Жидов

sTvojr vijeća cijoiiističke organizacije bavi se sva engleska javnost. Prije odlaska pitalT su ga zastupnici svih novina o svrsi puta, Medju inim rekao je zastupnika Reuterovog ureda, da se vrlo veseli putu u Palestinu. Vrlo se optimistički izrazio o budućnosti Palestine, te da jedva čeka- da može proučiti gospodarsku budućnost zemlje. Kad bi se proveli planovi obnove, moglo bi se 3 do 4 milijuna Židova naseliti u Palestini. Oduševljenje, koje vlada, je vanredno veliko. Sve vrsti Židova žele da polaze u Palestinu, a napose iz centralne Evrope, Rusije, Besarabije i Poljske. Neki u svojoj čežnji, zbog pomanjkanja provoznih sredstava idu pješice iz Ukrajine do Carigrada. Velike mase mladih ljudi dolaze u zemlju, i djaci, doktori i učenjaci rade na izgradnji državno ceste, koja se počne graditi na Tiberijskom jezeru. Svakog dana prima vlada bezbroj brzojava od siromašnoga istočno-židovskoga pučanstva, ali i imućni žele da se nasele u Palestini. Ne treba Židove potaknuti da idu u Palestinu. Poteškoća je naprotiv u tome, da ih suzdržimo, dok će zemlja biti pripravljena da može primiti veće pučanstvo. Nada se, da ne će biti nikakoyih poteškoća vjerske naravi. Već se opaža saradnja izmedju Židova i Arapa, a ovi odnošaji poboljšati će se s procvatom i napretkom zemlje. Sve odgovorne židovske vodje nastoje da osiguraju arapsku saradnju. Palestina postati će prolaz za Bagdad, a luka u Hajfi postat će jedna od najvećih na Sredozemnom moru. Konačno izrazu je svoje veselje, da će se sastati sa svojim prijateljem Sir Herbert Samuel, s kojim će raspravljati o važnim financjjalnim pitanjima. Konferencija Saveznog Odbora njemačkih cijonista. Dne 9. i 10. o. mj. održana je konferencija Saveznog Odbora njemačkih cijonista, kojoj su pribivali kao gosti Žabotinski i Najdić. U oduljem referatu iznio je Žabotinski stanje cijonističkog pokreta i razloge današnjoj krizi. Da stupi u egzekutivu stavio je četiri uvjeta, a ti su: promjena politike mandata i kritike mandata zahtjev da cijonističkoj organizaciji pristoji pravo predloga kod imenovanja vrhovnog komesara. Zatim stvaranje židovske garnizone te, autonomija jišuba, kojim ne smiju da vladaju »turisti« i konačno proširenje egzekutive. Nakon debate, koja je trajala 1 dan, a u kojoj se žestoko kritikovao rad egzekutive, primljena je rezolucija, kojom se izrazuje priznanje političkom radu \Veizmana i Sokolova, te traži uspostavu jedinstvene egzekutive, koja je za rad sposobna, očuvanje nacionalnog i političkog karaktera pokreta, uspostava organizatornog jedinstva, jedinstvenu izgradnju Keren Hajesoda i saziv kongresa. U drugoj jednoj rezoluciji traži se kolonizacija s velikom narodnom akcijom i prema narodnim interesima uz održanje alije i finansiranje poljoprivrednih radničkih naseobina i školstva po Keren Hajesodu. Drugi dan ispunjen je debatom o Keren Hajesodu. Zaključilo se, da su njemački cijoniste dužni dati maaser od imetka i prihoda.

Izabrana je vrhovna komisija povjerenika kao kontrolna instancija. U večernjoj debati raspravljalo se o omladinskom pitanju. Predsjedatelj Eosenbliith živo zagovara omladinski pokret i nagi ašu je potrebu poljoprivredne izobrazbe, te važnost palestinskih pijonira za cijonistički pokret u Njemačkoj. Prigodom svoga boravka u Berlinu držao je Žabotinski, osnivač židovske legije i židovske samoobrane u Jeruzalimu, a sada direktor Keren Hajesoda dva predavanja o židovskoj Palestini. Dvorana, u kojoj je govorio, bila je prcnapunjena, te tisuću ljudi, koji su htjeli da pribivaju predavanju, nisu više mogli dobiti mjesta. Žabotinski razlaže poteškoće s kojima se bori obnovno djelo židovske Palestine, a koje možemo da nadvladamo samo provođenjem akcije za Keren Hajesod. U daljnjim svojim izvodima bavi se Žabotinski pitanjem židovske obrane, te naglašuje da se ne smije trajno prepustiti Engleskoj zaštitu židovske Palestine. Engleski narod traži, da Židovi sudjeluju u svim pitanjima pa i u. pitanju obrane. Brojnim primjerima prikazuje židovska junaštva kod obrane židovskih kolonija. Engleska radnička stranka za cijonizam. Zasijedanje engleskog »PoaleCijona-: održalo se 26. decembra 1920. u Manchestru. To je 15. jubilarna konferencija engleskih Poale-Cijona, koja je bila veoma dobro posjećena iz svili krajeva zemlje kao i od jevrejskih radnih korporacija. Konferenciji je predsjedao L. Locker. Medju ostalima govorili su Kaplanski i Ben-(lurion. Kaplanski je govorio o potrebi nacionalizacije tla i socijalističkoj izgradnji Palestine. Na večer bila je javna skupština, na kojoj su mnogi Poale. cijonistički govornici govorili. Predsjedniku egzekutive engleske Labour Party Aleksandru Cameronu priredjene su velike ovacije, a ovaj je uzvratio srdačnim govorom, u kojem je naglasio potpunu potporu engleske Labour Partv u jevrejsko-nacijonalnim nastojanjima i Poale-cijonističkoj politici. Usporedjivao je položaj Jevreja s položajem Iraca i dao je izražaja svome uvjerenju, da će oba ova potlačena naroda konačno sebi izvojštiti slobodu. U sjednici od ponedeljka uzeo je riječ delegat savjeta Indepedant Labour Party Mr. James Hudson, koji je izrazio svoje suglasje sa ciljevima Poale cijona. Kao delegat predstojećeg internacijonalnog kongresa u Wienu dužnost mu je, da istakne potpunu potporu Indenpendant Labour Party naprama zahtjevima Jevrejstva. Jevreji ne mogu da doprinesu internacijonalnoj slobodi i bratstvu sve dotle, dok ne budu posjedovali vlastito države, koja će bez sumnje biti izgradjena na socijalističkim principima.

