Жидов

ko zanimanja, tolike ljubavi, da možemo, u čednom opsegu u kojem je to moguće, očekivati i renesansu židovskog života u Ljubljani. Nakon skupštine molili smo zajedno miuhu iza toliko godina opet jednom jevrejska služba božja u Ljubljani. Put nas je pri polažu na kolodvor vo-v dio kroz negdašnju židovsku četvrt Ljubljane vidjeli smo one visoke, u talijanskom stilu gradjene palače, u kojima su kroz mnogo godina stanovali sretno i ugodno naši sunarodnjaci. Vidjeli smo kuću. u kojoj se prema današnjoj tradiciji nalazila sinagoga, za koju priča Valvazor, da je podignuta 1213., ljepša i veća nego sada, jer su ljubljanski Židovi bili bogati i tjerali veliku trgovinu s Mlečanima, Ugarskom i Hrvatskom. II tim palačama stanovala je ugledna obitelj Bonaventura, koja se pod svojim seniorom, liječnikom Manuelom Bonaventurom, na temelju kraljevske povelje nastanila u Ljubljani iz Sisibada (Cividale) g. 1328. Tu je živio Židov Josip, koji je .1466, bio vlastelin imanja u Jezeru, Svetoj Margareti Straži itd. Židov Jeckl, veleposjednik u Gornjem Celju, Puhu i Hotinu. A bilo je i marljivih zanatlija, kao oni, »Jud Mulner, Jud Tischler,« koje navadja godine 1496 popis ljubljanskog viče doma. Kad je 1497., uvijek za novcem pohlepni car Maksimilian I. uz platež od 62.000 funta sa strane štajerskih staleža izagnao Židove iz Štajerske, kranjski staleži nisu stavili takav zahtjev. 4. kolovoza 1518., u holandeskom Oudenvardu sjetio se Maksimilijan 1., i ljubljanskih Židova, pa su i oni morali ostaviti rodni grad. Ta prošlost je mrtva. Voz nas vozi natrag u Zagreb, kud stigosmo s porukom, da smo primili u svoje okrilje nove općinare; mali im je broj, ali snažna im je volja, da ostanu vjerni židovstvu. dr. L. Š.

Dr. Max Nordau

Nakon što je naš list bio dovršen, primili smo vijest o smrti dra Mak*a Nord a u a, člana Velikog Akcionog Odbora, koji je umro u Parizu u dobi od 72 godine. U slijedećem broju osvrnut ćemo se na život i rad ovog našeg velikana i vjernog suradnika Teodora Herzla

Iz židovskog svijeta

K manifestu Keren Hajesoda. Židovska je štampa objelodanila manifest, u kojemu vodstvo Keren Hajesoda poziva sveukupno židovstvo svijeta na saradnju. Pred nama je ogromno djelo, koje može samo onda da se riješi, ako se svi dijelovi židovstva nadju u zajedničkom radu. Veliki broj vodećih židovskih ličnosti shvatio je važnost časa. Potpisi, koje s|drži manifest, sastavljeni su iz direktorija Keren Hajesoda, političkog vodstva cijoni-

stičke organizacije i vodećih muževa Economic Council-a, u Londonu postavljenog vrhovnog gospodarskog vijeća. Na čelu muževa Economic Council-a stoji Sir Alfred M o n d, sadanji engleski ministar za javne radnje i šef jednog od najvećih industrijskih etablissementa Engleske, kemijskih tvornica Mond, Brunner et Co. Kraj njega fungira na listini potpisa Lord Walter Rothschild, koji takodjer pripada Economic Councilu, a u isto je vrijeme predsjednik Velikog cijonističkog Akcijonog Komiteja. Važnosti obiju ovih ličnosti odgovaraju i ostali članovi Economic Council-a. Pripadaju im medju ostalima: baron James de Roth s c h i 1 d, sin barona Eduarda R o t hschlda (Pariš), nadalje Sir Robert Walley Goheu, vodeći član engleske visoke financije, mr. Albert B e-1 i s t ai direktor general Electric Company, mr. M a r k s, direktor Kinox Company-a i mnogi drugi. Bit će skrajnji napor, tako je rečeno u manifestu, na koji će biti pozvano cjelokupno židovstvo. Radi se o cilju, koji će, ako se može postići a postići se može biti omogućen samo sjedinjenim naporom svih dijelova židovstva. Strah nekih cijonističkih krugova, da cijonistička organizacija teži za nekim posebnim ciljevima u Palestini, koje ostalo židovstvo ne bi moglo odobriti, neopravdan je. Cilj Keren Hajesoda, tako je rečeno u manifestu, jest smjesta započeto neprestano uvećavano useljiva nje naših židovskih masa u Palestinu i njihovo sistematsko naseljivanje na zdravoj gospodarskoj osnovi na sreću židovstva i blagodat nežidovskog pučanstva cijele zemlje. Nacijonalno i kolonizatoi-sko naseljivanje stapa Sb time u jedno. Da jedna kolonizacija u sebi sadržava i kulturni rad, samo je po sebi razumljivo, da sve, što Keren Hajesod privadja kulturnim zadacima a po podacima Jabotinskog iznosit će to 10% sveukupnih izdataka ide na korist jevrejskoj kulturi, takodjer se samo po sebi razumije, jer to odgovara i jakoj volji Židova u Palestini. Dobar je predznak, da je u času, kad izlazi manifest, gospodarski položaj Palestine bolji no što je do sad bio Kišovito vrijeme je prošlo, svi radnici u zemlji našli su posla, besposlenost je dokončana, pa se traže novi radnici. Vladine velike gradnje cesta, koje vode daleko do istočno-jordanske zemlje, do hedžaske željeznice i ruba pustinje, potaknule su vladu Sir Herbert Sa muci a, da pozove tisuću novih radnika. Neka ovaj povoljni predznak pojača djelovanje manifesta. Proklamacija Židovima Soluna. Gradski načelnik Soluna objelodanjuje ovu proklamaciju na pučanstvo Soluna : Javljam pučanstvu Soluna veselu vijest, da je Njegovo Veličanstvo, kralj Konstantni u jednom razgovoru sa zastupnikom židovskoga novinstva u Luzernu izjavilo, da će nakon svoga povratka u Grčku poraditi oko obnove izgorjeloga dijela Soluna. Njegovo Veličanstvo kralj predložit će vladi, da

