Жидов

med ju francuskim Zidovima, koji bi pomogao. Nadrabin Pariza nije znao ništa boljega da učini na Jom Kipur, no da oštro napada cijonlzam, te ga označiti kao iluziju i ludoriju. Može li nas stoga začuditi, ako izjave francuske vlade izgledaju kao odjek takovih shvaćanja? Što treba da se uradi u Erec Jisraelu? Useijivanje je započelo. U zemlju dolaze mjesečno 1200 —1500 imigranata. Taj broj mora da smatramo vrlo visokim, ako uvažimo momentane prilike. Ako ovi uvieti i nadalje tako ostaju, ne bi Erec Jisrael još dugo vrijeme bio u stanju da primi veći broj ljudi. Cijonistička organizazaclja mora jamčiti, da će naći rada za one nove pridošlice, koji su bez sredstava, Ovu garanciju moglo se za sad dati samo za 1000 ljudi. Da li ćemo nadalje moći dati jamstvo 1 za one mnoge tisuće, koje hoće da dodju u Erec Jisrael, zavisi o dionistima i samom židovskom narodu. Medju useljenicima bio je veliki broj neoženjenih mladića, fhalucim, koj su bili više ili manje pripravni za poljodjelstvo. Za ove moglo se je naći rada. Naša je dužnost da se pobrinemo, te i one druge tisuće ne bi u besposlici prolazile u velikim povorkama kroz ulice Jeruzalima. Konačno govorio je Weizmnnn i o amerikanskom cijonizmu. Cijonizam u Americi ima svoje vlastite nazore o radu u Palestini, a mnogi od njih su bez sumnje ispravni i zdravi. Ako američka or-

ganizacija želi, da se palestinski rad vodi ozbiljno i poslovno, tad je s time potpuno sporazuman. Amerikanski cijonisti ne žele da pojedine federacije za sebe prave svaka svoj cijonizam. Oni žele čvrstu cijonističku svjetsku organizaciju. Izuzevši neka praktična pitanja, nema izmedju njega i amerikanaca ikakvih nesuglasica, a uradit će se sve, da se i ove razjasne i odstrane. Nada se, da će moći poći u Ameriku i tamo razjasniti svoje srajalište židovskoj javnosti. Uvjeren je, da Amerikanci hoće sa svima zajednički da rade. VVeizmann završuje svoj govor platnenim apelom za Keren Hajesod. Nijedan Židov ne smije da se otme dužnosti, da saradjuje na djelu obnove No tko to učini toga treba predati preziru kao vojnika, koji u ratu ostavlja svoju zastavu. U debati, koja je slijedila iza govora, dao je Weizmann izjavu o mandatu. Mandat će sadržavati ove točke: 1. Zaključak od San Renta, 2. Obvezu Engleske, da svim sredstvima podupre osnivanje židovske domaje u Palestini. 3. Odredbu, da se kod vlade u Palestini ustroii stalno zastupstvo djonističke organizacije kao i drugih židovskih organizacija, koje saradjujn na obnovnom dielu u Palestini. Osim toga ustanovit će se u posebnom ugovoru odnošaji izmedju cljonlstič-

ke organizacije i raandatame vlasti nanose cdede utjecaja cijonističke organ] racije kod imenovanja glavnoga komesara. Na daljnji upit o budućim radovima u Erec Jisraelu odgovorio je dr. Wetzmann : Radni plan. što ga je prihvatila cljonistička organizacija i koji hoće da ostvari u najkraće vrijeme, sastoji iz tri dijela. 1. Knltiviranje jednog milijuna dnnama zemljišta, koje će nam predati vlada u kolonizacijone svrhe. Za taj rad treba 3 milijuna funti. No to je tek treći dio zemljišta. koja bi nam vlada mogla kraj dovoljnog kapitala da stavi na raspolaganje u svrhu židovske kolonizacije. 2. Palestina nema ugljena ni petroleja, ali se iz brojnih rijeka u zemlji može dobiti električna snaga. Imamo već opširni plan za irigacijone radove, te radove za opskrbu vodom. Ovaj rad. koji će u prvo vrijeme zaposliti 6000 radnika, započeti ćemo odmah iza kišne perijode. 3. Nedostatak stanova, koji se osobito iako osjeća u Palestini .moramo odstraniti. No to možemo samo onda uraditi, ake ćemo imati dovoljno hipotekarnog kredita. Kod ovih radova moglo bi se zaposliti u prvoj godini 30.000 ljudi

