Жидов
dela, Lord Eobort C e ci 1, kojega smatraju općenito u Engleskoj, da je muž budućnosti i koji je poznat po *svora odanom zauzimanju za Savez naroda, sudjeluje sada u skupštini Saveza naroda kao izaslanik Južne Afrike. Cecil, čije je toplo zauzimanje za cijonizam opće poznato, on je predsjednik engleske parlamentarne komisje za podupiranje cijonističkih pokazuje i za sve ostale židovske tražbine najživlji interes. Dopisnica I. P. Z. obratila es na njega kao predsjedniku komisije za prijem daljnih naroda u Savez naroda, u kojem svojstvu, kako je poznato, pokazuje širokogrudno shvatanje, pa se stoga ograničila samo na pitanje eventualnog prijema Židova u Savez naroda. U svojim je izvodima izmedju ostaloga istaknula, da bi sada židovstvo Palestine organizirano u narodnom komiteju, koji je njegovo zastupstvo naprama unutri i naprama vani bilo vrijeme, da se razmišlja o prijemu Židova u Savez naroda. Lord Cecil podijelio joj je na to kratki i značajni odgovor: »Ta Židovi u Palestini nijesu još ni tražili prijema u Savez naroda«. Na daljnje pitanje, di li bi iz prikazanog stanja stvari mogle nastati ikakve poteškoće za prijem Židova u Savez naroda, odgovorio je Cecil- »To se može samo od »slučaja do slučaja prosudjivati. Mi možemo, da se bavimo samo onim molbama za prijem, koje već predlože*. Za olakšanje židovskog iseljivanja u Amerika. Kako »Jiidische Presscentrale« izvjećšuje, obratio se, na osnovu intervencije Hijas-a (Židovsko- amerikansko emigraciono društvo) amerikanski konzulat u Varšavi Washington, da uzmogne dozvoliti u izvjesnim slučajevima emigrantima iseljenje u Ameriku, bez dokumentarnog dokaza, da posjeduju u Americi dovoljnu mogućnost prehrane, koji se inače zahtijeva. Na taj način da bude pomoženo onim emigrantima iz Ukrajine i poljskih pograničnih krajeva, koji ne posjeduju dosta sredstava, da u Varšavi dugo čekaju na dolazak dokumentarnih dokaza svojih rodjaka u Americi.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Kongres američkih cijonista. 25. je je novembra otvoren godišnji kongres američkih cijonista u prisuću od 250 delegata iz svih dijelova rumžeaih Država. Mr. Josip oow e n pozdravio je kongres u inu* engleskih cijonista. Nakon toga pročitan je Kalflsk; brzojav direktor 1 ja Ker i n H l ,i 0 s '■> i ;l ; - 1 kome se izrast-hvaia američkim riju nistima zho-? idvan ; i posla nastanjivanja Palestine za vrijeme svjetskog rata kao i zbog mnogobrojnih darova i pošiljaka anerić'ih c jonista židovsko] legiji. Brzojav uvažuje potpunoma zahtjev američkih cijonista, da se pristupi trgovačkim metodama velikome kolonizacijonome djelu, ali izrazuje istodobno uvjerenje, da to može da uspije, a da se ne napušta pri tome ona duševna crta cijonističkog ideala, koja je toliko preporodila novo židovsko društvo, niti
da se napušta pri tome supremacija svjetske cijonističke organizacije. Američkom cijonizmu dato je, da igra zamašnu ulogu pri izgradnji nacijonalnog židovskog društva u Palestini, a za ovu je pratkička izvedba ustrojen i Keren Hajesod. Sudac Julijan Mack dao je odulju izjavu kao predsjednik američke cijonističke organizacije, u kojoj je osobito upozorio na potrebu zajedničkog i složnog rada i napora cjelokupnog židovskog naroda, te je ujedno istaknuo, da američki cijoniste čine integralan dio svjetske cijonističke organizacije. Američki će cijonisti jednako kao i dosada podupirati organizaciju najlojalnije i najizdašnije. Mi ne ćemo đa znamo o kakovom separatizmu i želimo samo to, da bi se prepuštalo organizacijama pojedinih zemalja, da ispune svoje zadaće prema svojim vlastitim prilikama. Mack završio je svoje razlaganje upozorivši na politički uspjeh, koji leži u imenovanju Herberta Samuela i u nadi, da će englesko-franceski pregovori o granicama Palestine donijeti jedino moguće rezultat, po kojim će se moći stvoriti od Palestine židovska domaja. To može da uspije jedino uz najveće žrtve cjelokupnog židovskog naroda. Iz izvještaja sekretara de Haasa razabire se, da američki cijonisti pokrivaju 75% troškova svjetske organizacije. Haas upozoruje na potrebu reorganizacije američke organizacije tako, da bi došla u priliku, da udovolji novim zahtjevima Palestine. Mr. Louis Lipski podastro je plan reorganizacije i razložio program buduće djelatnosti, našto je prva sjednica