Жидов

Mjesne organizacije

— a. 1. • Mjesne organizacije ne zadovoljnim Bar većinom ne. Da St* nadju razlozi tome, treba, prije svega, da sv odredi njihov odnosaj prema vodstvu Saveza Ciionista. Koliko je potrebno, da postoji jedna iednovitost u vodjenju cijonističklh organizatornih jedinica, homogenom njihova rada n cilju izvršavanja centralnih i lokalnih zadataka, a prema tomu snažno vodstvo i još znažnija disciplina u organizaciji: toliko nn posljetku sve zavisi o tome. da 11 će se i kako će se izvršavati zadaci. Mjesne organizacije nijosu, Čini se, sebi posve svijesno voje v.r/noli Prije svega one velikim dijelom shvaćaju tvoie zadatke suviše n>. e h a n i ć k i. One sabiru šekele dosta površno), sabiru za Narodni Fond, sabiru glasove za delegate, (ni u tome pogledu, ne u onoj mjeri, koliko bi trebali.) Brojke su izražaj svijesti. Traži li se od nas 10.000 Sekela. onda je u prvome redu za to nužno da ih namakncmo, jer Cijonistićka Egzekutiva prema londonskim zaključcima mora da izadje za upravne troškove samo sa šekelima. Ali to je apoljašnja strana stvari; ima i jedna unutarnja, kola ide u dubinu: mi treba da okupimo što potpunije svojo redove, da vežemo sve cijoniste u organizatornu cjelinu; ni jedan da nam ne ispane iz evidencije; nijedoga da ne bude, koji se bi osjećao otkinutim, nevažnim, naročito u doba, kad treba da se skupo sve energije židovstva, ne samo cijonizma. Nije dakle mjesna organizacija birokratski automat za bolje ili lošije »prodavanje« šekela. Njezin materijalni uspjeh bit će to veći, što su jače moralbe i intelektne energije, što je veća i |>otpuuija predanost, kojom se daju na vršenje svojih zadataka. Njihove djelatnost treba da je organski suvisla sa cijelom organizacijom, a pokretač te djelatnosti treba da bude duševna organska suvislost sa svijesti, koja prožima sav cijonistički pokret. Mjesne organizacije ne smiju da vide svoje uzore u ustrojstvu židovskih općina, kakove jesu: atomizsvane. bez duševnosti, s nekoliko bogoslužja na godinu (kod mjesnih organizacija sa nekoliko svečanosti na godinu), s osiguranjem »miajana« (kod mjesnih organizacija ti su miniani uvijek isti prinosmei). One će onda tek zadovoljavati svojim zadacima, kad uspostave potpun kontakt sa nadredjenom egzekutivom i još potpunije sa općom cijonističkom savjesti. Njihov rad mora zajedno da ide i u širinu; propagandistički i u dubinu: uzgojno. Imaju li svrhe posredovao instancije izmedju centralne egzekutive federacije i mjesnih organizacija, to je pitanje oportuni teta, na koje se može razno odgovoriti. Pisac svih redaka drži, da one u principu niti su potrebne ni korisne. U koliko bi se organizatorno tehnički i mogle opravdati te distriktne organizacije, toliko od njih prijeti šteta, da se u ideološkom, recimo programskom, pravcu stavljaju izmedju egzekutive i mjesnih jedinica te da njihovo sta-

jalište daje svoju posebnu boju medjusobnom korespondovanju izmedju prve i potonjih, pa da se javljaju izvjesne otpornosti protiv direktiva egzekutive jednako kao i protiv želja i izražaja mišljenja mjesnih organizacija. Naročito so ta šteta može da uvećava u federaciji, kojoj je naglo pridošao veći broj pristalica s kratkom cijonističkom tradicijom; a ta je nužna, da idejna predanost ustali svijest dužnosti i dragovoljnog podredjivanja, pored sve samostalnosti pogleda unutar čvrstog sklopa organizacije. Svaki pokret, kojemu je osnovka jedno naziranje na svijet, treba do je centralno vodien uz što manju decentralizaciju; inače je opasnost, da se njegovo naziranje na svijet i nehotice korumpira po medjutomnim organima, u čijem biranju nemaju učešća svi članovi organizac. kao kod centr. egzekutive, ni posve uzan krug ličnih poznavalaca kao kod mjesnih organizacija. Federacije, koje su bile razdijeljene po distriktima, napustile su te distrikte na osnovu mnogogodišnjih iskustava. Organizatorno najčvršća cijonistička federacija, njemačka. niie ni imala distrikta. Dok dakle, djstrikti mogu da dovode do slabljenja federacija, dotle snaga federacija stoji do snage mjesnih jedinica. I najbolja volja, najjači poticaji, postojano davanje uputstva zadaci, koje vrši egzekutiva sve to mora da se u svome efektu izjalovi ili oslabi uz pasivnost mjesnih organizacija. Niih treba oživljavati. Da se razumijemo; to znači, one treba sebe da oživljavaju. Život ne sastoji od galvanizovanja, od električkih prostrujavanja, koja dolaze na mahove iz centrala, nego sastoji u imanentnosti i permanentnosti životnih energija unutar jedinica. Učinci iz centrala nužno su znatnim dijelom tehničke naravi; o receptivnosti duša onih. koiima su ti učinci namijenjeni, zavisi, koliko su u stanju, da shvaćaju i usvajaju moralne faktore, koji nalažu izvjesne tehničke direktive. Ta receptivnost mora da se uzgaja sustavno. uporno. Važnost je mjesnih organizacija toliko velika, da im valja posvetiti najveću pažnju. Cijela zemlja mora da se prekrije mrežom mjesnih organizacija; njihov broj treba da se poveća, a. one treba d obuhvataju svakoga pojedinoga ciionistu. One treba savjesno da vode katastre svojih članova i da ih upotpunjuju: one treba da okupljaju svoje članove u duševnu zajednicu; one neka izgrade lokalni sistem skupljanja za Narodni Fond do potpunog savršenstva, da ovaj najidealniji financijski institut pokreta ne zavisi tek o dobroj volji i prigodnim danima slave, uspomene ili očišćenja; one neka pripravljaju teren za Keren Hajesod; neka se postaraju, da im se članovi uzgajaju; neka omladini dadu, štogod više mogu, za njezino duševno i fizičko jačanje; neka statute ispunjaju životom, život toplotora i čistoćom. Neka se odviknu od čekanja na direktive i naloge. Cijonističko naziranje, koie obuhvata naciisku obnovu židovstva, ce živi tek od ukaza, uredaba i joa-

