Жидов

Iz židovskog svijeta

Židovski svjetski kongres. NewYork 28. novembra. Komitej za židovski svjetski kongres *pod predsjedanjem Mr. Abrahama Shomcra, predsjednika egzekutive amerikansko-židovakog kongresa, sazvao je konferenciju ovdašnjih židovskih javnih radenika, da vijećaju o pitanju židovskog svjetskog kongresa. Zaključilo se, da se sazove židovski svjetski kongres za 31. maja 1921. u Haagu. Za pripravljanje ovog kongresa izabran bi ppsebni komitej. Misao svesvjetskog židovskog vijećanja i stvaranja jedne svežidovske organizacije, koja treba da važi kao zastupnica židovskog naroda bez razlike stranaka, širi se sve većma. Na posljednoj cijonistićkoj godišnjoj konferenciji stvoren je sličan zaključak: da se poduzmu koraci, da se omogući jedan iz izbora proizašli svežidovski kongres. Čini se, da je sad u Americi, sudeći po gornjoj vijesti, svladan otpor prema jednom svežidovskom kongresu. Židovski svjetski položaj je takav, da moraju nestati svi prigovori. Übijanje masa na evropskom istoku, hiljade u najvećoj bijedi, siročad, ili od paničkog straha u neizgledni bijeg natjerani. Osjećaj, da se nešto mora uraditi, pomalo prevladava i najravnodušnijeg. Bila bi zadaća evropskog židovstva, da prihvati poticaj Židova Amerike, i da pristupi k predradnjama. Previše je dragocjenog vremena već potrošeno. Židovski narod mora, da dobije svoje kod saveza naroda ovjerovljeno zastupstvo. Konferencija Jointa a Beču. Na konferenciji Joint upravitelja u Evropi, koja se je održala u Beču od 15. —l9. novembra uz isključenje javnosti, iznešene su u nizu referata vijesti o stanju Židova u pojedinim ugroženim predjelima. Na referate nadovezala se debata o sredstvima pomoći osobito glede iseljeničkog pitanja i izbjeglica, te 0 uvjetima gospodarstvene rekonstrukcije propalih egzistencija i napokon o njegi siročadi. lzvještaj što ga donjela budžetna komisija, bit će njujorškoj centrali na potvrdjenje podnešen. Njujorški stenografi pribivali su radi doslovnog donašanja izvještaja i govora. Konferenciji su uz vodstvo zastupnika generalnog dhektora Beckera, pribivali direktor dr. Bogen 1 TJabb. Koronlski, dr. Paiser i Schweizer iz Varšave, direktor W echsl er iz Beča, dr. Landesko (Bukarešt), Alsberger (Pariz), dr. De Sol a Pool. (Jeruzalim), dr. Lawitzki (Carigrad), nadknjigovodja Tropper (New-York), dr. Bernhard Ka h n (Berlin), dr. Rubinstein (Litva). U borbi protiv pogroma. Pariški doposnik J. P. Z. javlja: 16. novembra održao se zbor istaknutijih' i vodećih ličnosti rusko-židovskih političkih krugova, koji su u to vrijeme boravili u Parizu. Inicijativu za taj zbor dao je komitej židovskih delegacija, koji je uvjerenja, da u času kao što je današnji, gdje nesretnb stanje židovskoga naroda istočne Evrope dobiva dimenzije

nevjerojatne tragične većine, treba komitej u svojoj borbi protiv pogroma i kao zaštita židovskog prava, da omogući zajednički rad onib krugova, koji rade na istom polju. Sjednici pribivaše pod vodstvom predsjednika komitoja židovske delegacije Sokolova, preko 20 rusko-židovskih političara, medju njima generalnisekretar komiteja židovske delegacije M o t z k i n, odvjetnik M. V i n aver, vodja ruskih kadeta, dr. Pa sm a n i k, urednik »Cause Communial«, J. Rubanović, vodjo socijal-revolucijonaraca, M. G o 1 d s t e i n, urednik »Posljenja Novosti«, odvjetnik H. Sliosberg, Starinsky, urednik »Pour la Rnsaeue« i drugi. Raspravljalo rtfe o pitanju ostvarenja kontakta izmedju raznih grupa rusko-židovske javnosti u Parizu, u zajedničkoj borbi protiv pogroma. U diskusijama iznijeli su govornici pojedinih grupa svoje stajalište. Zastupnici kadetske stranke osobito g. Vinaver, Sliosberg i Pasmanik, vide glavni razlog antisemitske propagande u tome, što se Židove okrivljuje, da simpatiziraju s boljševizmom. Prema tome bile bi najglavnija borba protiv pogroma, borba protiv tog okrivIjenja. Židovske bi organizacije morale kao ukuphost izdati javni proglas protiv boljševizma i time dokazati, da je ova objeda bez temelja. Nasuprot tome iznašaju Sokolov, Motzkin, i drugi mišljenje, da židovski narod u svom političkom nastupanju ne smije da prekorači granice borbe oduzimanja prava. Borba protiv pogroma je nacijonalna zadaća, daleko od politike klasa i stranka. Antisemitizam imade više uzroka i neopravdana okrivljenja su razne naravi. Za to ako bi htjeli obrazložiti samo jednu objedu moglo bi da dovede do raznih nesn vazumaka Kom i re'» židovske deiegn.ije drle’o je u svojoj borbi protiv pogroma od politike i želi da se sve sile u toj borbi s njime slože. Na koncu sjednice primila se rezolucija, koja je bila po Motzkinu predložena, a u kojoj se naglašuje potreba kontakta svh židovskih sila u borbi protiv pogroma osim toga naglasila se važnost stvaranja židovskog društva za savez naroda. Komitej židovske delegacije pripravlja sad osnutak toga društva. Izabrana je komisija, koja ima da pripravi materijal za raspravu slijedećih vijećanja. Balac*howicz i Sawinkow. Za boravka generala Balachowicza i Sawinkowa u Finsku poslalo je tamošnje židovsko pučanstvo deputaciju sa rabinom na čelu, koja je imala da ishodi obustavu nasilja, učinjenih na židovskom pučanstvu. Balacho'vvicz razložio je najprije 'deputaciji, kako je već poduzeo sve mjere za spriječavanje daljnjih eksceza, ali je konačno onda sam počeo da napada na Židove. Deputacija, nezadovoljna ovim odgovorom, zaputila se Sawinkowu. Ovaj je prije svega upozorio, da je dužnost Židova, da podupiru njega i Balachowicza u borbi protiv boljševika. Iza toga izjavio je, da je već učinio potrebne korake u zajednici sa Balachowlczem,da stane na put daljnjim izgredi-