zaključena. Pitanje palestinskog mandata. Sir Philipp Magnus stavio je u sjednici donje kuće upit na ministra predsjednika, da li već može da izjavi, kad će biti objelodanjenje konačne odluke glede palestinskog mandata. Podsekretar Mr. Harmsworth odvratio je, da će po svoj prilici nacrt biti skoro dovršen i predložen vijeću saveza naroda. Ne može danas navesti rok, kad će to da uslijedi. Do tog vremena kakva publikacija ne dolazi u obzir. Na daljnji jedan upit Sir I. D. Rees-a, da li se mandat od britske vlade izradjuje, i da li savez naroda može staviti kakove prigovore protiv nekih odredjenja, odgovorio je dr. Mr. Harmsworth na prvi dio jesno, dok je drugi dio samo kao upit uzeo na znanje. Usiškin o položaju u Palestini. U jednom interviemi sa jeruzalimskim dopisnikom »Hacefire« izjavio je Usiškin, da goji punu nadu, da će sadašnja kriza doskora proći u koliko se tamo ne ispolji duševna kriza u židovstvu. Genij je židovskog naroda još dovoljno snažan, da to spriječi. Imademo dovoljno imućnih Židova po cijelom svijetu i jaku cijonističku organizaciju. Židovsko bogatstvo mora da se predobije za cijonistički pokret i da posluži promicanju kolonizacijonog rada. I u Americi nailazimo na shvaćanje o odlučnosti sadašnjeg historijskog momenta. Već ove gbdine moglo bi se useliti 50.000 Židova. No u Palestini mogu se
useljenici samo organizirati, dok matejalna sredstva moraju se u diaspori nasmoći. Useljivanje ne može se ni na koji način ograničiti. Pored svih teških uvjeta uselilo se oko 8000 u 8 mjeseci u Palestinu. U zadnje doba pokazalo se doduše, da se zemlja ostavi i to osobito kod članova starog jisuba. Mora se imati na umu, da svi imadu nakanu, da se opet povrate. Medju ovima nalaze se i takovi, koji žele radi dovršenja svojih studija i sličnoga da ostave zemlju. Svi židovski radnici u zemlji dali su se svom dušom na rad. Oni su fanatici hebrejskog jezika i pripravni su na sve žrtve. Novi useljenici ni u kojem pogledu ne zaostaju za prvašnjim. Vlada izjavljuje da je s njima posve zadovoljna. Nedostaje još raznih uredba, kao bolnica, pučkih kuhinja i slično, za koje opet treba novca. Potrebno je dakle, da u zemliu dodju i mnogi kapitaliste, le da ulože svoj kapital u razna poduzeća. Hoćemo u najkraćem roku velike komplekse zemljišta nabaviti. Narodni fond je za tu svrhu 200.000 funti odredio, a to zemljište se nije moglo otkupiti, jer još nije bio uveden katastar zemljišta. Ovdje se radi o privatnom posjedu, jer su posjedi vlade nepovoljni i većim dijelom lošeg položaja. 1 ako se cijena zemljišta za vrijeme rata popeterostručila, moramo ipak to zemljište otkupiti. Vlada iskazuje osobitu simpatiju prema nama, te će nas po mogućnosti u tom pogledu podupirati. Ali mi moramo da skupimo potreban kapital za obnovu. U Londonu je već rekao Ahad Haam jednom prilikom, da će svi narodi oprostiti Židovima njihove dojakošnje pogreške, ali nikada ne ćemo riješiti Židove krivnje, da im u sadašnjem momentu nedostaje sredstva. Razumije se, da je položaj zemlje dosta težak. Budući, da je zemlja malena i upućena na import, a palestinska valuta, to jest egipatska funta, najviša u svijetu, to je naravno skupoća osobito velika. Potrebna roba dolazi takodjer samo u malenim količinama, jer je jako smanjen parobrodarski promet. Egipatska vlada takodjer ne dozvoljava uvoza u Palestinu. Sve to doprinaša poskupljivanju. S razvojem zemlje popravit će se prilike. 1 vlada bori se po mogućnosti protiv skupoće. Ćini se, da će se naskoro pitanje valute riješiti. Izdat će se palestinske banknote, providjene takodjer sa hebrejskim napisom. O valutnom sistemu da li će biti valutna jedinica franak ili koja druga jedinica nije još ništa odlučeno. Za sada je prva zadaća židovstva u galutu, da mobilizira svu privatnu inicijativu i inteligenciju za rad u Palestinu. Ovi elementi urgu već sada da dodju u zemlju, Naravski radi se o intelegenciji, koja se s pomoću svoga zvanja može da uzdržaje. Amerikanski mizrahiste i Palestina. Mizrahistička konferencija, koja se održala u Baltimore-u, bavila se pitanjem praktičnog rada u Erec-Israelu. Mr. B u b 1 i k, koji se upravo vratio iz Palestine, izvjestio je o sadanjem položaju kolonizacije i mnogo prigovarao metodama, kojima se sada služe. Upozorio je na to, da su sad samo tri postotka
BROJ 34.
»ŽIDOV« (HAJHUDI).
5