Жидов

smafaksale napore oko postignuća političkog uspjeha sa potpunim povjerenjem i vjerom, da će svjesnom i punom saradnlom židovskoga naroda ostvariti izgradnju židovske narodne domaje. Predsjednik Dr. Hugo Spltzer.« »Menabera Usšlšekln Zlonist Cofflmisston JcruŠalajlm. fPrevod s engleskog.) Godišnje Vijeće Saveza cllonista Jugoslavije izražava čvrstu nadu. da ćete Vi harmonizujući sve struje palestinskog židovstva u bratskom skladu i zajedno s nežidovskim pučanstvom te uz djelotvornu saradnju galuta gradeći domaju, ne napuštajući imperativni postulat stvaranja kulturnog centra biti čuvari duha i duše naroda. Predsiednik Dr. Spltzer.« »Hlch Coounissioner Sir Herbert Samuel Jeruša tajim. fPrevod s engleskog.) Godišnje Vijeće Saveza cijonista Jugoslavije pozdravlja radosno i s poštovanjem predstavnika mandatarne vlasti, blagodareći na poruci britske vlade i Vaše Ekscelencije, koja svečano potkrepljuje vjeru i nadu židovskog naroda. Predsiednik Dr. Spitzer.« Iza toga se čitaju pozdravi, koji su stigli na konferenciju iz slijedećih mjesta: iz Beča od »Bar-Oiore*, iz Praga od CHon. Centr. Komiteja, od zemaljskog odbora za Austriju, Uprave Keren Hajesođa. iz Sarajeva od »2id. Svijesti«, od 2id. Narodnog društva, od đra. Benaua, tajnika Saloma. od inž. Grofa, od g. Alb. Abitnuna. od škole »Safa Berura« (hebrejski) i od športskog društva »Bar-Kohba«, iz Mostara od haluc-grupe. iz Splita od g. Altarasa. iz Travnika od cijon. mjesne organizacije i od g. flajima Pape. iz Niša od društva »Tabotinskh i od kluba »Maks Nordau«. iz Beograda od Jevr. Narodnog Društva, iz Banjaluke od društva »Kadima? i od dra. Kellera. iz Mitrovice od mjesne organizacije, od dra. Spieglera. od židovske omladine, iz Virovitice od mjesne organizacije. Od centralnog ureda svjetske cijonističke organizacije došao je Saveznom vijeću ovaj pozdrav: »Vrlo poštovana gospodo sumišljenici! Egzekutiva Cijonističke Organizacije blagodari Vam za Vašu prijateljsku obavijest o obdržavanju Vaše godišnje konferencije i rado upotrebljava tu priliku, da Vam isporuči svoje bratske pozdrave. Vi se sastajete u času dalekosežne veličine i istorijske odgovornosti za naš narod. Priznaiom prava naše nacije na našu istorijsku domaju sa strane Vijeća Naroda preuzeo je židovski narod na se obavezu. koja mora da bude od odlučne važnosti za čitavo djelo njegova nacionalnog oslobodjenja. Politički su moćni faktori vaskollkog kulturnog svijeta otvorili židovskom narodu slobodan put k Cijonu. Nema više nikakvih političkih zapreka potpunoj izgradnji Palestine u židovsku zemlju. Sada je dužnost svake pojedine naclonaino-aktjvne. svoje odgovornosti svjesne židovske korporacije, da unese u široke slojeve židovstva Istinu i jasnoću. Izvrše U u ovom času svi krugovi žlđovskoea naroda svoju dužnost, onda ćemo u dogledno vrijeme imao židovsku zemlju. U svom zadnjem manifestu označili smo najosnovnije zadatke, koji čekaju skoro riiešenje. Naša zemlja čeka na židovske radne ruke i na židovski kapital. Naše mase imigranata, koji idu u zemlju, da saradjuju tijelom i dušom u gradnji židovskog doma. treba da nadju u Palestini radne mogućnosti i egzistenciju, dostojnu radnog čovjeka. Jedina je i najveća zadaća. kola u ovaj čas stoji pred nama, da sve svoje moralne i materijalne narodne energije organizujemo i stavimo ih u službu velebnog djela Obnove naše zemlje. Pri postizavanju toga cilja moraju nam pomoći svi Židovi. Nijedan židovski muž i nijedna židovska žena ne smije stajati do strani pri izvadjanju djela slobode. Bile žrtve ma kako teške, mi moramo svome narodu postaviti te zahtjve. Narod će mi smo uvjereni u to shvat : ti značai momenta, koji se nikada više ne će povratiti. Za dloniste je to naročito momenat djela i požrtvovnosti. Svaki istinski cijonista mora sada da vidi svoju najodlučniju zadaću u tome. da bude uzornim pu tokazom i nosiocem ideja požrtvovnosti. Moćnim primjerom prednjačeći, otvorenom rukom i radosnom svjesnošću, da se radi o stvaranju osigurane domaje i srećne budućnosti za raštrkani narod U tom smislu pozdravljamo Vas najsrdačnije i želimo ujedno Vašem vijećanju u i: »e našega predsjednika gosp. dra. Wc?zmanna, koii se sada nalazi u Parizu, lijep tok i plodan uspjeh. .Tullus Siraon.« Prije prelaza na ostale tačke dnevnoga reda apelira predsjedatelj na delegate, ističući, da mu nije ni na kraj pameti, đa ograniči slobodu govora, đa se s obzirom na to. Što su nam na raspolaganje samo tri pretpodneva. ograniče samo na najnužnije. Predlaže, da se u verifikacijonl odbor izaberu: Albert Ozmo, Simo Spltzer David Hobner, lehuda Brandeis. (Prima se). Iza toga čita tajnik S. C. J. Rikarđ H e r z e r referat n radu u prošloj godini Gospod je i gospodo! Malo ne 2 godine prošle su od minulog zasjedanja Saveznog Vijeća. Dvije godine. pune prevažnih, u mnogočem sudbonosnih dogodjaja za gotovo sve narode. Za jevrejski je narod ovo razmjerno kratko razdoblje bio niz doživljaja, koji su dati da osjeti svu težinu gaiutskog života, a i da doživi triumf svoje neslomive vo lie. da opet presadjen i ujedinjen na grudi svojih otaca izvojšti dolično mjesto u kolu prosvijetljenih naroda. Trnovitim. krvlju poprskanim i gorkim suzama natopljenim putem prevalio je uz najteže oatnje i boli, ali i s punom vjerom u pravedan uspjeh najpožrtvovnljeg rada svojih vodja, zadnju etapu puta k oslobodienju. To ie triumf cijonističke ideje, kruna neumornog rada Cijonističke Organizacije i njezinih umnih vodja. Kao grana čvrstog stabla Cijon. Org. koja je duboko uhvatila korjen u svim zemljama svijeta, pridonijela je i naša zemaljska cijon. organizacija ako i u čednoj mieri ovom velebnom uspjehu. Ako naša organizacija nije izvršila u punoj mjed onaj opsežni program, što si

