Жидов

va nastaje samo po narodu i radom generacija. Kad bi nam cijeli svijet ponudio jednu državu, bila bi to tek frazo, samo židovski rad može da učini židovsku državu činjenicom. Druga struja polazi sa protivnog gledišta. Politika je sada dokončana sad počinje djelo, o to su dobri poslovi. Zemlja može da se izgradi samo po poduzetnicima ili mehaničarima. Dakle, cijonizam sa ograničenim jamstvom. 1' ovaj je cijonzam formule, ali ne političke, već businessformule. Onaj smjer hoće jedan aparat za stavljanje zahtjeva, ovaj jedan aparat trgovačkih društava, ali oba smjera ne vjeruju u narod i njegovu unutarnju snagu. Oba su sluge kumira, jedni služe kumiru politko, drugi zlatnom teletu. Ako danas iza 40 godišnjga rada, za takovih žrtava na energiji i životu za naš veliki ideal gdjekoji nas služe kumirima, onda nas sile. da razbijemo zavjetne ploče . . . Sigurno treba Cijonistčka Organizacija novih sila, sigurno treb.mo stručnjaka. Istina je. da smo do sada morali da činimo pogriješaka, koje bi stručnjaci bili izbjegli, ali mi nijesmo imali stručnjaka. Sve je kod nas započeto po laicima i vedilo do sadašnjeg uspjeha našega rada. Da smo počeli samo sa stručnjacima, ne bismo nikada došli tako daleko, jer stručnjaci nijesu stvaratelji Jednog narodnog pokreta. , Stvaratelj jednog narodnog pokreta eu pokretne sile. One dolaze iz naroda. One poznavaju dušu naroda i povlače narod i stručnjake sa sobom. Novaci koji k nama pridolaze, davaju nam vrlo mnogo, ali oni i dobivaju vrlo mnogo od nas. Alfred Mond putovao je u Palestinu i dobio je od Palestine vrlo mnogo. Njegova je ali dužnost, da nam dade više, no što je primio od Palestine. Mi počinjemo naš rad u jedno teško doba, u doba svjetske krize. Najvažniji dijelovi židovstva gotovo su upropašteni, i mi obraćamo naše oči puni nađe Engleskoj i Americi. Rusko židovstvo je uništeno, za to je ali Božjom voljom u Americi nastalo jedno novo rusko židovstvo i ovo oduzet će naš teret. Imademo još štošta da uredimo sa Amerikancima. Imat ću još prilike, da s njima polemizujem i da nas u radu ujedinim. Amerika mora da zna, da je do sada još ostala dužna odgovor na San Remo. Samo omladina iz istočne Evrope dala je odgovor. Odanle neprekidno dolaze halucim, koji su na svaki obnovni rad spremni. Ali poslije njih moraju imućniji i srećniji, koji ne treba da se boje za svoj imetak doći i ispuniti svoju dužnost. Pregledao sam ceste i našu omladinu kod rada, koja predbježno još stanuje u šatorima. Pozdravio sam ih riječima: Kako su lijepi Tvoji šatori, Jaakove!«, Ali moramo da se brinemo o to, da budu što prije u stalnim nastanimn smješteni, a zato ima da se pobrine Amerika. Dozvolite mi da Vam kažem još koju o unutarnjem položaju. Spas ne dolazi ni od politike, ni od stručnja-

ka, nego od skupnog rada svih sila. Politika izgradjuje se na osnovci rada, a obnovni rad bit će nastavak politike. Imamo za to primjer, koji nijesu ni političari uočili: Kad smo raspravljali sa Francezima o granicama, tražiti smo od njih, da povuku granicu povrh M etule, jer smo mi Metulu podigli. Šio znači Metala za jednog stručnjaka, koji hladno računa! Bila je samo suvišna zadaća. Metula progutala je silne iznose. Ali samo hvala toj činjenici morali su Francezi da prošire granice u tom smjeru. Kad bismo na sjeveru mali 20 Metula, bio bi cijeli Sykes-Picotov ugovor porušen. Svi ugovori bili bi po našim Metulama razvrgnuti. Opominjenio dakle: Ne usudite se dotaći onoga, što već postoji. Vi ne poznajete važnost onoga, što želite da poništite. Lahko je ljudske živote i institucije uništiti. Lahko je ljude, koji su 40 godina svoga života žrtvovali narodu, odstraniti. Respekt pred ovim ljudima! Tako dugo dok su ovi muževi s nama, radit će s nama i ostati na svojim mjestima. (Burni pljesak i poklici vjehi Usiškin-« Jebi Weizmanl). Trudio sam se kroz sve vrijeme, da nadjem nove muževe: našao sam ih, ali ne na trošak starih. U našemu radu ima mjesta za obe, za nove kao što i za stare. Kad ćemo uočiti nove, koji mogu da obavljaju rad, bit ćemo mi prvi, koji ćemo im ustupiti mjesto. Što je naš plan za blizu budućnost? Moramo da stvorimo preduvjete za opsežno useljenje.* Vrijeme je kratko i goni na rad. Ne smijemo da izgubimo vremena prepirkama. Moramo da što brže stvorimo podloge za industriju i poljoprivredu. Veseli me što mogu javno saopćiti, da se sa strane vlade sve preduzimlje, kako bi se u najbližoj budućnosti proveo plan natapanja i elektrifikacije. Ali m moramo da organizujemo rad i da na-i maknemo sredstva, I u tom pogleda sam optimista. Mi ćemo sredstva naći, mi ćemo pokucati na vrata svakoga pojedinoga Židova. Mi ćemo se obratiti na sve židovske krugove. Mi ćemo stvoriti stanje, kakovo je bilo u Engleskoj za vrijeme rata. Baš kao što se u Engleskoj za vrijeme rata svaki prezreo, koji nije nosio khaki, tako ćemo mi svakoga Židova pitati: »Što si Ti učinio za Tvoj narod za vrijeme našega rata? Siguran sam, da će narod dati svoj odgovor. Raspravljali smo takodjer s vladom 0 gospodarskoj kolonizaciji/ 1 ja saopćujem: Imamo dovoljno zemlje, imamo dovoljno ljudi, sad čekamo samo na sredstva. Naš rad bit će odgovor. Alfred M o n d i njegovi prijatelji nadgledavat će naše financije Oni će organizovati rad. Naše su mogućnosti doduše ograničene, ali mi smo još uvijek imućniji no što su pojedini bogataši medju nama. Naša blagajna je naš narod. . Slušao sam u zemlji gdjeboju pritužbu. Sigurno nije još sve savršeno. Ali sadašnja vlada ima još da trpi pod baštinom stare vlade. Imamo puno pouz-

