Жидов

ŽIDOV

GIQ3IS-Z^PITANy\-ZIDQVSm

Savezno vijeće cijonističke organizacije u Jugoslaviji

Ponedjeljak, dne 25. oktobra: Predsjednik dr, Hugo Spitzer otvara Savezno Vijeće u 9 i pol sati. Koristanvira da je konferencija propisno sazvana, a ima i dovoljan broj delegata. Predlaže podpredsjednicima vijeća dr. Ivana jacobia. dr. Dav. Alkalaya, dr. Fridriha Popsa ; dr. Žigu Bauera, te uz tajnike Rikarda Herzera i dr. Roberta Glueksthala, da se izaberu još 4 bilježnika i to: dr. A. Slngcr dr. Hugo Bauer, dr. Dragutin Tolentino i Mihaei L6wy (prima se.) U ime Z. O. u prvom redu moli, da se uvaži re je krivnja. što je današnja Konferencija sazvana daleko kasnije nego što to cdredjuju na?i statuti, na prilikama s kojima smo se imali boriti, a koje nijesmo mogli da uklonimo. Na to nastavlja: Pozdravljam Vas sve skupa i svakog pojedinog, a naročito g. Adolffa PoK i*a, general, tajnika Ž. N. F. iz Haaga, k*.ji današnjoj sjednici pribiva. Srdačne pozdravljam delegate iz Srbije i Vojvod -e, k..'i danas nrvi put javno suradluju i naš „m Savezu i oko zajedničkih ciljeva, koj : ~:. su već prije svoje sile posvetlfl. Braćo sumišljenici! Otkako smo se zadnji put ovdje sastali, nastupio je u povijesti židovskog naroda važan i odlučan čas; Ispunio se višetisućljetni san našega ■aroda. uslišana je njegova vruća molba i želja, koja ga je pratila i jačala i uzdržavala na mukotrpnom putu kroz diasporu. Ostvaren je politički program prvoga bazelshog kongresa U San Remu priznalo je vrhovno vijeće židovskom narodu pravo uspostave njegove države u zemlji naših predja, a to ne samo teoretski nego n potpuno odredjenom obliku a zaključci bvl mirovnim ugovorom sa Turskom 1 uvodjenjem generalnog komesara Velike Britanije Sir Herberta Samuela u službu pretvorili su ga u djelo. Značilo bi slabiti znamenovanje tog dogodiaja, ako bi ga kušao popratiti mnogim riječima i zvonkim frazama. Nije to ni potrebno, jer su lasao govorile manifestacije, kojim ga ie pozdravio cjelokupni židovski narod. No dužnost mi je, da na ovome mjestu upozorim i dozovem u pamet, da je time, što je u San Remu učinjeno, tek politički

program ostvaren. Priznato nam je pravo na domaju, ali domaju samu moramo da stvorimo mi. Diznačeno nam je široko i veliko gradilište a kuću. u koju trebamo da sklonemo naš narod, tu kuću treba da ml sami dogradimo i da je uredimo tako, da bude trajna i nepokolebiva. U to ime traži se od nas mnog-h i velikih žrtava. Ne traži se samo da nabavimo materijal za gradnju nego se traži da namaknemo i graditelje. To će biti naša zadaća i tu ćemo moći ispuniti, ako dokažemo, da smo u stanju i voljnji, da ono, što smo □ San Remu primili, možemo zadržati i s njim se koristiti. Ono što se od nas zahtjeva. daleko prelazi granice obične požrtvovnosti. Ne traži se cd nas da dademo tek jedan dio svoga suviška, već se traže doista velike žrtve traži se dio naše imovine da ostvarimo ono, što u Palestini graditi treba. Z. O. iznijet će vam prijedlog o svethu tome, što treba da se poduzme. a ja apeliram na Vas, kad se vratite svojim kućama, da ne časite nego da smjesta poduzmete i nastojite, da svi Židovi Jugoslavije dodju do spoznaje, da je stvar poštenja i budućnosti našega naroda bez obzira na političko mišljenje, pa da u tom pravcu i radite. Molim Vas za ovlaštenje, da u ime današnje zemaljske konferencije izjavim povjerenje našemu vodstvu, a na čelu mu našim velikanima, koji su se toliko borili i sa toliko uspjeha nastojali oko tih ciljeva, a to su Weizmann. Sokolov i Usiškin (burni pljesak). Dopustite mi da i ovom zgodom u ime Vaše i naše dadem oduška osjećajima nepokolebive vjernosti i odanosti židovskog naroda Jugoslavije naspram ličnosti Njegovog Veličanstva Kralja Petra I. prijestolonasljednika regenta Aleksandra I naspram ujedinjenoj našoj mladoj državi kraljevini SHS (pljesak, Živio). U tom čuvstvu odanosti ne smiju da nas uzdrmaju nimalo đogodjaji zadnjih dana, pa sam uvjeren, da će zdrava pamet i zdrav razum ispraviti ove dogadjaje i da će uskoro nastati ono, što smo od prvog dana usajedinjenja iščekivali, da ćemo biti ravnopravni gradjani ove kraljevine. Konačno prema tradiciji dopustite, da se u ovom čas« bolno sjetim svib onib sašib

