Жидов

se, osjeća )rr,,s hlieba le do’aji k nama, da se nasludiuje haluckim jelom. Australski pekmez čini se, da mu vrlo prija. Četvrt se sata odmaramo, a zatim opet počinje rad. On je sad mnogo teži. Sunce peče, a znoj curi s čela u crnu prekopanu zemlju. Orudje kanda biva teže. no mi ne gubimo časka. Ta radimo za se, mi smo poduzetnici i radujemo se, ako rad lijepo napreduje. U pola 1 dolaze kola s ručkom. Radimo daleko od tabora i zato nam šalju jelo. Skupljaju se haverim da dobiju svoj ručak. Na tom mjestu radi nas oko 30, Svaki sjedne na kamen s lončićem u ruci i jedemo veselo ručak: juhu, konzerve i povrće. Hljeb se ne dijeli; svak dobije koliko hoće. Nakon ručka legnemo u travu, da se odmorimo. Većina odmah zahrče, neki prave vttrr. i kuhaju čaj. Nakon rada svaki je toliko žedan, da bi mogao ispiti cijeli Kison, koii teče nedaleko ceste, a koji je učinio toliko dobrih usluga našim praocima u bitci sa Sisrom. Nakon jednog sata idemo opet na rad. Žega pomalo popu-

šta. sunce spušta se iza Karmelskoga gorja, duge sjene prekrivaju dolinu. Melankolično palestinsko veče približava se velikim koracima. Oko pola 5 na večer vračamo se kući. Put uz brdo u tabor sad je vrlo težak. Noge kao da su od olova, no zato ipak sve pjeva na putu. Doskora vide se i vrhovi bijelih šatora. Nakon što smo se očistili od prašine i presvukli se, polazimo u veliki osvijetljeni šator, da primamo večeru. Ovdje proboravimo nekoliko sati pjevanjem, plesom, čitanjem ili predavanjima. Katkada svi zajedno pjevaju psalam »Sir hamaalot«. Kad bi roditelji naših baluca mogli da čuju, kako njihova djeca, koja već davno nisu kod kuće pjevala molitvu iza objeda, sad s oduševljenjem pjevaju »Sir hamaalot« ne bi vjerovali svojim ušima, Šir hamaalot, koji kod kuće tako melankolično zvuči, ovdje u Cijonu i u ustima mladeži, koja se osjeća dosta jakom da izgradi taj Cijon, zvuči mnogo vedrije i pun nade. (»Moment« Varšava).

Prilucki ističe, da je prije svega nužno ustanovljenje smjernica, jer o principijelnom shvaćanju vlade o židovskom pitanju zavisi općenito i smjer, u kojem će se riješiti sporna pitanju. •Sa židovske strane može da se prizna samo jedno stajalište: priznanje židovske narodnosti u Poljskoj. Ako je to priznato, slijedi iz toga sve ostalo. Priznanje židovskoj narodnosti ne bi nikog smjelo ograničiti u njegovim pravima. a isto tako bi židovsko pučanstvo dobilo time pravo na slobodni, nacijonalno-kulturni razvitak, kao i sva prava narodnih manjina. Primjera radi navadia izborni red za židovske općine, koji će doskora biti objelodanjen,a da se ne zna. ne će li sadržavati iznenadjenje, koja bi morala odbiti židovskooolitičke stranke. Ne zna se još ništa 0 kompetenciji tih općina, niti o njihovom karakteru. Najvažnije, da se sve, što se ovdje zaključuje, metne i u ustav. da se to državnim temeljnim zakonom potkrijepljuje. No time još nije riješeno židovsko pitanje u Poljskoj. Kirschbrapnn i dr. Thon govore za prihvat dnevnog reda, koji je dr. Nossig predložio. Ministar unutrašnjih djela Skulski izjavljuje, da se slaže s Priluckijem, da valja ustanoviti opće smjernice, na temelju kojih treba postići sporazum. Pitanje imade dvije strane: s jedne .strane imaju Židovi opravdane zahtjeve na državu, s druge strane stavlja država na Židove opravdane zahtjeve. Vlada želi, da židovske stranke formuliraju sve svoje zahtjeve, da bi se židovsko pitanje moglo tretirati u potpunom opsegu. Nadalje želi vlada, da Židovi formuliraju 1 obveze, koje preuzimaju prema Poljskoj državi, ako država udovolji njihovim zahtjevima. U oduljem govoru odvratio je Frilucki ministru. Drži. da samo iskreno i otvoreno razglabanje može dovesti do ra/.bistrenja situacije. Što se tiče često spomenute iiojalnosti židovskog pučanstva naglašuje. da lo klub židovskih zastupnika zatražio objelodanjenje sviju

