Жидов

sinagoga, koja će se u Jei’uzalimu sagraditi, bude centralna sinagoga za cijelo židovstvo, bez razlike općine. 0 eventualnom ritu molitava treba da odluči komisija rabina. Vlada Vaad Leumi, Vaad Hacirim i Vaad Hair bit će pozvani, da izašalju po jednog, a rabini tri delegata u komisiju, koja treba da se bavi s ovim pitanjem. Samuel bit će umoljen, da aprobira ovu komisiju i preuzme začasno predsjedništvo. 2B. decembra otvorena je koufe rencija palestinske mizrahicentrale uz sudjelovanje delegata iz Jafe, Hajfe, Tiberije, Hebrona i Jeruzalima. Na prvim sjednicama posvećenim pitanjima organizacije, govorili su rab. Schbnfeld, pi'of. Pick i drugi. Daljnji izvještaj slijedi. 23. decembra dovršeni su usmeni ispiti za odvjetnike. Medju eksaminatorima bijahu dva Engleza, dva Arapa i dva Židova. K ispitu prijavili su se 10 Arapa i 11 Židova i to: Ausler, Dunkelblurn, Weinschal, VVaschitz, Seeger, Mani, Margoliu, Aureli, Peu, Farbstein, Schmeterling. Osam Židova ispitivani su jevrejski, jedan engleski, a dva arapski. Kandidati slavili su na to u kući Usiškina, zajedno s žid. sucima i advokatima dogodjaj, da su državni ispiti prvi put održani u jevrejskom jeziku.

Iz Jugoslavije

Sjednica Savezno# Odbora 8. C. J. Dne 17. o. mj. bila je sjednica S. 0., kojoj su pribivali gg. dr. Hugo Spitzer. Gustav Seideraann, dr. Oskar Spiegler, Avram Levi, dr Aleksandar Licht, Josip Kraus, dr. Benno Stein, dr. Marko Horn, Rikard Herzer, David Spitzer, Lav Stern, Žiga Hacker, Fela Baum, Makso Lederer i dr. Alfred Singer, te gosti iz Vojvodine gg. Bar Giora Brandeis (Novi Sad) i Ludwig Kerpner (Veliki Bečkerek). Nakon pozdrava predsjednika S. O. g. dra. Hugona S p i t z e r a, pročitaju se brzojavne isprike članova S. 0., koji uslijed zaprijeka ne mogu pi'ibivati sjednici. Iza toga referira tajnik S. C. J. i upravitelj Ž. N. F. R. Herzer o radu R. 0. u perijodu od Saveznog vijeća, te o stanju Ž. N. F-a. U otsutnosti upravitelja Keren Hajesoda daje dr. Singer informacije o legalizaciji Keren Hajesoda, te o stanju akcije u našem kraljevstvu. Pročelnik P. U. Žiga H a c k e r izvješćuje o radu administrativnom i emigracijonog resora, a dr. B. Stein o stanju haluo pokreta i našim farmama. Na ovaj izvještaj nadoveza je F. Baum svoj prikaz o stanju farme jGeula« u Mostaru i reorganizacije te farme po P. TT. U debati, u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni, raspravljalo se o pojedinim referatima i o demisiji g. dr. ing. Avrama Werbera kao člana S. O. i R. O. Savezni, Odbor jednoglasno je prihvatio demisiju, te zaključio izdati komunikej o tome. Urednik Židova iznosi korespondenciju izmedju dra. Werbera i uredništva, te

dokazuje neosnovanost objeda dra. Werbera, koje objede S. O. najodlučnije odbija. Nakon što su prihvaćeni razni predloži o organizatornim i tehničkim pitanjima, te postignut sporazum glede budućeg rada u Vojvodini zaključuje predsjedatelj u VL>2 sata iza ponoći sjednicu S. 0.-a