velikana i sumišljenika, koji su se, otkaiko smo se zadnji put ovdje sastali, presel® u bolji život. Spominjem na prvom mjest« Adolfa Štanda, koji je ustrajno i neumorno znao da se bor! za pravo židovskog naroda. Zatim agronoma Arona Aronsooa, dičnog graditelja novog jišuba, rodjenog na palestinskoj grudi, koji je sa konfereuciie mira pošao u aeroplanu te ga zadesio nesretni slučaj u Boulogni Cuttlera, predsjednika prvog židovskog kongresa n Americi, koji je umro u Parizu 1020. Spominjem poznatoga američkoga filantropa Jakoba Schiffa, koji je umro u martu 1920. Zatim sve one. koji su platili životom, kao žrtve izgreda u Jeruzaiimu. Spominjem žrtve u gornjoj Galileji naročito Saru Aronson i kapetana Trumpeldor«, Čizikovu. Montera. Zatim članove naše organizacije Sidu Wefss, Ružicu Klširzkj, Stefu Sleiiicr, El’.u Wachs, Karla Roze»thaf. Makso Aucrbach i A!kalaya iz Putnice, koji je pao kao ž-iva roke. Folnim srcem pratimo dogadjaje, kej; nam se javljaju iz istočne Evrope i iz našeg neposrednog susjedstva. Ondje dril jedan narod, da ne može teško stečen« slobodu dostojno proslaviti, ako ne izvrši naiužasnije zločine na židovskom narodu. Ovdje je jedan narod, koji je' htio 100 godina da se natječe za vodstvo na polju kulture, koji je htio da bude na prvom mjestu medju kulturnim narodima leđnim mahom trgnuo krinku s obraza » pokazuje se u liku najdivljeg barbarstva. U Magjarskoj isto kao u Galiciji, Poljskoj i Ukrajini počinjaju se nečuvena zločest va. Mi protestujemo u ime čovječnosti protiv tih izgreda, a žrtvama obraćamo svoju najtopliju sućut a njihovim nasljednicima posvetit ćemo najljepšu pažnju t ukazati im svoju pomoć. (Slava im) Oprostite što poradi bolesti time završuje« svoj pozdravni govor. Iza toga čita tajnik pozdravne brzojave, koji su stigli i one, koji se imad« o*oremiti. Zionist Exec«tive Loadoa. (Prevod s engleskog.) Godišnje Vijeće Saveza cijonista Jugoslavije pozdravlja vodetvo a zahvalnosti za goleme nikad

GOD. IV.

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 HL KAT. ——- RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB 10. studena 1820. 29. heivan 5681

—^ ——— PRETPLATA i GODIŠNJE K 60--, POLUOOD. K 30—, CBTVRT«O K IV— POJEDINI 8R.2 K.—• IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

BROJ 29.