Жидов
Vijećanja Jolnt Dlstribution Comite-a. U Parizu održale su se pod predsjedništvom glavnog direktora za Evropu, dr. Juliusa Cioldmanna, a u nazočnosti predsjednika Feliksa M. NVarburga r direktora Boris D. Bogena (Poljska), Frank F. Rosenblatt (Rusija). Leon W e c h 1 e r (Čehoslovačka i Austrija), te gospodjice Hetty Oodmann i g. James B e c k e r a, vijećanja Jofnt Distribution Comite-a. Prvih dana raspravljala su se pitanja, koja su zajednička svim zemljama, a medju njima i pitanje izbjeglica. Uslijed poljsko-ruskog rata nastalo je ponovno veliko gibanje medju istočnožidovskim masama. Medju izbjeglicama nalaze se mnogi, koji su već dobili od svojih rodjaka u Americi putne karte, te u Varšavi čekali na vizum. Pored tih veliki dio emigranata sprema se na put u Palestinu. Velik dio dao se u bijeg, a da nije znao. gdje će naći utočišta, a kamo li snabdjevati se sa sredstvima za opstanak. Uslijed toga postalo je pitanje izbjeglica, koje je inače bilo dosta komplicirano, još težim. Joint bio je prisiljen da priskoči u pomoć svima. U buduće morat će nastojati da izbjeglice ne putuju bez cilja od mjesta do mjesta i da ne padnu na teret svim uredbama. U savezu s ovim dogadjajima raspravljalo se ponovno pitanje skrbi za izbjeglice. Joint nastojati će, da Židove, koji su imali zvanja, opet istima privede, a one bez zvanja da«uputi u jedan obrt. Napose morat će da se brine za siročad. Dužnost je pojedinih direktora da prema prilikama i potrebama dotičnog kraja rade u smislu izdanih im instrukcija. Komite] židovskih delegacija o HortvMadžarskoi. Komitej židovskih delegacija kod mirovnoga kongresa upravio je komunikej na nadležna mjesta, u kome upozorava na pravna nasilja, koja čini madžarska vlada pomoću narodne skupštine Židovima, Madžarske. Napose je istaknut poznati nam zakon glede ograničenja studija židovskih đaka na visokim školama. Komunikej veli doslovce: »§ 3. ovog zakona. koji ođredjuje, da su Židovi posebna narodnost, ne će da osigura židovskim masama nacijonalna minoritetska prava, već ih nasuprot želi lišiti svih dosadanjih prava, izjednačivši ih sa strancima«. Komunikej upozorava na antisemitske novore ministra Hallera, koji mjestimice upravo potiču na pogrom, kao i na govore drugih nekih zastupnika, te onda ovako završuje: »Madžarska prva je evropska zemlja, koja putem zakonodavstva liši Židova gradjanskih njihovih prava. Ovaj sredovječni zakon sadržaje jedan od najtežih prekršaja ugovora, koji je u Trianonu sklopljen izmedju Madžarske i velesila, prema kojem su svi državljani Madžarske pred zakonom jednaki, i u jednakome užitku sviju gradjanskih i političkih prava bez obzira na rasu, jezik i religiju. Zar £e dopustiti Savez Naroda, da se u Madžarskoj tjera sredovječna politika netolerancije i tame i da se u .Madžarskoj trianski ugovor smatra krpom papira?« Umorstva a Ugarskoj. Lažno samoubojstvo Adolfa Lanđaua. Lokalna korespondencija »Magyar Hirado« javlja; U vezi sa smrću vinotršca Adolfa Landaua, koja je uslijedila prošle nedelje, raširile su se najrazličitije vijesti. L^nđau
bio je upleten u jedan kažnjiv čin, te se nalazio u preventivnom zatvoru. Kad je umro posumnjala je njegova obitelj u to, da je umro naravnom smrću. Sudac istražitelj naredio je radi toga na predlog državnog odvjetništva obdukciju Iješine, da se konstatuje uzrok smrti. Kod obdukcije nije se našlo na Iješini nikakav trag nasilja, te je utvrdjeno, da je pokojni X-andau počinio samoubojstvo objesivši se. Besramnost, s kojom Hortyeva kor respondencija kuša da prikaže nasilnu smrt Adolfa Landaua kao samoubojstvo, izazvat će u svakoga razboritoga čovjeka nakon svih iskustava, koja dosad svijet poznaje o obdukcijonim nalazima žrtava Hejasovih i Pronajevih banda, samo čuvstvo odvratnosti. Znade se iz prijašnjih slučajeva, da nema danas u Ugarskoj liječnika, koji bi se usudio, ako mu je život drag, ispostavit doista onakav nalaz, koji u istinu predleži. Šta više i najbliži rodjaci umorenih žrtava stavljaju na kocku svoj život, ako kod preslušanja ne potpišu protokol, koji im se predloži na potpis. Vanjski svijet saznaje istine o umorstvima nedužnih žrtava bijelog terora tek onda, kad uspije nekome, da pobjegne iz Ugarske. Kongres rumunjskih Židova. Save* rumunjskih Židova sastao se na 11. i 12. o. mi. na izvanredan kongres u Bukareštu. Na dnevnome su redu i pitanje potpunomašnje emancipacije rumunjskih Židova, subvencioniranje židovskoga školstva te državno priznanje viših autonomnih židovskih organizacija.