Iz Palestinskog ureda

Proputovanje stranih haluea kroz Jugoslaviju. Kako je izvješteno u posljednjem broju otpremio naš Palestinski ured čitav niz stranih haluca kroz Jugoslaviju. Ovi iseljenici dolaze ovamo bez ikakovih sredstava. Do sada omogućio im je naš palestinski ured iz vlastitih sredstava put do Beograda, odakle ih dalje otprema preko Carigrada šef emigracijonog resora, kojemu su požrtvovnošću beogradskog židovstva stavljena u tu svrhu sredstva na raspolaganje. Pri jakom porastu proputujućih haluea, bit će ali nemor guće iz lokalnih sredstava pokriti troškove; k tome još pridolazi, da već sada daljnja otprema iz Soluna, one nekolicine emigranata, koje mi onamo otpremamo, nailazi na poteškoće, poglavito i opet zbog pomanjkanja novčanih sredstava. U ovoj stvari kao i o smjestenju stranih haluea u Jugoslaviji, kon.ferirao je g. dr. Beno Stein prigodom svog boravka u Beču s reprezentantima bečkog pa), ureda i bečke hehaluc organizacije, te je postignut potpuni sporazum. S istom stvari pozabavila se 1 naša zemaljska palestinska komisija na svojoj mjesečnoj sjednici od 7. o. m. kojoj je prisustvovao i šef emigracijonog resora g. Kalman B. Lobi iz Beograda. Budući da spomenutom resoru, kako je rečeno, stoje na raspolaganje neka novčana sredstva u emigracijone svrhe, bit će moguće daljnji broj stranih haluea otpremati, čim se uspostavi direktna željeznička veza BečBeograd. Ujedno je zaključeno obratiti se na egzekutivu u Londonu, da ukloni poteškoće za daljnju otpremu iz Soluna, Osnivanje Odbora za širenje jevrejskog jezika u Beogradu. Inicijativom »Jevrejskog Nacijonalnog Društva« i drugih vidjenih naših sunarodnika osnovan je 28. o. mj. »Odbor za Sirenje jevrejskog jezika u Beogradu«. Odbor je angažovap odmah jednog mladog učitelja s odličnim znanjem jevrejskog jezika, koje je stekao za vrijeme svoga školovanja u Palestini. Odbor je stavio sebi u zadatak da našu decu besplatno poučava jeziku naših praotaca, te će se jevrejski jezik poučavati tako, da će se moći za srazmerno kratko vrijeme savladati. Prvi kurs počinje 15. januara i to kako za učenike gimnazije tako i za ostalu omladinu van škole izmedju 11. i 18. godine. Pozivaju se roditelji da pohitaju, sa upisom svoje djece za prvi kurs. Upis se vrsi svakog radnog dana od 2 do 4 u Domu Jevrej. Nac. Društva, Dušanova 17. Naše devojke i naši mladići naći će u izučavanju jevrejskog jezika no sasvim modernoj osnovi jedno

retko uživanje. (Jevrejski Glasnik. Beograd). Š0 Akcija za Keren Hajesod kod Irečkih sefarda. Za svog boravka u Beču pribivao je koncem novembra pr. god. predsjednik radnog odbora Saveza Cijonista Jugoslavije, dr. B. S t e i n sjednici »Bar-Giore«, društva žid. višoškolaca iz kraljevine S. H. S. u Beču. kojom je zgodom referirao o tečaju prošlog Saveznog Vijeća kao i o KerenHajesodu. Kod toga raspravljalo se poglavito o mogućnosti saradnje djaštva za akciju Keren Hajesoda. Potakr nuto je, da bi »Bar-Giora« zajedno sa »Esperancom«, društvom sefardskih visoškolaca u Beču, poduzelo akciju za k. medju bečkom kolonijom sefarda. Iza toga raspravljalo se o tom pitanju sa predstavnicima »Esperance« i sa bečkim kuratorijem k.-h., te je za ovu zasebnu svrhu izabran odbor sa gospod. Vi tom D. Kaj onom na čelu. Dne 18. decembra prošle godine izvjesti li su o Keren Hajesodu u prostorijama sefardske bog. općine na sjednici »Esperance«, kojoj su pribivali i izaslanici »Bar-Giore« Dr. Weiner, sekretar Cijonističke Federacije za Njem. Austriju, i dr. B. S t e i u, a iza toga razvila se živahna debata. Spomenuti odbor započeo je već svojim djelovanjem. Iz infonnacionoga odsjeka Zid. akad. potp. društva. Akademičari daju instrukcije i to: trojica iz sviju predmeta l. razr. gimnazije, jedan iz ruskoga jezika (gramatika i konverzacija), a jedan podučajc u guslanju (po Sevčikovoj metodi). Daruvar. Ovdje se osnovala mjesna cijonistička organizacija, te izabran privremeni odbor: predsjednik: g. Makso Pfeiffer, tajnik: g. J os. W e i s s, blagajnik: g. Albert Pfeiffer, odbornici: gg. Salamon G r o s s, dr. Lavoslav F i s c h e r, rabin, Iso P i c k. Makabejska proslava u Bjelovaru. Dne 16. decembra 1920. priredila je bjelovarska židovska omladina (žid. lit. djevojačko društvo »Mirjam« i žid. lit. srednjoškolsko udruženje »Teodor Herzl«) svoju prvu javnu makabejsku slavu. Ista je potpunoma i moralno i materijalno uspjela. U dupko punoj dvorani Sokola održao je ponajprije dr. Žiga B r i 1 kratko jezgrovito predavanje, koje je velikim interesom saslušano. Iza toga slijedila je jevrejska dječja akademija. Djeca su veoma lijepo otpjevala svoje liepe pjesmice. Osobito se istakao mali Milan H i r š 1 svojim lijepim zvonkim glasom otpjevavši »Bemahrašti« i »Saprina« s Mirom H i r š 1. Općinstvo se tako obradovalo, da se posljednja točka »Salom aleheni! morala ponoviti. Tom prilikom treba, da se najljepše zahvalimo g. nadkantoru G. Dorf u r koji nam je mnogo pomogao, uvježbavši djecu velikim marom i trudom. Kritike ovdjašnjih listova (»Demokratski glas« i »Nezavisnost«) ocijenile su priredbu veoma lijepo istaknuvši svoje zadovoljstvo nad ljepotom jevrejske glazbe, a osobito i nad naćijonalnim

6

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 3.