Жидов

S. C. J. omogućili pokriće potreba halucpokreta, mora se akcija 2a halucfond ponovno uspostaviti. Bez obzira na to imaju se spontani darovi za haluce ovoj svrsi neposredno privesti. Radi se samo 0 pitanju, da U ovako sakupljavanje za jednu specijalnu svrhu ne bi moglo uplivisati na rezultat akcije Ž. N. F. i predstojeće veće akcije za >Keren Hajsod«. Govorniku lično, koji se potanka zanimao pitanjem nacionalizovanja zemlje, te zna. da je taj problem važniji od svih ostalih socijalnih i kolonizatorskih problema našeg novog jišuva, svaka bi akcija bila antipatična, koja bi mogla umanjiti uspjeh Ž. N. F.. najpopularnije naše institucije. Ali on i oni. koji su praktično bili zaposleni u sabiranju za naše narodne svrhe, znadu, da darovatelji nc daju tako rado i tako često za jednu te istu svrhu, dok se za raznolične svrhe uvijek može kod jedne i iste osobe računati na razumijevanje. Samo diferenciranje unutar akcije Ž. N. F. donijelo je povećani uspjeli. Halucfond sebi stvara sasvim nova vrela, nove mogućnosti, nove darove. Dobili smo na pr. svote, Vo ; e su bile rezultat sabiranja nakon posjeta pojedinih grupa. Onda smo dobili novaca iz predjela, gdje se još uopće nikada nije sakupljavalo za naše svrhe. Halucfond je postao jedna popularna institucija, koja se više ne bi dala ni iskorijeniti. Halucfond je usko vezan uz halucpokret uopće. 0 smetanju drugih akcija ne može biti govora. To je dokazano i u drugim zemljama. U VVienu stvoren je nekoliko mjeseci nakon početka naše akcije specijalni fond za haluce pod nazivom: »Chaluzimfiirsorgec. Spcćijalni komitej, koji obuhvaća sve organizacije, koje rade oko emigracije i priprema za nju. zanima se sakupljanjem i upravom ovog fonda. Valja osobito istaći, da se moglo znatne svote sakupiti. a da se ne naškodi drugim važnim svrhama. Austrijski su cijonisti ipak mogli sakupiti jednu znatnu svotu za 2. N. F. putem akcije »Bausteine fiir đas dritte jud. Reich«. U ostalom ne trebamo sada ni mnogo argumenata. Londonska centrala odlučila je, da se za taj posebni fond (halucfond) smije sakupljati: samo o neumornom radu zavisi, da li ćemo za ovu i za sve druge akcije moći nabaviti novac, Moli za to da se primi predlog, koji će na koncu precizirati. Sadanje stanje halucfonđa je ovo: Stanje Halucfonđa. Do 20. X. sakupljeno ie 147.760 K: od toga u ovoj poslovnoj godini 82.005 K. izdaci: Grupa Haavoda K 49.146.50, grupa Oeula 46.000 K. putni troškovi haluca 3.630 K. putni troškovi stručnjaka 8,638 K. razni izdaci K 8.111.82 X 115.526 32, ostaje K 32.233.68; administracija duguje halucfondu K 27.662.48, na raspolaganju Kruna 4J571.20. Stanje administracije: za tiskanice, knjige i formulare 14.980 K, za putovanja K 8.853. plaće K 8 854, potrepštine za ured K 3.596.10, poštarina Kruna 7.908.38, vrtljarska kolonija Zagreb K 2.000, ukupno K 48.611.48, članarina P. S. K 17.940. S. C. J. K 3.000, za brošure dra. Steina K 9. ukupno K 20.949; izdaci K 48.611.48, dohoci K 20.949. saldo na teret administracije K 27.662.48. Još je jedna mogućnost, da smanjimo financijaloe potrebe, odnosno da broj izc