danje prema vrhovnom komesaru, .te ćemo mu našim radom olakšati njegovu <■ zadaću. Ja znam, da Ereo Israel i Pa lestina još nijesu identični. Moramo se za to pobrinuti da Palestina zaista postane Erec Israel, zemlja Israelova. Moramo si sami pomoći, a time ćemo pomoći i našim arapskim susjedima, Naši susjedi neka znadu, da se ne ćemo odreći ni jedne točke našeg obnovnog programa. Mi poznamo i cijenimo oeje ćajo arapskog naroda. Ali ako misli, diče se na naš trošak i sa našom krvlju povećati onda se nalazi u velikoj bludnji. Ne damo se prijetnjama pojedinih Ar«p* zast auti. Mi V|trojemo u arapski narod, pa smo već jednom e njime pomirljivo živjeli. I u budućnosti 'živjet ćemo s njime u miru, ali samo kao samostalan židovski narod kraj arapskog naroda, a ne unutar arapskog na roda. Uvažit ćemo zahtjeve arapskoga mrocl , ali ne zahtjeve levantinskog harangverskog društva. Kad će jednoć biti pisana povjest našega doba od Balfoura do Samu e 1 a reći će se možda, da nijesmo bili izvanredne ličnosti. Stajali smo ali u teškim vremenima i imali smo da pretrpimo sve bo love izbavljenja«. Govor isprekidan jo po više puta odobravanjem i živahnim poklicima. Iza zaključne riječi Usiškina završena jo skupština pjevanjem Ha tikve.

Savjetništvo o izboru zvanja evidencija radnih prilika - socijalna skrb*

U svojim prijašnjim člancima izvec sam u kratkim crtama potrebu i smjer preudezbe zvanja a židovskom narodu i prikazao, kako se to može postići samo valjano upravljanim izborom zvanja, isto tako sam već napomenuo, kake t?o izbor zvanja može da upravlja samo dobro fundiranim savjetništvom o izboru zvanja, Koje zahtjeve, moramo da stavimo na takovo savjetništvo? Da uzmognu ispunjati svoje zadatke, moraju osobe,koje se bave tim savjetništvom da zadovolje dvjema zahtjevima. S jedne strane moraju u saobraćaju s ljudima koji traže savjeta i pomoći, da imaju on« naročita svojstva, po kojima mogu da zad biju povjerenje stvar je to osobne spreme, koja se ne može naučiti, ali se da usavršiti, ako postoje sklonosti za ta svojstva; mora da su upućeni u praktičnu psihologiju, da uzmognu pravo shvatiti one, koji prečesto dezorientirani traže pomoć; morali bi konačnu da su upućeni u psihotebničke metode, koje omogućuju prosudjivanje sposobnosti za shvaćanje i reakcije na dobivene dojmove, i time do stanovitog stepena i objektivno prosudjivanje sposobnosti za stanovita zvanja. Svaki slučaj savjetovanog zvanja biti će savjetodavan i izvor bogatih iskustava, naročito će mu omogućiti i mnogo općenito zanimive individualno-psihološke i etničko-psihološke studije. S druge strane moraju

* Vidi članak: Promjena zvanja u 4. broju »Zidova« od 1. 11. o. g. I članak:-Izbor zvanja u 7. broju od 20. 11. o. g.

BROJ 8. i 9.

.ŽID OV« (HAJHUDI)

3