Жидов

odlučno i bezobzirno traži budućnost našeg naroda i naše domaje. Ako se dopusti da se nesposobni elementi nasele, onda je funkcioniranje cijelog našćg aparata za.izgradnju i izgradnja sama nemoguća. Najvažnije i ujedno najteže zadaće P. U. sastoje se u Izboru iseljenica. Morat ćemo pri tome imati snagu, da razočaramo i najveću čežnju za Palestinom braneći ulaz u nju. ako to budu naši nacionalni zahtjevi zahtjevali. Najveću pažnju treba posvetiti pitanju zvanja. Baš u Jugoslaviji imademo u pogledu podjele zvanja medju Židovima jedan nezdrav položaj: prekomjerno gomilanje u trgovačkim i slobodnim zvanjima i razmjerno sasvim neznatno zastupstvo u izravno produktivnim zvanjima. Naravno da će se to očitovati i u statistici emigracije. Razmjer iseljenja jugoslavenskih Židova prema cjelokupnoj emigraciji biti će tako neznatan, da bismo eventualno mogli smjestiti sve naše trgovce, činovnike itd. Pal., a da ne bismo time nipošto utjecali na razdiobu zvanja u Pal., no moramo uvijek imati pred očima, da P. mora postati židovska zemlja, a da je zato potrebno. da samo naše najbolje sile tamo koncentrišemo. Smijemo samo takove ljude podupirati, koje zemlja bezuvjetno treba i koji svojim zvanjem, sposobnostima daju garanciju. da će snažno učestvovati u izgradnji naše domaje. Trebamo seljake, poljodjelce, poljoprivredne radnike, valjane zanatlije i radnike stručnjake i poduzetnike. Njihovo nacionalno i socijalno osviieštenje mora garantirati harmoničan razvoj židovske zajednice u Palestini. Kod progonjenih 5 beskućnih sunarodnjaka istočne Evrope ovaj će se princip provadjati blaže, jer ne smijemo zaboraviti. da je P. u prvom redu pozvana, da primi naše istočno židovsko pučanstvo. Ne možemo predpostaviti, da se kod ovoga pokreta masa može dosljedno provesti princip bezuvjetne selekcije. Sigurno će se kod toga useljivanja moći i mnogo nesposobnih i nepotrebnih elemenata uvući ali tome se ne može izbjeći. Kod izbora prijavljenih osoba, koje kane da se isele, imadu palestinski komlsari odlučnu riječ. Oni su u stanju, da si stvore sud na temelju izravnog poznavanja prilika dotične osobe. Ove su preporuke komesara jedna od najvažnijih i najskrupuloznijih njihovih zadaća, koju treba da shvaćaju vrlo rigorozno. Kod izbora emigranata, koje se preporučuje, mora se i uzeti u obzir, da li žele ostati kod svog dosadašnjeg zvanja ili svoje zvanje promijeniti prema potrebama u P. Ovakova odluka mora u svakom slučaju biti rezultat čvrste i nepokolebive odluke. Mi trebamo podatke za emigraciju u svrhu ustanovljenja veličine kontingenta, koji svake godine dolazi u obzir za emigraciju u P. iz naših zemalja a i kao podlogu za pripreme iseljivanja i egzistencije u P. Prije emigracije valja riješiti niz čisto tehničkih stvari. Sto kod današnjih prilika iziskuje mnogo vremena. Likvidacija pokretnog ‘i nepokretnog imetka uredjenje ličnog odnošaja prema državi i fiskusu, nabava potrebnih dokumenata za putovanje. Izvoz i transport dobara, koja se namjerava sa sobom uzeti i mnogo drugih stvari, ne može se da-

nas bez poteškoća i u kratkom roku provesti. Ove će prilike trajati naravno još dugo. P. U. ima kod toga zadaću, da posreduje ili izravno pomaže. U prvom redu treba da se uspostavi veza s nadležnim vlastima. Ona već postoji s britskim konzulatom u Beogradu na temelju citirane naredbe. Faktično ova veza već od prije postoji, te nam je engleski konzulat do sad u svakom pogledu išao na ruku. Vezu sa centralnom vladom u Beogradu uspostavio je gen. sekr. svjet ske cijoru organ. Lendmann prilikom svoga boravka u Beograđu.Kao osoba, koja će naš ured neposredno zastupati kod vlasti u Beogradu, fungira pal. komesar za Beograd gosp. Kalman B. Lebl, koii ec imati u tom svojstvu da ispuni vrlo važne i teške zadaće. Osim toga će morati pojedine komisije u gradovima, gdje postoje pokrajinske vlade, preuzeti razne dužnosti u pogledu intervencije i zastupstva naših iseljenika. Mi ćemo se u toj stvari obratiti na nadležna mjesta, no na temelju iskustva držimo da valja empiričkim putem poći. ne tražeći principielnih riješavanja. Kojih ćemo se smjernica držati kod ishodjenja putnih dozvola? Tu vrijedi uredjenje centrale za useljivanje da se ima u prvom redu onima izdati dozvole za useljenje, koji su već prvo vrijeme kod poslova za izgradnju potrebni: gradjevnirn radnicima i namještenicima, stru čnjacima, gradj zanatlijama, onda poljodjelcima u koliko posjeduju dovoljno kapitala ili naobrazbu, tako da uzmognu biti odmah zaposleni. Sto se tiče pitanja likvidacije imetka iseljenika, oni su išli za tim da likvidiraju svoje poslove postepeno, bez daljnje pomoći i sudjelovanja s naše strane, te držimo, da će sudjelovanje jednog financi jalnog instituta tek onda biti event. potrebno, kad se emigracija bude povećala, te kad budu ovakovi uvjeti stvo reni, da će se moći brza odluka stvoriti i onda za kratko vrijeme iseliti. Radi provedbe čisto prometno tehničkih zadaća kod iseljivanja obratio se P„ U. već prije nekoliko mjeseci na žid. pal. društvo za transport i putovanje u VVienu koje je sad i u Jaii protcjkolirano, te postigao sporazum, da će ovo društvo u našoj državi za početak predati jednoj žid. tvrci reprezentaciju, koja se s vremenom mora da pretvori u agenciju ili filijalu. Prema zaključku god. konferencije u Londonu ima centrala da preuzme transport iseljenika. To bi u kratko bile pripreme tehničke naravi, koje se odnose na sve emigrante, bez razlike. Ali ima čitav niz pitanja, koja su vezana uz problem pripreme egzistencije za iseljenike u Erec israelu. <idje se radi o zvanjima, koja su već u prvo vrijeme u Palestini potrebna biti će dovoljno sporazumiti se prije sa »centralom za emigraciju« u Jerušalajimu, sa »Ahdut haavoda< te ustanoviti, da li prijavljeni mogu odmah dobiti posla. Nakon toga može da slijedi iseljivanje. Kad počne velika emigracija u martu 1921. ne će ovo osiguravanje više biti potrebno, jer će sav naš kontigenat kvalifikovanih radnika naći zarade. Morat Ćemo na to paMU. da ovi emigranti imadu dovoljno sredstava ne samo za troškove iseljenja, nego i za prvo vrijeme u Erec Israelu. Radi se kod toga o znatnijim Iznosima, ako se uzme u ob-