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Pregovori cijonističke organizacije s leom i Rothschildom. N. Soko 1o w i W e i z m a nn pregovaraju s Icom i bar. Edmundom Rothscihldom o njihovom sudjelovanju pri obnovnom djelu u Palestini. Pregovori su, kako nam javljaju, dostatno napredovali, te postoji nada, da Ce doskora biti postignut povoljan rezultat. Pregovori o granicama Palestine. Iz Pariza nam javljaju- Sokolovv stigao ie u Pariz, da vodi pregovore o granicama Palestine, te je tom zgodom potražio L e Ro u x-a francuskog šefa okupirane gornje Sleske, i razložio teški položaj, u kome se nalazi židovsko pučanstvo. Le Roux obećao je, da će se baviti ovim problemom, te ga riješiti u prilog židovskog pučanstva. Granice Palestine. London 11. Oktobar. U vezi s izborom Milleranda za predsjednika Francuske i povratkom Lloyd Oeorgesa s ljetnih praznika, govori »Palestine*. organ britskog palestinskog komiteja. o nuždi, da se definitivno uredi još do danas neriješeno pitanje sjevernih i sjeveroistočnih granica Palestine. Pitanje da je od prevelike važnosti, a da se kao stvar drugog reda raspravlja i da je niži činovnici riješavaju. Vijećanja židovskih učitelja u Jafi. Sa višeđnevnog vijećanja učitelja u Jafi, o kojemu smo već izvijestili, donosimo najvažnije rezolucije, koje glase: Skupština stavlja centrali u zadatak, da u roku od jedne godine dana izgradi
osnove za razne škole u zemlji. Dužnost ie centrale, da dostavi podružnicama izradieni materijal za odredjenje programa u gradskim pučkim školama 1 dječjim vrtovima. Još tokom ovog mjeseca neka izradi komite nacrt seoske pučke škole te materijal čim prije odašalje na druge zavode. Materijal pak pojedinih filijala ima se izručiti ovome komiteju. U nišanu treba da se sastane vijeće Histedruta, da stvori zaključke glede tehničke strane podizanja dječjih vrtova kao i gradskih i seoskih pučkih škola. Centrala ima da pripravi naučnu osnovu zajedno sa komitejima, a na temelju podastrtih nacrta. Na centrali je nadalje, da upozori i potakne komitej za izradbu nacrta srednjih učilišta na rad i da ga obveže, da svrši svoj posao još tijekom ove godine, te predloži za ljetnih praznika nacrte učiteljskome vijeću na ratifikaciju i da konačno izabere komisiju, koja će sabirali i sredjivati materijal glede terminologije, Komitej neka se stavi u dodir sa Midraš Halašon glede ustanove jedne je dinstvene terminologije. Skupština učitelja uvidja i razabere, da je njezin nacijonalni rad ugrožen zbog anonnne skupoće, koja još danomice raste i da dnevnice radnih sila nadmašujn sile zemlje. Dužnost je pučanstva, da se protiv ove skupoće bori svim sredstvima. Centrala je ovlaštena, da se obraća na sve nacijonalne institucije, na skupštinu delegiranih, na vladu kao i na cijeli radni narod i da ih potakne na energičnu borbu za pojeftinjenje živežnih potrepština. Centrala treba da stvori u zajednici sa radništvom zemlje ustanove glede olakšanja životnih prilika radništva. Na temelju referata i diskusija o velikoj vrijednosti uzgojnoga rada zahtijeva skupština od Vaad Hahinuha: da se uvodi u sve škole i zavode zemlje ručni, a specijalno vrtni posao i da se osnuje inštitut, u kojem bi se svi učitelji upoznali sa podukom u radu; konačno, da. se pruža mogućnost svakoj grupi učitelja, da osnuju radnu školu, ako oni to žele i hoće. Skupština rado priznaje vrijednost za ključka londonske konferencije glede rada u školama, koji odgovara aspiracijama učitelja u Palestini. Skupština protestuje najodlučnije protiv pokušaja, da se obustavi ili smanji poljodjelski posao u zemlji, koji je temelj našoj egzistenciji i glavni faktor izgradnje zemlje. Smetnja u noljođjelskome radu prouzrokuje nužno smetnju svakog odgojnoga rada i djelovanja. Židovski se učitelj osjeća solidarnim sa radništvom zemlje. Skupština zaključila je nadalje izdavanje mjesečnika »Hahinuh« i ilustrovanog dječjeg tjednika. U centralu je izabrano 7 učitelja iz lafe i 2 iz Jeruzalima. Predsjednik je dr. Mossinsohn. Projektirana gradnja luke u Jati. Holandesko je društvo za gradnju luka u Port-Saidu završilo sa izradbom planova za gradnju luke u Jafi, te je poslalo jednu svoju deputaciju vladi u Jerusolim, da bi joj osnovu podastrala i financijalna pitanja ove gradnje razčistila. Prema nacrtu ovoga društva iznašali bi troškovi za gradnju luke oko 600.000 funti. Društvo predlaže vladi, da na svoje troškove izgradi luku i u tu svrhu da podiže jedan zajam, koji bi se, kako tvrdi u dobro informiranim krugovima, lako mogao podl-
BROJ 28.
»ŽIDOV« eUJHUDI).
5