Жидов

ŽIDOV

Glflg|Q-Z / VPUANJ / VZIDQ\/STV t \l

Naši zahtjevi Značajan govor Weizmanna

Cijonistlčka organizacija u Engleskoj pripriređila je prošlog tjedna u Assamb!y Hali veliki meeting. na kojemu je govorio dr. Hajim Weizmann o sađanjem stanju pokreta. Priredba dobila je osobitu važnost time. što je Sir Alfred Mond, engleski ministar prometa, predsjedavao prvi put jednom cijonističkom meetingu. Otvorio je skupštinu ođuljim govorom, u kojem je međju ostalim istakao svoj ponos. da može predsjedati tako impoznatnoj skupštini cijonističkih sumišljenrka, koia se sastala da sasluša svoga velikog vođiu i državnika Hajima W e i z m a nn a. Sjeća se časa, kad je, pred mnogo godina, Teodor Herz! u istoj dvorani prorokovao povratak Židova u njihovu zemlju. Herzlov san postao je danas zbiliom. Ne stojimo danas više nasuprot teorijama. već konkretnim i hitnim zadaćama nolitičke. upravno tehničke i financiinlne naravi. Uvjeren je, da će židovski narod riješiti s npsjehom ove zadaće. Dokaz za to vidi u vanredno velikom porastu pokreta u zadnie doba i u Činjenici, da danas k nama dolaze vrlo dragocijeni ljudi, koii su do prije kratkog vremena bili prema ciionizmu ravnodušni ili neprijateljski raspoloženi. Danas više no ikada radi nam se o tome. da ispovijed cijonfzma ne ostaje prazna ispovijest usana. Volja k cilfu mora da se očituje u prvom redu u veličini financijalnih' žrtava za Keren Haiesod. Mnoge smo zemlje već financirali. rekao je Sir Mond, a sada je čas. da financiramo zemlju, iz koje smo došli, i u koiu hoćemo đa se vratimo. Mnogu smo veliku uslugu učinili za razvitak drugih zemalja, te ne može bfti sumnje o tome, đa ćemo naći i mogućnosti, đa i Erec Jisrael privedemo cvatu. Zadaća je židovskoga naroda, da podupre one muževe. koji će mu kao vodje utrti put u zemlju. Govor dra. VVeizmanna. Dr. Hajim W e i z m a nn počeo Je svoj govor, držan u židovskom jeziku, kratkim pregledom političkoga rada vodstva. koji je doveo đo San Rema. Sad Je čas. da svom jasnoćom izrazimo one želie Židovskoga naroda, od kojih se mora očekivati, đa će se njihovo ispunjenje za-

Jamčiti ugovorom o mandatu s Engleskom. Mi ne ćemo da dobijemo tek koloniju. a niti nam se radi o tome, da dobijemo jednu naseobinu. Što mi tražimo. Je židovski narod i Židovska zajednica. Ne zna, kada će biti izgrađjena židovska zajednica, da li u 10 ili 20 godina, nakon jedne ili nakon dvije generacije. Sve to zavisi od Židova samih, a dužnost Je cljonističkih vodja da odgoje židovski narod tako, te će sam najbrže ostvariti sve svoje željd. No koje su osnovke, na kojima će se moći izgraditi židovska zajednica, koji su uslovi za politički život i upravu? Želimo 1 tražimo, da ti uvjeti budu jasno izraženi u mandatu 5 u svakom političkom dokumentu, koii će mirovna konferencija dati britskoj vladi. Tražimo ponajprije, da uprava Erec Jisraefa zajamči stvaranje židovskog majorifeta u zemlji i da Židovi imadu odlučni udio na cijelom političkom životu zemlje, tako da mu oni dadu svoju značajku. Tražimo upravu u Erec Jisraeln. koja ne će samo imati simpatije i razumijevanja za djonizam, već koja će mu takođjer pomoći da živi. Veseli nas. da već prvi počeci, kalko se čini, uvažuju sve te Želje. Sađanji glavni komesar Palestine je cfjonista. On će zastupati interese svih dijelova pučanstva. No on dobro znade, da glavna točka programa njegove uprave mora đa je izgradnja židovskog života u Palestini. Vjerujemo I čvrsto smo uvjereni 0 tome, da cijonistički program ne stoji u protimbi s interesima Arapa u Erec Jfsraelu. No prije svega izjavljujemo i tražimo, da govorimo u ime milijuna Židova I time imamo Istorijsko pravo na Erec Jisrael f na ponovnu obnovu našeg narodnog života. U obrani toga istorijskoga prava ne borimo se oružjem rata, već s oružjem stvaralačkog rađa. Ne možemo đa trpimo, te hl židovska narodna domaja visjela u zraku. Naš je naročiti zahtjev, đa svaki pedali zemlje, koji Je u Erec Jisraelu slo* bođan Ili koji se dade privesti upotrebi, Slavi na raspolaganje židovskim masama, koie dolaze u Erec Jisrael No zato ne ćemo nikoga đa prikratimo u njegovom Pravu. Žnamo, da u Erec Jfsraelu mogu da žive stotine tisuća, pa i milijuni novih Hudl ako im se dade zemljišta. Tražimo od vlade onakove zakone I naredbe . koje će podupirati ove svrhe. Konačno traži-

