmosfera, koja je stvorena zadnjih nedelja i koja je bez obzira na nesumnjivo lojalno držanje židovskog pučanstva u Jmjeme rata dovelo do nečuvene klevete protiv židovskog pučanstva, da je prema poljskoj državi počinilo veleizdaju. Rezultati ovih kleveta pokazali su se već na vrlo tragičan način u položaju Zidova u predjelima, koji su oslobođjeni od neprijateljske okupacije. Zahtjevi Istočno galičkih Židova. Predsjednik židovskog narodnog vijeća za istočnu Galiciju, dr. Leon Rei c h, stigao je u London, da intervenira za očuvanje prava istočno-galičkih Zidova. U istočnoj Galiciji živi 670.000 Židova, t. j. 11 °/o svega pučanstva. Stanuju većinom u gradovima, te se bave trgovinom, industrijom i slobodnim zvanjima. U glavnom gradu istočne Galicije, Lavova, iznaša broj Zidova 4550: Položaj istočnih Židova vrlo je težak, Jer su utisnuti izmedju Ukrajinaca i Poljaka. Oni bi mogli odlučiti za Jednu ili drugu stranku, ali bi se time izvrgli najvećim opasnostima i progonima sa strane onih, koji bi se Ume smatrali prikraćenima u svojim pravima. Mirovnim ugovorom zajamčena Je doduše zaštita narodnih manjina, no pored svega toga je Poljska, koja je ugovor ratificirala, dosad propustila da objelodani u službenom listu stavke, koje se odnose na zaštita narodnih manjina tako, te ugovor još nije stao na snagu. \ Istočni Zidovi stoga zahtjeva ju; 1. Pravo na samoodređjcnje u svim interteritorijajpim židovskim stvarima po narodnom zastupstvu, koje biraju Zidovi 2. Pravo na osnutak ne samo židovskih pučkih škola, već i srednjih škola na državni trošak. 3. Osnivanje židovskog đepartmana kod centralne vlade odnosno zemaljske vlade, koji će se baviti svim židovskim pitanjima u tentiJL

4

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 26.