ma protiv Židova. Kada je deputacija upozorila, da se nigdje nije dosada moglo opaziti učinak ovih njegovih poduzetih mjera, poče Sawinkow da razvija novu jednu teoriju ekscesa, dokazujuć, da su nasilja na Židovima učinjena od vojnih pripadnika, koji su kod mobilizacije bili prisiljeni u crvenu armiju i ondje od židovskih komunista morali trpjeti loš postupak. Ovi ljudi ni jesu imali prije zgode, da obračunaju sažidovima, nego to čine sada. Nakon ovih upravo ciničkih izjava zahtjevao je Sawinkow, da bi Židovi odsele pokazali više simpatija prema njemu i njegovoj armiji, nego što su dosada pokazali. Louis Marshall predsjednik amerikansko-židovskog komiteja. Na godišnjoj konferenciji amerikansko-židovskog komiteja izabran je Louis Marshall predsjednikom, a dr. Cyrus A d 1 e r i Julije Rosenblatt podpredsjednicima. Sokolov i Motzkin u Ženevi. Pariz 28. XI. 3920. Slijedećih dara zaputit će se po nalogu komiteta židovskih delegacija Sokolov i generalni sekretar Motzkin u Ženevu, da ondje povodom zasjedanja konferencije Saveza naroda stupe u vezu sa ondašnjim vodećim političkim ličnostima. I Lucien W o 1 f zaputio se po nalogu engleskog Joint Foreign Committee u Ženevi. Proglas Anitte Miiller. »Sociale Hilfsgemeinschaft Anitta Miiller« izdala je proglas, u kojem se bavi pitanjem smještenja zapuštene židovske djece. Ovo je pitanje problem za sebe i to osobito teški. Ta djeca se naime ne mogu smjestiti u dječjim domovima, jer bi tamo bila ili vrijedjana U svom židovstvu ili bi se odmetnuli od njega. Stoga ih treba smjestiti kod židovskih porodica. No kako ne stoje ta mjesta u nikakovom razmjeru sa brojem djece, obraća se na sve židovske porodice, da prime po koje dijete. Naći će se mnoge porodice, koje će se rado nešta stisnuti, da mogu izvršiti to djelo ljubavi. Dobiti će doduše neku novčanu otštetu, ali to ne smije biti poticaj. Apelira se na majke, koje mogu materinsku ljubav, koju goje prema vlastitoj djeci prenijeti i na tudju, i na očeve, koji su si svijesni toga, kakovu odgovornost preuzimaju, kad upravljaju životom jednog djeteta. Židovski nacijonaliste u Ćeho-slovačkoj. 2. decembra primio je predsjednik Masaryk predsjedništvo židovskog narodnog vijeća, gospodu dr. Ludviga S i n g e r a, Markusa Ungara i Artura Kaudersa u audijenciju. Oni su izvjestili o svojim dojmovima i iskustvima, koja su stekli prigodom svoga putovanja kroz Karpato-Rusiju, i upozorili na povoljan uspjeh, koji se očitovao u sjedinjenju tamošnjeg židovstva. Istodobno podnijeli su razne želje i govorili osobito o aktuelnira pitanjima, koja se tiču židovskih kulturnih institucija. Predsjednik Masaryk pokazao je prema svim pitanjima očiti interes, izjavio, da drži iznešene želje ispunljivima i obećao najizdašniju potporu. Lord Robert Cecil k prijemu Židova u Savez naroda. Bivši državni sekretar u engleskom ministarstvu izvanjskih

4

»2IDOV« (HAJHUDI)

BROJ 34.