mo. da pe kod gospodarske izgradnje nove domaje svih velikih gradova, dade Zidovima pod primjerenim uslovima prvu mogućnost učestvovanja. Židovski narod je pripravan, da investira milijune u puste krajeve Palestine. Pripravan je đa ulaže zato svoju snagu, svoj novac i svoje znanje, da bi Erec Jisrael procvao, ali mu se zato mora dati u najopsežnijoj mien prilika. Od ovih triju uvjeta ne može da odustane cljonlstičkl pokret, a preduvjet za sve njih je mogućnost slobodnog useljivanja u Palestinu. Ostvarenje ovih načela zavisi od dva faktora. Ponajprije od engleske vlade. Engleska vlada mora da shvati naše zahtjeve. Vlada je dokazala u naredbama Sir Herberta Samuela, đa se s nama saglašava i premda je još ograničeno useI Šivanje u Erec Jisrael, može već sada 80.000 Židova dobiti dozvolu za useljivanje. Engleska vlada čini sve, što se od nie kraj teških priiika može tražiti. No vlade i vremenske se prilike mijenjaju. Djelo cijonizma ne ćemo graditi za danas. već za dugi niz generacija. A u času, kad polažemo temeljne zidove te zgrade, koia treba da opstoji za vječna vremena, morale bi stvari, o kojima sam govorio, biti tako jasno izražene, da ih cijeli židovski narod uzmogne razumjeti. Drugi faktor, o kojem sve zavisi, je židovski narod sam. Uvjeren je o tome, da će sve lalkše da bude, kad će jednom biti učinjen početak u Erec Jisraelu. Kaže se. da je nastala kriza u cijonističkom pokretu. Pravi uzrok krize je zaključak od San Rema. Sad stoje cijonisti pred zadaćama svakidašnjosti, To je izazvalo krizu u cijonizmu, a iz nje moramo da izadiemo. • Weizmann je zatim govorio o pitanju granica. Ne možemo dozvoliti, da nam se odrežu oni dijelovi zemlje, koji su bezuvjetno potrebni za njezin razvitak, i koie smo nekoć posjedovali. To pitanje ne zavisi više o engleskoj vladi, već o francerffoj, koja je dosele prijazno pratila cijonističke zahtjeve. Ako francuska vlada dovoljno ne shvaća važnost pitanja granica, tad je to krivnja francuskih Židova. Boli ga, da mora taj orekor upraviti francuskim Židovima, no sveta je njegova dužnost kao vođje cijonističkog pokreta, da izjavi, da s jedinom časnom iznimkom baruna Edmunđa Rotschilda i još nekolicine, nije nikoga bilo

OPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 UL KAT i **”*— ~ ~~~ RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. \

GOD. IV.

ZAGREB 24. studena IS2O. 14. klslev 5681

PRETPLATAi OODiŠNjE K 60*—, POLUOOD. K 30*—, ČETVRTOG * »5 POJEDINI 8R.2 K.~~ IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

BROJ 31 I 32.