Iz Palestine.

Herbert Samuel zahtijeva jevrejske imigrante. Sir Herbert Samuel odaslao je u London telegram, u kojemu zahtijeva, da se odmah poduzmu mjere za useljenje od 1000 imigranata,

ko.ii ima odmah da se pošalju u Palestinu u svrhu provedbe javnih radnja. Arapska univerza u Jcruzalimu. Na poziv grada Jeruzalima održao je profesor Y a h u d a u Jeruzalimu jedno predavanje na arapskom jeziku o ' arapskoj kulturi u Spaniji. Velika je dvorana bila dupkom puna. sva je arapska inteligencija i činovništvo vlade bilo prisutno. I vrhovni komesar sa svojom pratnjom bio je prisutan, kao i vodeće ličnosti jevrejskih institucija. Nakon srdačnog pozdrava načelnika Jeruzalima održao je profesor Vahuda svoje predavanje, koje je bilo popraćeno burnim odobravanjem. Na koncu svoga govora ocrtao je budućnost orijentalne kulturo, koja ima opet da zasvjetli svim svojim negdašnjim sjajem med orijentalnim narodima, Jevrejima, Arapima i Armenima. Nakon predavanja držao je nadkpmesar govor, u kome je on svoje lične, u Španiji dobivene utiske, o arapskoj kulturi prikazao i naglasio, da bi se u najskorije vrijeme u Jeruzalimu imao osnovati jedan muhamedanski univerzitet. Drugu sjednica nacijonalnog komiteja. 22. decembra sastao se Vaad Leumi da održi svoj drugi kongres. U prvim sjednicama uslijedilo je polaganje obračuna. U diskuziji raspravljalo se poglavito o radu Vaad Hacirim i o uspjesima cijonističke komisije, Prema mišljenju svih, treba cijonistička organizacija i dalje da vodi svoj rad u zemlji, jednako se ne smije prekinuti useljiva nje. Da se predusretne čestim štrajkovima, sastavljena je komisija 12 poslodavaca i 12 posloprimaca, kojoj je zadaća, da izgladi nastale diferencijo, Dr. de Soja Popi izvjestio je o pripomoćnom radu za vrijeme posljednje godine te priopćuje zaključak Jointa. da sve subvencije od decembra do juna smanji za 60% procenata, a iza toga obustavi. Pitanje neritualnog vodjenja radničke kuhinje bilo je uzrokom oštrih sukoba, nakon što je većinom glasova zaključeno, da se o tom pitanju debatira. Vaad Leumi izjavio se, da je hitno te naložio predsjedništvu da ukloni neurednosti. Sitne vije s ti. Subvencija Hadase, koja je do sad iznosila 6000 eg. funti povišena je na 8000 eg, funti mjesečno. Na nekim mjestima otvorene su nove stanice za liječnike i stalne bolničarke. 27 kreveta u bolnici Jafe umnoženi su za daljnjih 16. U Hajfi sudjeluje Hadasa priopćoj gradskoj bolnici, budući da tu nema uvedenu svoju vlastitu bolnicu. Na mnogobrojne liječničke i apotekarske upite u svrhu namještenja javlja Hadasa, prije svega galutu, da broj liječnika u Palestini momentano prelazi potrebu. Hadasa prima sad svoj novac direktno iz Amerike, te je neovisna od Vaad Hacirim. Vlada je izdala javni izvještaj, glede svog odnošaja kod spora poshvdavaca i posloprimaca. Na 20. decembra uslijedilo je vijećanje rabina i notabla u pitanju velike centralne sinagoge u Jeruzalimu. Odnosni prijedlog rabina prihvaćen je od Samuela s velikim zadovoljstvom. Stvoren je jednoglasni zaključak, da

BROJ 3.

>Ž 1D O v (HAJHUDI)

5