ga je na prošlom Saveznom Vijeću stavila u zadatak, ima se to u mnogome pripisati okolnosti, da se ona nije mogla ograničiti isključivo na cljonistički rad, već je u pomanjkanju jedinstvenog predstavništva jevrejstva u našem kraljevstvu silom prilika veliki dio svog djelovanja posvetila opće jevrejskim stvarima. Tu činjenicu uvažit ču 1 u svom izvještaj«. I Rad u općim (evropskim stvarima. Još su nam svima u svježoj uspomeni strahoviti dani, što su ih mnogi naše braće proživjeli neposredno iza prevrata o mnogim od pokrajinskih centara manje ili više udaljenim mjestima Hrvatske, Slavonije i Bosne. Puni ogorčenja i nezadovoljstva uslijed dugotrajnog rata, nahuškani po besavjesnim zavoditeljima naroda i u krivom shvatanju slobode dali su se neuki liudi lako zavesti i počinjali izgrede, kojima je mnogo imovine a i po gdjekoji ljudski život pao žrtvom. I ako ti izgredi nijesu imali izraziti protužiđovski značaj, ipak su njima moralno i materijalno bili oštećeni mnogi Jevreji. Hvala brzom i energičnom istupu vlade ti su izgredi bili doskora ugušeni. Jedva što su se Jevreji od prepaćenog straha oporavili, zaprijeti im nova pogibelj. Centralna vlada u Beogradu Izdala ie naređjenje o izgonu stranaca, t. j. podanika tada još neprijateljskih država. Ovo ie naređjenje bilo po mnogim upravnim oblastima provadjano isključivo protiv Jevreia i ako sc proti mnogima od nith ne bi moglo i smjelo primijeniti, * na brutalan način, kakav si u pravnoj državi ne bisino mogli ni zamisliti. Osobito su neki upravnici u Bosni u tom pogledu ekscedirali. Na glas o ovim izgonima Radni je odbor smjesta odaslao deputaciju centralnoj vladi u Beograd i pod jedno intervenirao kod pokrajinskih vlada ti Zagrebu i Sarajevu, da se naređjenje o Izgonu kao i njegovo provadjanje svede na zakonsku, pravednu i humanu mjeru. Primivši u Beogradu umirno obećanje, da će se ovo zlosretno naređjenje restringovaH na one podanike neprijateljskih zemalja, čila se nenoćudnost formalnim postupkom dokaže, držali smo ovu stvar riješenom. Kad tamo ničim opravdani izgoni nijesu orestali. čitave obitelji, starci, bolesnici, žene pred porodom morale su tako reći preko noći ostaviti svoje kuće i kućišta, trgovačke i obrtničke radnje u besdjenu prodati i u pratnji oružane sile otputovati. Ponovno je odaslao radni Odbor izaslanike Centralnoj vladi u Beograd, a fhterveniralo sc i u Sarajevu. Ovaj put s boljim uspjehom, nu ogromne štete, koje sr» izagnanici pretrpjeli u većini slučajeva više se nisu mogle reparisatl. Ovdje treba istaknuti požrtvovni rad nekih mjesnih cijon. odbora, koji su preuzeli brigu oko smještanja izagnanika i Ishodjenia dozvole boravka kod lokalnih upravnih oblasti. Spominjemo mjesni cijon. odbor u Brodu na Savi i Vinkovcima, čijim je nastojanjem omogućeno, da je veliki broj izagnanika smješten kod raznih jevrcvskth obitelji, koje su bratskom ljubavi f rijetkom gostoljubivosti primile svoju nesretnu braću i opskrbljivali je do oblasnog riješenja o njihovoj daljnjoj sudbini. Ovim putem izričemo svima, koji sa Imafl ma kakova udjela na ovom plemenitom djelovanju našu zahvalu.

2

»ŽIDOV« (HAJHUPB.

BROJ 29. i 30.