Жидов
ml. iz Dalja sve ostale vlasti nas danas priznaju odlučnim faktorom u židovstvu. Ali ne samo radi časti i veselja, ja preuzimam službu, jer velite, da me trebate. Kad sam na prošloj konferenciji primio predsjedništvo istakao sam da mogu to preuzeti samo u toliko u koliko topot i 'korak naše omladine odgovara mojoj snazi. Danas ne stavljam taj uvjet. Velebni momenat istorijski ovaj dogadjaj, kao da je i na meni proizveo čudo, i ja se osjećam fizički u stanju, da koracam s mladeži. Shvaćam, uvažavam i divim se zanosu omladine i uživam u njenom poletu. No ipak moram, da Vas upozorim na ovo: Naš nezaboravni Herzl stavio je na čelo velikom svom djelu: »Ein Traum? wenn Ihr wollt„ ist es kein Traum«. Ono što smo željeli, za čim smo čeznuli, bilo je do sada krasan san. Dok smo bili u snu mogli smo maštom prekoračiti granice mogućnosti ostvarenja naših snova i želja. No danas se san pretvorio u javu i sad počinje realni rad. Danas moramo ići za ciljevima, koji se dadu ostvariti. Ne smijemo letiti za utopijama, da gubimo mogućnosti za ostvarenje onoga, što se postići može. U tom okviru napnimo najvećma naše snage. Pritegnimo na rad i druge, koji dosad nisu bili aktivni 1 one, koji stoje i izvan naših redova. Neka se naše sile ne raštrkavaju, ne trošimo svoje snage u radu, koji ne vodi praktičnom cilju. Danas Vam obećajem, da ću nastojati, da naizdušnije ispunim svoje dužnosti i dati inicijative svagdje, gdjegod to bude moguće. Konačno izrazuje nadu, da će mu biti moguće na narednom Saveznom Vijeću stupiti pred delegate javljajući im najljepše uspjehe. (Dugotrajno odobravani). Dr. L i c h t predlaže, da se u znak počasti dru. Spitzeru članstvo u Vel. ak cijonom odboru svjetske cijonističke organizacije, koje je izborom u Londonu zapalo dra. Lichta prenese na dra. Spitzera i da se o tom obavijesti egzekutiva cijon. organizacije u Londonu. Prima se. Lav. S t e r n izjavljuje, da bi isto tako valjalo da SV. primora dr. Lichta, da ostane u R. 0.-u. Konačno izriče zahvalu dugogodišnjem potpredsjedniku organizacije dru. Ivanu Jacobi-u, koji je otstupio. Dr. S i n g e r razlaže uzroke radi kojih nije kandidacioni odbor kandidirao dra. Lichta. Svi mi, vele, koji smo radili s drom Lichtom znamo da on treba odmora. Znamo ujedno, da doktor Licht nije osoba, koji će primiti jednu funkciju, a da je neizvrši najzdušnije. Činjenica, što dr. Licht nije stupio u R. O. ne znači, da se povlači, već će naprotiv njegove energije oslobodjene i riješene premnogih spona moći da nam kud i kamo više služe. Govornik je uvjeren, da će dr. Licht i nadalje ostati ne samo naš duševni vod ja. već naš prvi i najbolji radnik. (Burni poklici: Hedad dr. Licht). Julius Berger (Berlin), tajnik Keren Hajesoda za centralnu Evropu, izvješćuje o Keren Hajesodu. Prikazuje uvodno situaciju, iz koje je nastao Keren Hajesod. Stojimo pred velikim mogućnostima u Palestini. Stp se moglo stvoriti na političkim preduvjetima učinjeno je, i ništa nas više ne priječi da izgradimo židovsku zajednicu u Palestini, osim nedostatne naše financijaJne pripravnosti. Živimo u finan-
cijalnoj krizi i stojimo pred zadaćama, 1 koje su rijetko kad bile namijenjene koiemu narodu. Ne radi se ni o čemu drugopie no da pripravimo materijalna sredstva. Moramo cijonističkoj organizaciji da stavimo na raspolaganje neku vrst državnog imetka. koji će joj omogućiti da stvori u Palestini preduvjete, koji su nužni da utru put nesmetanom gospodarskom i kulturnom razvitku zemlje. Toj svrsi služi Keren Hajesod. On je kolonizacijoni i emigraclioni fond, iz kojega treba namiriti sve one Izdatke, koje radi svoje opće korisne svrhe svagdje snaša državna uprava, pripravu i provođenje emigracije, prvu skrb za emigrante u zemlji, stvaranje radnih mogućnosti za emigrante n. pr. provođenje javnih radova, pošumljivanje, isušivanje povodnjivanje, gradnju javnih cesta, saniranje zemlje i slično. Morati će osnovati i podupirati opće korisno društvo za gradnju, pripremati opće korisna poduzeća n. pr. električne centrale i vodovode, uredjenje zdravstva,školstva Ud., sve zadaće i uredbe, čije provođenje i uzdržavanje ima zemlju staviti u stanje da postane gospodarski produktivna i samostalna, te neovisna od potpora izvana. Troškovi za sve ove radnje preliminirane su s 25 milijuna funti sterlinga, a Imadu da se namaknu u roku od 5 godina. Nužno je. da se osiguranje te svote t. j. supskripcija toga Iznosa dovrši u godinu dana, jer vodstvo treba da zna, s kojim sredstvima može raspolagati te da prema