dade židovskim općinama subvencije iz državnih sredstava, da bi osnovali posebne škole, u kojima će ponovno oživiti hebrejski jezik. Ova objava ima da se objelodani u svim novinama, te de se oglasi na svim javnim mjestima. Plenarna sjednica komiteja židovsku delegacija. Dne 8. januara otvorio je Sokolov plenarnu skupštinu komiteja židovskih delegacija u Parizu. Sjednici pribivali su uz Sokolova i generalnog tajnika Motzkina i Sir Stuarr Samuel (Engleska), W. Temkin. Boris Goldberg, H. Sliosberg, A. Alperin, dr. D. Pasmanik, A. Goldstein, M. Hindes, Hans Kohn (Cehoslovačka), dr, Kramer (Bukovina), te zastupnici Poljske i drugih država. Motzkin izvjestio je o radu komiteja židovskih delegacija. I ako je to djelovanje bilo tek početak, značilo je ipak inauguraciju nove epohe u internacijonalnim odnošajima židovskoga naroda. Postignuti uspjesi od velike su principijelne važnosti. Komitej nastojao je da radi u zajednici sa svim organizacijama. Motzkin zatim razlaže akcije, koje su poduzete i u vezi s time daljnje planove za reorganizaciju komiteja. Treba da se stvori uži kontakt •sa pojedinim zemaljskim organizacijama, te da se komiteju osigura financijalna baza. Akcije komiteja kod Lige Naroda objelodanit će se na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku. Komitej bavio se i ptanjem pravne zaštite emigracija, U diskusiji nabačena su razna pitanja, na koja je odgovorio Sokolov i Motzkin. Potpora ukrajinskim izbjeglicama. Akcija egzekutivnog komiteja za pripomoć jevrejskim bjeguncima Besarabije postigla je u posljedjne vrijeme lijepe uspjehe. Poznati pariški filantrop, Leonhard Eosenthal, odredio je W. Temkinu, koji će kao izaslanik otputovati u Besarabiju, da spremi 200 djece, koja pobjegoše iz Ukrajine u Besarabiju za preseljenje u Palestinu, u koju je svrhu darovao pol milijuna franaka. Engleska jevrejska pripomoć na organizacija »General Jews War Distress Fund« u Leedsu poklonila je egzekutivnom komiteju svoje pripomoćne akcije u Besarabiji 3000 potpunih odijela u vrijednosti od cca. 200.000 franaka. Montagu. engleski ministar za kolonije. Dosadanji državni tajnik za Indiju, Montagu, imenovan je na mjesto lord Milnera engleskim ministrom za kolonije. Kod te zgode upozorujemo, da su sad osim Montagua još i drugi Židovi na vrlo odgovornim i teškim mjestima britske kolonije države, tako lord Rea eLi ng, potkralj Indije, Willyam Meyer, High commisioner Indije, sir Mathew Na t h a n, guverner Australije i sir Herbert S a mu e 1. High kommisioner Palestine.

Iz cijonističkog svijeta

Palestinski put Sir Alfreda Mondsa. Palestinskim putem engleskog ministra za javne radove Sir Alfreda M o nd s a, predsjednika vrhovnog gospodar-

Ž 1 DO V. (HAJHUDI)

BROJ 3.