redaba. Ne stoji, da egzekutive ima da oplodjuju lokalne jedinice: i obratno treba da se zbiva: Harkov je spasio cijonistički pokret od Ugande, iako je slomio srce Herzlovo. Mjesne organizacije treba da iznesu na površinu ličnosti, koje treba federacija kao stvaraoce i vodiče. Oplodjivanje treba da je uzajamno. Sve to ne samo što ne isključuje, već upravo uvjetuje strogi zapt. Ne toliko disciplinu po organizacijonom Statutu, već po spoznaji njezine potrebe ti cilju snage. Naš Savez pogdjegdje boluje od nedisciplinovanosti: ona u vezi s bolesnim ličnim ambicijama, koje ne pre zaju od sumnjičenja, pod mi tanja, vrije Jjanja najnedostojnije vrsti može d.. rastraja jednu federacij koja doduše još daleko nije postigla, SLo bi bila mogla, ali ie relativno jedna od najboljih. Kad govorimo o disciplini, im mislimo na onu, po kojoj ćudo-edan čovjek, imajući svojo uvjerenje, ndeSava svali, korak prema svojoj socijalnoj i iičn.'j savjesti u cilju službe zajednici i ideji, kontrolama sebe na svakome koraku, da li je upravljan u tom- cilju. Mjesne organizacije treba da obrazuju te disciplinovane jedinice. Njihova ie važnost veća. no što njihovi odbori možda i sanjaju. S njima treba da se još mnogo i ozbiljno bavi svaki pojedini član, njihovi odbori i egzekutiva našega Saveza.

Engleski činovnik o halucim

»The Jewisb Times« objelodanjuje ovo pbmo, koje je jedan visoki, nežidovski. činovnik palestinske vlade upravio na dra Weizmarna: »Pošao sam onomad u Jafu, da obidjera novo nadošle useljenike, da se s njima upoznam i da vidim, što se uradilo za njihovo ukonačenje. Prije toga ja sam imao prilike, da s ovećim brojem njih govorim, nakon što sam već mnogo čuo o njima, pri čemu su mišljenja bila veoma različita. Povratio sam se pun oduševljenja za te ljude, s najvećim nadama za budućnost zemlje, koju gradi ovakav materijal. U fizičkom pogledu oni su pobudili nada sve radostan dojam, a medicinske vlasti rekoše, da je 86*4% njih sposobno za svaki posao, pa bio ma kako naporan. 13% podesno je za lakši rad (ali mnogi iz ove kategorije uvrsdit će se bez sumnje u prvu kategoriju, nakon što se budu oporavili u Palestini), a samo Vz% je posve nesposobne. Mladi svijet, koji sam vidio, muško i žensko, dolazi većinom iz Poljske, Besarabije, Rumunjsko i južne Rusije. Bili su izvrgnuti svim mogućim opasnostima. Reklo mi se. da mnogi od njih trebaju dobrano vremena, dok bivaju posve svijesni, da ni jesu više u pogibli i da se nalaze u zemlji, u ekojoj mogu slobodno da rade i govore, tako su porazno djelovali dogadiaji zadnjega vremena na njihove živce. Doista, se može o onima, koji dopru do ove zemlje, govoriti kao o pobjedi najjačih. Ali još više od njihova fizičkoga stanja zadovoljilo me njihovo duševno stanje. Danas čovjek pod »mladim ljudima« sebi 'zamišlja mladića, što

.ŽIDO V. (HAJHUDD

BROJ 1L