tome udesi svoje dispozicije. Keren Hajesod konstituirati će se kao englesko društvo. Društvo izdaje za uplaćene iznose certifikate. Posjednici certifikata imadu izvjesna prava na dobitku društva i pravo da učestvuju u upravi. Društvom upravljati će kuratorij, koji no * će da ima cijonistički karakter, već treba da reprezentuje ukupno židovstvo dotične zemlje. Prema tome obuhvatit će akciia za Keren Hajesod cijoniste i necijoniste. Naravno da su,cijoniste u prvom redu dužni da dadu za Keren Hajesod. Cijonistima nametnula je londonska godišnja konferencija dužnost, da dadu svoje podavanje u obliku maasera od imetka i dohotka. Akcija sad započima. O njezinome uspjehu zavisi da li će se ostvariti sve velike mogućnost u Palestini za Palestinu koje iščekujemo. Pokazuju li se Židovi nesposobnima da udovolje dužnosti časa, tad ćemo morati neupotrebljeno napustiti neizmjerne šanse, koje su nam se pružile. Shvaćamo li svoju dužnost, namaknemo li sredstva za Keren Hajesod, tad stojimo na vratima nove židovske Palestine. tad će Palestina opet biti ono, što ie bila, židovska zemlja. (Živahno odobravanje). Dr. Werber predbacuje R. 0., da nije ništa do sad uradio za Keren Hajesod Na svim zemaljskim konferencijama su rasprave o Keren Hajesodu bile u središtu rasprava,, a mi nijesmo S. V. podnijeli ni jednu rezoluciju. Dr. Licht: Dr. Werber nam predbacuje. da nismo dali raspravi za Keren Hajesod dovoljno mjesta, već se tek sad pri kraju vijećanja na brzu ruku govori o tom važnom predmetu. R. O. nije za to ništa posebnoga pripravio, jer je tajnik Keren Hajesoda, g. Julius B e r g e r, najavtio svoj dolazak, a mi nismo znali, što će on
nama donijeti, niti smo htjeli nešto unaprijed poduzeti, dok nismo njega čuli. Nama se ne radi o papirnatim rezolucijama već o pripravi sistematskog praktičnog rada. Jehuda All ma nn (Bijeljina) htio je na početku vijećanja da pozdravi S. V. no nije došao do toga, te bi se sad htio oprostiti od S. V. Ne će da troši mnogo riječi, već će samo da iznosi molbu svih haluea. da vodstvo naše organizacije stvori čim prije mogućnost, da haluci podju u Palestinu. Njihova je lozinka, da je rad svet, a na oproštaju želio bi. da svi usvoje tu lozinku. Uvjeren je, da će u narednim godinama to biti lozinka cijelokupnoga židovstva. Dr. Hugo Spitzer: Često smo se tokom naših rasprava osvrtali na naše dične haluce. Na rastanku im želimo sretan put. Neka postignu ono, što su sebi preduzeli, što je želja svih nas, da budu pijonirl obnovnog rađa u Hrec Jisraelu. (Povici: Hedad halucim! Lehitraot beerec Jisraell) Pjevanjem Hatikve završena je u 7 sati poslije podno Savezno Vijeće.
Iz Jugoslavije
Sieđnica Saveznog odbora. Novo izabrani Savezni odbor održao je dne 27. oktobra iza dovršenog zasjedanja Saveznog Vijeća sjednicu pod .predsjedanjem predsjednika S. c. I. g. dra. Huge Spit z e r a. U ovoj su sjednici izabrani potpredsjednicima S. c. 1. gg.: nadrabin dr. Moric Lev i, Sarajevo, dr. David A1 bal a, Beograd, dr. Beno Ste in, Zagreb, a i dno potpredsjedničko mjesto rezervirano je za Vojvodinu. Nadalje su konstituisani: Radni od‘bor.u koji su ušli slijedeći članovi S. O.: dr. Beno Ste in, predsjednik, Rikard Herzer, tajnik I.;dr. Marko Horn, tajnik H.; David Spitzer, blagajnik. Lav S t e r n, predsjednik povjerenstva za Ž. n. f,; dr. ing. Avram Werber, upravitelj Palestinskog ureda; Fela Baum, zastupnik omladine, te odbornici Žiga Hacker, dr. A. Singer i Simo Spitzer. Redakcijonalni odbor: gg. Dr. A, Singer. ponovno izabran urednikom »Židova«, te odbornici dr. A. L i c h t j prof. A. S z e ip n i t z. Povjereništvo za Židovski narodni fond prošireno je u svrhu intenzivnijeg rada od 4 na 9 člana: Lav St er n, predsjedatelj; Oustav Seidemann, Klara Barmaper, Mirjam Weijler, Mojse Montjjja, Jakov O vadi ja, David Spitzer i Baj-gjora Brapdeis.. Palestinska Komisija: gg. dr. ing. Avram Werber, upravitelj, dr. Beno Stein, referent za Hajuc-pokret, Kalman Lobi, za emigraciju, Žiga Hacker, za financije, Filip L6wy, kao gospodarski stručnjak i Fela Baum kao zastupnik haluca. Ostavka g. dra. ing. A, Werbera. Upravitelj Palestinskog ureda, g. dr. ing. A. Werber podnio je dne 28. oktobra o. g. pismeno ostavku, koju je Radni Odbor u sporazumu sa predsjednikom S. c. I. uzeo k znanju. Palestina ured. Povodom demisije gj. dra. A. Werbera kao upravitelja P. U-a. izaslao je R. O. gg. dra. Oskara Spieglera i Simu Spitzera u Bos. Brod, da preuzmu kancelariju P. U-a i prenesu u sjedište
BROJ 31. i 32.
»ŽIDOV« (HAJHUDI).
13