Жидов

koji trebaju da se u prvom redu bave sa halucpokretom. Da se stvori pokret, u ko iem bi se moglo raspravljati o svim pita■iima. koja se tiču djelovanja p. p., uvedena je konferencija p. p., koju saziva P. U. svake godine prije zasjedanja S. V. Ova konferencija ima i zadaću, da stvori zaključke, koje treba S. V. ili centralnim vlastima podastrijeti. U vrlo važnim slučajevima može se sazvati izvanredna konferencija p. p. U gradovima sa znatnijim žid. pučanstvom bira se pored p. p. i »palestinska komisija«, koja sastoji od 3—4 člana sa zadaćom, da podupire P, p. u njegovu radu, da se na taj način teret i odgovornost smanji. U mjestima, gdje postavljanje posebnog p. k. nije potrebno, vrši ove funkcije odbor m. o. Do danas imademo 40 o. k. Našom organizacijom, koju je londonska centrala u svemu priznala, stvorili smo preduvjete za Izvedbu svih zadaća, koje je sebi P. R. a onda kasnije stvoren P. U. stavio. Opseg ovih zadaća se od vremena osnutka P. R. tako poveća®, đa se morala u junu sazvati prva konferencija pal. povjerenika, na kojoj su se temeljito pretresala sva pitanja praktičnog palestinskog rada, i koja je zaključila osnutak P. U. a sa tačno odredjenim kom petencijama. Ovaj je zaključak R. O. S. C. J. potvrdio. Ali nije se mogao konačno ustanoviti statut ovoga ureda obzirom na zaključak godišnje cijonističke konferencije u Londonu, prema kojemu će svi zemaljski pal uredi biti jednako uredjeni, na će se za njih izdati uzor-statut. Generalni sekretar svjetske cijonističke organizacije u Londonu, Landman, koji ima zadaću organizovanja svih pokrajinskih pal. ureda, principijelno je primio naš prijedlog, da se stvori jedan okvirni statut (Rahmenstatut), koji bi omogućio prilagodjivanje specijalnim prilikama pojedinih federacija. Pošto ovo pitanje nije još definitivno riješeno, imati će novi R. O. đa konačno ustanovi statut našega P. U. u smislu ovog okvirnog statuta. Govornik na to razlaže načela, na kolima bazira taj statut. Zaključak god. konf., koji se odnosi na organizaciju ovih pal. ureda, glasi: »Uprava zemaljskih pal. ureda pripada komisiji od članova, koje ima da bira cionistički zemaljski odbor. U komisiji treba da su zastupani svi organizirani cijonistički zasebni savezi i cij. stručne org. pal. iseljenika prema njihovoj jakosti.« Uprava institucije, koja ima da izvrši zadaće, kojima je skopčana sudbina mnoštva jevrejskih obitelji i koja je za djelo obnove naše domaje u svakom kraju od zamašne važnosti, ne može se povjeriti jednoj osobi. Na konferenciji P. P. u Brodu zaključeno je da se stvori pal. odbor, koji bi imao iste zadaće kao spomenuta komisija. koju možemo i nazvati: »Zemaljskom palestinskom komisijom« u svrhu razlikovanja od lokalnih pal. komisija, koje kod nas postoje. Drugo je pitanje zastupstva pojedinih frakcija i organizacija. Kod nas nemamo ovih zasebnih saveza, te e može ovdje samo o tome raditi, da osiguramo omladinskom savezu zastupstvo.

Pri izboru zem. pal. komisije uzeti će se u obzir samo kvalifikacija. Na čelu ove komisije ima da stoji pročelnik P. U., kojega nominira S. O. On je egzekutivo! organ pal. komisije i ujedno njezin član. Njegove će kompetencije biti tačno ograničene u statutu pal. ureda. Od ostalih čla nova zem. pal. komisije biti će jedan referent za haluce, drugi za finansije. Medju ostalim treba da bude jedan liječnik i jedan agronom. Izborom odnosno imenovanjem P. K. prelazi sva kompetencija zemaljskg odbora odnosno R. O. u pal. stvarima na ovu zem. p. k. Dotični pasus rezolucije londonske konferencije glasi: »Komisija zemaljskog pal. ureda radi prema principima zaključenim po cij. svjetskoj org. i uputama centrale za emigraciju. Ali svakako mora da se očuva pravo R. O. odnosno Z. O. u pogledu pa), rada P. U. mora da izvješćuje R. O. o svim važnijim odlukama P. Kom., a R. O. ima pravo uvida 1 kontrole u poslove P. U. Z. O. Ima neposredno upliva na P. K. jer on bira članove ove komisije. Ova će razdioba kompetencija uroditi velikim uspjehom za našu akciju i omogućiti povoljno funkcioniranje P. U. U pogledu broja članova zem. P. K. ima odlučiti kvaliteta ne kvantitet Predlaže svega 6 osoba. Reducirani broj osoba. koje imadu pravo savjeta i odluke, uticati će na tempo, a posebna kvalifikacija na vriednost rada P. U. Manji odbor je uvijek elastičniji; lakše i češće se može sastati i bolje funkcioniše. Zadaće, koje će P. U. imati, iste su kao dosad pal. resora. Same provedba niihova morat će se temeljiti na širokoj bazi. Prva je zadaća pal. ureda irrformacilona služba. On mora na temelju podataka. koje periodično dobiva od centralnog emigracionog ureda Iz Palestine, informirati sve interesente o općenitim prilikama u Palestini, mogućnostima rađa. stanju i izgledima trgovine, zanata i industrije. o specijalnim prilikama u svakoj grani i predjelu Palestine itd. Druga i najvažnija Je zadaća priprema i provadjanje emigracije. U tom pogledu su već sada stvorene jasne odredbe, na temelju kojih pojedini zem. uredi mogu konkretno da rade. Prema odredbi engl. ministarstva ina stranih djela, koja je bila prije neko vrijeme publicirana, useljivanje u Palestinu nije slobodno. To na prvi pogled Izgleda da Je previše rigorozno. Po toj će se naredbi dolazak u zemlju strogo kontrolirat! u lukama i na kopnenim granicama. Osim pasporta, koji mora biti viđiran oo britanskom konzulu mjesta iseljivanja, mora svaki iseljenik dokazati, da ima ili da le u stanju dobiti sredstva, da sebe i porodicu. koja zajedno s njime dolazi, sam uzdržale. Isto tako čine se preoštrim odredbe u pogledu liječničke pregleđbe, jer se smiju isključiti osobe, koje boluju od bolesti, koja ih čini nepoželjnima u zemlji Stajalište vodstva cijon. organizacije prema toj naredbi iznešeno je u Interviewu s Landmanom, koji je izašao u zadnjem broju »Židova.« Ova se naredba ni u čemu ne razlikuje od sličnih naredaba, koje vrijede za druge države. Ona ima, što više, prednost, da se njom želi nselji▼anje reguli sati prema uvjetima i potre-