zir velika skupoća u zemlji i nisko stanje naše valute. To su svote, koje naši neimućni iseljenici jedva, ili vrlo teško, mogu nasmoći. Podvozna cijena za treći razred poštanskog parobroda od Trsta u Jafu stoji 225 franc, franaka. Žid. pal. dr. za transport i putovanje može na temelju ugovora sa parobrodarskim društvom dati našim iseljenicima, koji se u P. U. prijave. popust od 40%. Troškovi prema tome iznašaju 135 franaka, odnosno okruglo 1300 K po. osobi. Za 100 kg prtljage treba platiti oko 400 K, troškovi opskrbe na parobrodu (13 dana) iznašaju oko 1000 K. Dnevna potrošnja u Palestini iznaša minimalno 7 šilinga t. j, oko 150 K. Svaki iseljenik mora kroz prvih 14 dana za svaki slučaj biti opskrbljen, u koliko ne bi našao u to vrijeme posla. U tu svrhu mora da ima 2100 K. Stanarina iznaša mjesečno 700 —1000 K. Prema tome treba oko 5000 K samo za putne troškove parobrodom i za boravak u P. Putni i transportni troškovi do Trsta nijesu uračunati jer su naravno različiti. Ali može se reći, da svaki iseljenik mora da ima 6—7090 K za osobu i to ako putuje u 111. raz. na palubi. Za djecu od 3—12 godina mora se računati s polovicom ove svote. Jasno je, da zanatlije i radnici, koji dolaze u obzir rijetko mogu nasmoći ovakove svote. Ovim produktivnim elementima, koje često vodi idealna čežnja, moramo omogućiti da se nastane u zemlji naših otaca i saradjuju oko obezbjedjenja naše budućnosti. Ali moramo im namijenjenu potporu dati na podesan način, nipošto kao milostinju. Zahtjevajmo od svakog iseljenika toliko samosvijesti, da milostinje odbije. Ne ćemo tjerati sentimentalnu filantropiju. Mi ćemo svaikome, koji je vrijedan, koliko nam to budu naša sredstva omogućila. dati zajam, koji će morati da vrati prema mogućnostima egzistencije, koja će mu se u zemlji pružiti, prije ili kasnije, u većim ili manjini obrocima. Zaključak godišnje konferencije u Londonu nam to omogućuje. On glasi: »Koji se iseljenici, pronadju poželjnima za izgradnju Palestine. a ne mogu da plate sami putne troškove. ima da dobiju od iseljeničkih ureda zajmove. Za to potrebne fondove mora vodstvo da stavi na raspolaganje.« Pa u istinu su svi prijavljeni a neimućnl Židovi. koji su zaposleni u produktivnim zvanjima. sami zatražili samo zajam, a ne dar. Ne sumnjamo, da im ne će biti teško da ove zajmove vrate. Sa prvim danom njihova zaposlenja u Palestini, dobivat će plaću u jednoj zdravoj svjetskoj valuti. Baš ova diferencija u valuti omogućit će im. da lahko udovolje svojim dužnostima U kategoriju onih, koji jednako bez daljnje izobrazbe, odnosno pripreme mogu emigranti, spadaju i oni, koji žele podna poduzeća u Palestini. Ne smijemo otkloniti ova nastojanja, koja povećaju rad u zemlji. Tamo gdje se radi o koristi za razvitak zeemlje, moramo ova nastojanja pa ticati. Ml ćemo im dati potrebne informacije i pomagati Ih savjetom i činom na temelju naših veza s najpouzdanijim, fer prvim vrelima; po mogućnosti saradjivati i sudjelovati kod osnutka ovih poduzeća i uspostavljenja potrebnih odnoiaja. Bez priprat -* smiju otići svi u Palestini potrebni stnićajact: arhitekti i graditelji. inženjeri, agronomi, veterinari 1 osta-

»21DOV« (HAJHUPi).

BROJ 31. i 32.