Izvješće o Saveznom Vijeću

SRIJEDA DNE 27. OKTOBRA 192«. Prije podne. U nastavku vijećanja referira dr. inHnir Avram W e r b e r o praktičnom palestinskom rado. Praktični palestinski rad u ovim zemljama datira od oktobra prošle godine. U septembru prošle godine potakao je govornik plan osnutka jedne institucije, koja bi se imala u okviru Saveza cijonista Jugoslavije osnovati kao »Palestinski resor R. O.« i koja bi imala iste zadaće kao Palestinski uredi u drugim zemljama samo sa manjim djelokrugom, koji je odgovarao našim tadanjim potrebama. Izradio je elaborat i predložio ga Saveznom odboru odnosno R. O. R. O. obavijestio ga je 20. oktobra o snutku P. 8. a pod njegovim vodstvom. Time je bila stvorena podloga za početak praktičnog rada u našoj državi. Prije toga neki su članovi R. O. i drugi cijonisti mnogo pažnje posvetili pitanju organizacije praktičnog pal. rada unutar naše federacije. Zato je elaborat, koji je za početak izgledao previše dalekosežan i nikako se nije prilagodio postojećim organizacionim prilikama, našao razumjevanja kod R. 0.. koji je odobrio smiemice rada, što ih je P. R. istakao, ali je u nekim važnim i principijelnim pitanjima isprva otklonio zahtjev govornika. Na zajedničkoj sjednici, koja se obdržavala koncem decembra 1919. u Zagrebu. zaglađile su se diference u shvaćanju nekih problema te je program 1 način zamišljene organizacije bio konačno primljen. Tako se tek u jant aru o. g. moglo faktički otpočeti s radom. Prva je zada-

ća bila organizacija praktičnog palestinskog rada u našoj državi. Kod toga smo polazili sa stajališta, da svima, koji se žele ozbiljno zanimati palestinskim pitanjem, odnosno podupiranjem židovske kolonizacije u Palestini omogućimo saradnju. Da se ojača interesovanje nekih cijonista za praktični rad, te da se pobudi zanimanje širokih krugova Židova za palestinsku kolonizaciju, koji nisu u cionističkoj organizaciji te da se stvori jedna financijalna baza za naše specijalne svrhe, odlučili smo, da stvorimo u okviru mjesnih cijonističkih organizacija posebne sekcije za pal. rad. t. zv. »palestinske sekcije«. Palestinske sekcije (P. S.) su sekcije unutar postojećih mjesnih cionističkih organizacija odnosno nacionalnih društava. U ovim sekcijama rade svi članovi m. a koje vodi specijalna želja, da šire palestin sko znanje, palestinografiju, privrednu geografiju itd. i da se u predavanjima, kurzevima ili dlskuzijama pretresaju sva pitanja palestinske kolonizacije, kao histo rija kolonizacije, zadrugarstvo. financijalne pripreme, plan obnove Itd. One moraju pobuditi interesovanje za praktični rad u posebnim priredbama o Palestini (skioptikonska i kinematografska prikazivanja), i posvetiti osobitu pažnju organizaciji studijskih i turističkih putovanja. Ove sekcije trebaju đa budu zajednica, iz koje će se iskristalizirati pojedine iseljeničke skupine i zadruge hal., te ih kod sva ke skupine i zadruge haluca te ih kod svati. One bi imale đa budu duševne palestinske kolonije u galutu. Materijalna potpora. koju članovi P. S. pružaju palestinskoj obnovi, sastoji u tomu. đa uplatom

godišnje članarine od 50. 100, i 200 K doorinašaju finansiranju P. U. koji ima na ta} način stalno vrelo dohodaka za izvršavanje svojih raznolikih zadaća. Da se omogući mladeži i onima, koji nemaju vla štite zarade, pristup ovim sekcijama, oslo bodjeni su oni od plaćanja članarine. Nadalje moraju P. S. podupirati sve one institucije. koje služe palestinskoj obnovi. Razlika izmedju ovih i drugih sekcija, osnovanih unutar društava bila bi u tome. da ove sekcije smiju primati necijonlste kao članove. Ovo načelo bazira na shvaćanju palestinske obnove kao djela cijelog židovstva bez razlike naziranja. ali i na praktičnom opažanju, da baš u ovim zemljama imade priličan broj Židova. koji bi željeli, da doprinesu na bilo koji način djelu izgradnje domaje za milijune bespravnih istočnih Židova, samo da se ne moraju oficijelno deklarirati kao cijoniste. ___ P. U. svakome daje mogućnost uvida u svoje djelovanje, svaikoga prima objeručke. koji želi s njime da radi za žid. Palestinu. Razlika je izmedju P. S. i ostalih društvenih sekcija i u upravi. Na čelu P. S, stoji palestinski povjerenik (p. p.) ili palestinski komesar (p. k.), koji se ne bira u društvenim skupštinama- Institucija P. P. stvorila se. za to, da se svakom palestinskom interesentu pruži najkraćim i najjednostavnijim putem mogućnost da dobije sve željene informacije, upute i savjete u svom obitavalištu. Oni nijesa samo posrednici izmedju palestinskih interesenata i P. U„ nego I egzetaftivni organi potonjeg. Kod saveza omi. udruženja i Poole CiJon u S. imenovani su posebni P. k..

2

»ŽIDOV« (HAJHUDI).

BROJ 31. i 32.