bama zemlje, te $e time u prvom redu ispunilo zahtijevanje cijon. organizacije. Provedba ove naredbe pokazat će, da se tu u prvom redu radilo o regulisanju useljivanja u smislu cijon. želja. Za direktora imigracije biti će po svoj prilici imenovan Židov. Razlikovat ćemo dvije vrsti imigranata; one, koji će se na vlastitu odgovornost iseliti i koji bez posredovanja P., U. dobiju potrebne dokumente i vija. ako odgovaraju u sanitarnom pogledu i ako imadu dovoljno sredstava, da mogu živjeti ili stvoriti sebi egzistenciju. Druga vrst iseljenika jest ona, za koju cijon. organizacija odnosno p. ured prima odgovornost. Za njih, za t. zv. registrirane iseljenike. postoje posebne odredbe, koj nljesu objelodanjene, nego služe pojedinim engleskim konzulatima kao podloga za davanje vizuma. P. U. je dobio prepis ovog naređjenja. Kao najglavnije načelo ističe ova naredba. da se kod podjeljcnja vizuma imade postupati u smislu zaključka mir. konferencije. da Palestina imađe da postane židovska domaja. Prema tome moraju engleski konzulati postupati sporazumno s autorizovanim cij. institucijama svake zemlje, t. j. sa palestinskim uredima. Palestinska administracija ustanovit će sporazumno sa svjetskom cijon. organlzadlom. za koliko i za koje kategorije radnika će se moći u jednoj godini naći zanimanje odnosno egzistencija u Palestini. Centr. cijon. imigracijoni ured razđijeiit će ovaj ukupni broj prema kategorijama na pojedine krajeve, te će sve zem. paL urede o tome informirati. Paralelno s time će engleski konzulati dobivati naređjenja sa strane min. inostranih djela, za koliko židovskih emigranata (engleska naredba govori samo o cijonističkim) se može u toj godini izdavati viza. Na temelju toga i na temelju preporuka palestinskog ureda dobit će ovi registrirani iseljenici vizum, koji će im omogućiti useljivanjc bez poteškoća. Time dobivaju pal. uredi odlučnu moć kod orao gućavanja iseljenja u prvom redu neimuč nlh elemenata. Neima sumnje, da će I imućni iseljenici tražiti pomoć P. U., Jer samo na taj način mogu da izbjegnu svim poteškoćama kod iseljivanja, a naročito kod stvaranja egzistencije. U sveukupni broj useljenika, za koji cijon. organizacija preuzima garanciju, nijesu uračunat! članovi obitelji, tako da se time faktični broj useljenika znatno povećava. Za članove obitelji iznad 16 godina mora se izdati posebna dozvola. Ograničenja ne vrijede za osobe, koje kane samo kratko vrijeme (do 3 mjeseca) u Palestini prebivati, za hodočasnike, i za one. /koje iz religioznih razloga imigriraJu, za članove obitelji, koje već sada u Palestini stanuju 1 naravno za osobe, koje dolaze u zvaničnim poslovima u zemljo. Osnovna misao kod ograničenja emigracije bila Je ta, da se imigracija dovede u sklad sa postojećim i sukcesivno stvorenim prilikama zarade i egzistendje. Cij. vodstvo zauzelo je uvijek stajalište, da se smije puštati u zemlju samo toliko i samo onakove ljude, koji su potrebni za Izgradnju zemlje u ekonomskom I socijalnom pogledu. Samo oni. kod kojih je egzistencija osigurana, smiju doći ■ zemlju. To je jedan postulat, koji možda izgleda previše rigorozan, ah to od tm

BRO ! 31. i 32.

»ŽIDOV« (HAJHUDI).