braženih haiuca povećamo; akcija sakupljanja u naravL Veliki dio naših izdataka prouzrokovan je time, da smo morah sve predmete za kućanstvo naših haiuca, onda odijela, obuću, itd. nabaviti. Ove se predmete može putem sakupljanja dobiti. Ima u mnogim židovskim kućama mnogo stvari, koje se lako mogu darovati, a osobito naši trgovci imadu dužnost, da tu pomognu. Mi smo ovu akciju putem naših pal. povjerenika, a uz pomoć omladinskih udruženja u mnogobrojnim mjestima već potaJcli, ali moramo nastojati, da se ovo sakupljanje u naravi svagdje bezuvjetno provede, jer o tome mnogo zavisi. Akcija, u koliko su nam danas rezultati poznati, provedena je u slijedećim gradovima; Beograd, Sarajevo, Zemun, Vukovar, Priština. Osim toga sakupljeno je nešto iz privatne imcijative u Novom Sadu i Vinkovcima. Time ne ćemo prestati. Možda će bit! moguće da potaknemo i sakupljanje životnih namirnica, koje su osobito, obzirom na princip »košer hrane«, za nas vrlo potrebne. Opskrba »Oelua« grupe bila bi na taj način mnogo olakšana. Naše djelovanje u haluc pokretu ne smije se kod nas ograničiti na izobrazbu ove nekolicine pionira, koji izlaze iz naše sredine. Moramo nastojati da iskoristimo vanredne prilike u Jugoslaviji za pripremu ljudskog materijala da 1 halu cima iz drugih krajeva to barom donekle omogućimo. Svakako bit će potrebno, da u tu svrhu dodjemo do izvjesni!' aranžmana sa vladom kraljevine SHS. U tehničkom pogledu morat ćemo da stvorimo jednu ili dvije stalne institucije za tu svrhu, da ne budemo vječito ovisni 0 dobroj ili zloj volji naših posjednika, te da uzmognemo sistematski kod izobrazbe postupati i stvoriti sve uvjete za izobrazbu. kako je to poželjno. Imademo na umu Hercegovinu i Macedoniju. Znamo svi da će naša poljoprivredna kolonizacija u Palestini obzirom na mali opseg zemljišta, klimatske i hiđrografske prilike, morati da bazira na kulturama najintenzivnijeg rada t. j. u prvom redu na vrtljarstvu. Plan đra. So* skina. koji je objelodanjen u djelu »Kleinsieđlung und Bewiisserung«, ide zatim, da se stvore čisto vrtljarske kolonije sa kulturom natapanja. Kod toga treba ljudi sa velikom spremom. Ove treba izobraziti. Mogućnosti u Palestini postoje samo u vrlo neznatnoj mjeri. Ne će ih još kroz niz godina biti. Dr. Soskin namjeravao je. da namjesti bugarske vrtljare kao učitelje za svaku koloniju od 20 osoba ifi obitelji. Čini nam se, da se ovo ne će moći lako izvesti, jer su bugarski vrtliari većinom dobro stojeći ljudi, koje bi samo vanredni izgledi mogli dobaviti u Palestinu. Vodstvo kolonizacije imalo bi da snosi vanredne materijalne žrtve. I 1 ostalom ne hi bilo oportuno, da dodiu u zemlju ljudi, sa sasvim drugačijim mentalitetom i to još kao učitelji. Naš predlog ide za tim, da se ovi za Palestinu osobito potrebni ljudi izobraze za naseljenike ili radnike prvake, a možda i učitelje. To možemo postići u Hercegovini i Macedonlji Macedonija, koja posjeduje klimatske 1 agrikultume prilike slične onima u Palestini. koja je poznata kao centar bugarske metode kultlvisanja povrća i gdje

inače uspijevaju sve suptropske i mnogo tropske biline, bila bi možda najidealnlfl predjel za naše svrhe. Naš predlog ide za tim, da si osiguramo putem zakupa ili drukčije potrebne vrtove, na kojima bi haluci, radeći. pod vodstvom izučenih vrtljara i po unapred odobrenom planu, izučili u dvije godine sve poslove vrtljarstva sa natapanjem. Ova je zapdaća vezana s velikim troškovima. koji mi uniltar naše zem. organizacije ne možemo nabaviti. Ali to je zadaća važna za opću žid. kolonizaciju « Palestini, za koju centrala treba da se brine. Mi smo se s toga ovim planom obratili na vodstvo u London i u tu svrhu zatražili, da nam se odobri iznos od 1000 funti sterlinga za investicije, a 2000 funti sterlinga za tekuću godišnju potrebu. Ovim aproksimativno izračunatim svotama dala bj se možda stvoriti mogućnost smještenja za 100 haluca. I u Mostaiii imamo vanrcđne prilike za provedba ove skicirane zadaće. I ovaj smo plaa predložili centrali te zatražili svotu od 600 funti sterlinga za eventualnu provedbu. Londonska centrala javlja nam, da se ozbiljno bavi ovim projektom, te ima Izgleda, da će se ovaj plan, i ako možda skraćen, prihvatiti. U vezi s radničkim pitanjem, u koliko se tiče iseljenika, treba da se nešto kaže 0 onima, koj’ - se ne će posvetiti poljoprivredi. To su ljudi, koji zbog fizičke nesposobnosti ili Iz naklonosti žele, da izuče ili promijene dosadanjc zvanje u zanat, koji jc u Palestini potreban. 1 ove moramo smatrati halucima te ih u istoj mjeri podupirati kao i ostale halucim. Moramo ih smjestiti kod dobrih majstora, po mogućnosti kod židovskih, te ih materijalno 1 moralno poduprijeti, stvoriti im egzistenciju u Palestini i omogućiti im iseljenje. Troškovi izobrazbe moraju se naravno podmiriti isto iz sredstava halucfonda. Još treba da se spomene važna stvar, koja se odnosi na galut, ali tangira djelovanje P. U.; pitanje izborna zvanja. Nemamo do sad nadležnog mjesta, koje bi se ozbiljno zanimalo tim pitanjem, koje zasijeca u našu narodnu egzistenciju. Već u julu 1919. potaknuo je govornik u jednom članku u »Žid. Svijesti« o promjeni zvanja Židova Jugoslaviji osnutak jednog saveza za zadaće produktivlranja i diferenciranja zvanja naših Židova. No spoznao je, da je ova misao neprovediva pod sadašnjim prilikama, koje ne dozvoljavaju ni da stvorimo valjan savez općina. Ipak Je potrebno da se u pojedinim gradovima, gdje postoje narodna društva, posveti ovom pitanju pažnja, te da se stvore preduvjeti u svrhu zajedničke akcije. Primjer bečkog Žid. narođ.nog vijeća, koje je stvorilo posebni ured za podupiranje žid. zanatlija i radnika, treba i kod nas, koji više patimo na nezđravosti naših zvanja, da nadje odziva. Svakako će Pal. Ured morati da sarađjuje na tom polju već iz čisto egoističnih motiva, da se stvori reservoaf,' iz kojeg ćemo crpsti za Palestinu potrebne ljude. Iseljivanje iz naše države u Palestina ne će se samo ograničiti na izobrazbu haluca. I ako će emigracija iz jugoslavenskih zemalja biti neznatna, moramo ipak s njom© računati kao s vrlo važnim faktorom. Putem PaL povjerenika prijavilo

BROJ 31. i 32.

>ŽTDOV« «HAJHUD!).

7