akata, kao i materij.'Ja što sa je on skupio. Ovo objelodanjen je doskora bi pokazalo neosnovanog! ovih objeda Pri-* strano izvješćivanju poljskog novinstva prouzročilo je, da poijsko društvo, koje nezna koliko mi imademo razloga nezadovoljstvu, smatra nasu opoziciju k vladi kao ilojalnost. Opozicija i ilojalnost su dva razna pojma, Židovi u Poljskoj vide svoju budućnost u Poljskoj i nitko ne misli da sruši kuću, u kojoj želi da živi. Glede preuzimanja dužnosti prema državi izjavljuje, da će Židovi kao punopravni gradjani države, koja ih štiti pred svakom nepravdom, veseljem vršiti sve dužnosti kao i drugi nežidovski gradjani ove države. Na koncu prosvjedovao je zastup. Farbs te i n da se u času, kad se vode pregovori o postignuću sporazuma, u Sejmu stvaraju zakoni .koji su upereni protiv Židova, Židovsko nseljivanje u Americi 1920. U februaru održala se 12, godišnja skupština Hebrew Sheltering and Immigrant Aid Societv of Amerika. Skupštini pribivali »u delegati svih američkih država. Predsjednik društva John L. Bernstein izvijestio je o djelovanju, te iz tog izvještaja vadimo ova data; Broj židovskih imigranata od prošle godine iznosi oko 65.000 ljudi. 91% imigranata došao je svojim rođjacima. 40% svih imigranata bih su- žene. a 36% bilo je djece. Vehka je zasluga društva, da je uspostavilo raskinute obiteljske veze. Zornu predodžbu o radu društva daju nam ove brojke: 258.282 osoba tražile su usluge društva, 66148 dobilo je obavijest o svojim rodjacima, koji žive u Evropi, a 8071 poslali su preko društvenog ureda novčane pošiljke u srednju i istočnu Evropu. U 45.929 slučajeva preuzelo ju društvo garancije prema oblastima za imigrante, koji dolaze svojim rođjacima. Na žalost nije se moglo doći do đetailirane statistike o židovskoj imigraciji, jer još uvi jek važi ratno pravo, koje onemogućuje uvid u knjige parobroda. Od godine 1881. do 1920. uselilo se 2,064.672 Ži-

dova. dok je broj svih useljenika 23,722.453, dakle iznosi židovska imigracija 8.6%.

Iz cijonističkog svijeta

Amerika i Keren Hajesod. Poznato je, da su u pitanju namaknuća sredstava za Keren Hajesod, koji ie centralni instrumenat za izgradnju židovske Palestine, izbile protivštine u shvaćanju izmeđju američkih i evropejekih cijonista. Dok je iskonski Keren Hajesod zamišljen kao jedinstveni i nedijeljivi obnovni fond. koji ima da služi svim zadaćama izgradnje Palestine, te predstavlja židovski porez na principu maasera, zaključili su amerikanski cijonisti, da Keren Hajesod ima da bude fond za one izdatke, koji su nerentabilni, a kojima suprotstavljaju podupiranje investicija privatne rentabilne incijative. Ne radi se tu o pitanju tehničke naravi, već o velikoj protivštini u cionističkom shvaćanju. Dok evropejski cijonisti shvaćaju izgradnju Palestine kao nedijeljiv pothvat s političkim i nacijonalnim karakterom, oduzelo bi primjenjivanje amerikanskog gledišta obnovnom djelu veliki narodni polet, bez kojega ne može da uspije, i koje bi ga snizilo na obično kolonizatorno poduzeće. Cijonističke vodje pošle su stoga u Ameriku, da nadju sporazum u tom pitanju. Sad nam stiže ugodna vijest iz Kanade sa nedavno održane konferencije, kojoj je pribivao poznati cijonistički vodja dr. Hmarjahu Levin. Devin pošao je po nalogu direktorija Keren Haiesoda u Kanadu da organizira ondje rad za Keren Hajesod, te je svagdje s velikim oduševljenjem dočekan. Konferencija brzojavila je direktoriju Keren Hajesoda u London: »Konvencija kanadskih cijonista završena ie velikim entuziazmom. Prihvaćena je obvezatna rezolucija za Keren Hajesod. Zaključeno je namaknuti tokom godino jedan miljun dolara, a na samoj konferenciji subskribirano je smjesta 100.000 dolara. Naša egzekutiva srećna je i zahvalna za pomoć, koju joj je dao dr. Levin, i koja je omogućila taj uspjeh.« Kanadski cijoniste obvezali su se, da će kroz 5 godina dati svake godine jedan milijun dolara. Ovi zaključci važni su ne samo za rad Keren Hajesoda u Kanadi, već za cijeli amerikanski kontinent, jer nam pokazuju da se i u Americi može primjeni ti princip Keren Hajesoda. Konferencija kanadskih cijonista naglašujc u svojoj rezoluciji, da se temelji židovskog nacijonalnog života u Palestini imaju dovesti u sklad sa židovskim stvaralačkim duhom tako da renje velikih ideala, koji su uviek bili renje velikih idejaia, koji su uvijek bili životni poticaj židovskog narodnog pokreta, da se temeljnom radu obnove Palestine može osigurati njegov židovski karakter samo tako, uko dobije svoju formu i sadržaj onim instrumentom, koji zastupa opća cijonistička organizacija. BiiO.l 10.

.ZibO V* (HAJHUDI)