Жидов
stoji Po uličnim ćoškovima, bježi od rada u našim gradovima, koji ne misli, ili na oko ne misli ni na što drugo, no da puši cigaretu i da se zabavlja. Od svega toga u tih mladih ljudi nema ni traga. Oni se tuže samo na to, da ili još nijesu našli posla ili da im posao nije dosta težak. T njihove su manire veoma ugodne .. . Djevojke su jednako revne u radu, kadšto i prerevne, jer naginju na to. da od revnosti za poslom odnemaruju kućanstvo, bolje reći primitivni logor, i mladiće. Reklo mi se, da je to samo prolazna faza te je valja pripisati vremenima i prilikama, u kojima su morale živjeti. Toliko mi je stalo, da pokažem tim ljudima, te su nam dobro došli u Palestini i da nastojimo, kako bismo im donekle utrli opori put, kojim su momentano prisiljeni da idu, te sam s Morrisom ugovorio, da obrazujemo odbore s centralnim tijelom i pododborima u Jeruža limu, Hajfi i Jafi, nadalje po potrebi i u Londonu. Ameriki i t. d. Svrhe bi te organizacije bile otprilike ove: a) davanje tako zvane »prve pomoći« odmah, kad stižu u Palestinu; bi zabave i društvo: klubovi kantine, igre, šport i t. d.; c) kulturno: opća predavanja, predavanja o Palestini, ratarstvu i t. d., biblioteke, knjige, časopisi, njega djece i uzgoj. Još ni jesam stvar izradio u tančine, ali se nadam, da ću povesti doista korisnu organizaciju za dobrobit useljenika. čiju sam dobrobit, kako znate, uvijek veoma uvažavao Daljnje podatke o tom podhvatu saopćit ću Vam, kad ee taj projekt bude potanje pretresao. U g. Gordohu od »Immigration Centre« u Jafi našao sam izvrsnu silu. On je čovjek, koji tome radu posvećuje ne samo svu svoju fizičku spremu, nego je i svim srcem i svom dušom svojom zagrigriian za tvar . . . Naša je kišna perioda dobro prošla, a dadne li Bog izgledi eu za žetvu izvrsni«. Govor Usiškinov prije polaska u Ameriku
Prigodom oproštajne svečanosti dne 20 februara, koju je priredio Vaad Hair u Jeruzalimu u počast U s i š k i n u, koji se spremao na put u Ameriku, izrekao je Usiškin ovaj govor: »Mnogo mi »e oproštaja priredilo u mome životu, ali nikad se nijesam osjećao tako snužden, kako se osjećam večeras. Kad sam lane došao u Palestinu, mislio sam. da sam završio jednu eru rada rada n diaspori, i mislio sam, da sam ostavio diasporu. da dodjem i da radim u Palestini. A sad me opet pozivaju, da ostavim zemlju mojih otaca i da putujem u Ameriku. To je lična neugoda. Ali ja sam potišten i s nacijonalnog gledišta. Nakon Cetrdesetgodišnjeg rada dospjeli smo do tačke, gdje više ne tražimo od našega Gospoda, da radi za Erec-Jisrael, nego nasuprot, Gospod
traži od nas, da mi radimo za nj. Hoćemo li sad da učimo ABC ci.ionizma ? Mola ie kasa posiiedila i sada ini se nalaže, da otvorim tečai za alfabet. Mi se ne nalazimo u financijalnoj krizi več više u unutrašnjoj krizi. Stojimo pred pitaniem, da smo se doista varali, da smo uistinu maleni brojem narod i da nas svijet niti razumije niti saosieća s nama. Oklijevao am cijeli mjesec, ali na kraju ja sam odlučio da idem. Kroza sav svoj život imao sam svoje nazore i ja ih ne ću napustiti. Pitanje je, da li je dobro, u ovo doba, da ja, sa svojim nazorima, učestvujem u toj misiji. U Londonu rekao sam mr. Brandeisn, svome najvećem protivniku, da sam spreman ostaviti svojo mjesto, ako je on protiv mene, ali ako je on protivnik mojih nazora. da smatram svojom dužnosti ostati u .upravi, da ih branim. Oijonistička organizacija jedina je naša organizacija, koja se može pozvati na to, da je zastupana u svim dijelovima svijeta. Ova je organizacija štetovala ne radi odsustva ovog ili onog vodje mi smo preživjeli smrt Mojsijevu i Herzlovu već zato, jer se uvriježio nazor, da svaka zemlja ima da radi sama za se, po svome shvatanju i planovima. Protiv toga nazora treba da se borimo odlučno. Židovstvo svijeta mora biti ujedinjeno i raditi u saglasnom duhu. U pogledu naše zemlje imamo se odlučiti, jesmo li organizovano tijelo, zajednica, koju živi svojim životom sa svojim mislima i sa svojim težnjama), ili ne. Valja nam se boriti, dok nam ne podje zarukom uvjeriti svijet, da smo u svojoj unutrašnjosti vrijedni, da živimo svojim neovisnim životom. Teško je odgovoriti na pitanje, da li će privatna inicijativa ili narod graditi zemlju. Ja sam jedan od onih, koji spoznaju važnost privatne inicijative. Ali mi ne gradimo samo zemlju i ne gradirao ie tek za nekoliko samo privatnih lica. Gradimo zemlju za milijune Židova, koji su sad u diaspori i za buduća koljena. Ali što se desilo? Samo je godina dana minula od prihvata pitsburške platforme i ona je napuštena za volju programa »businessa«. Treba dakle da pobijamo ovaj nazor. I na posljetku, ali ne kao posljednje javlja se duševno pitanje. Želimo graditi tijelo, koje će sadržavati naše duše. Pred nama je veliki kulturni rad i valja nam se boriti protiv onih, koji izjavljuju, da dostaie tijelo samo. Priiespomenuta četiri načela oslablienn su i zato ja držim, da nemam prava odstupiti. M /gu da počinim gdjekoju pogrešku, ali ne mogu nanijeti više štete nego li protivnički nazori, o kojima sam govorio, mogu la učine. Nadam se. da ću doći do nekog sporazuma; ne ću se bojati boja. Izmedju četiri miliiuna Židova u Americi naći ćemo takov, koji su trpjeli s nama i ja ću ih podsjetiti na njihove dužnosti. Siguran sam, da ću naći put do njihovih srdaca i duša«.
Keren Hajesod
Još prije no je stigla cijonistička delegacija u Ameriku, prodrla je ondje ideja Keren Hajesoda. U New-Yorku održala se konferencija od 43 cijonističke organizacije pod predsijedanjem predsjednika »Zionist Oommonwealth«, sudije Rosen b 1 a 11 a, kojoj je pribivalo 200 delegata. Ti Lisabonu osnovan je odbor za Keren Hajesod, koji računa na supskripčiju od pola milijuna escudos. (2 i pol milijuna franaka.) Ovaj je uspjeh prema veličini židovske općine u Lisabonu izvanredan. U Holandiji iznaša do sredino marta uspjeh akcija medu samim cijonistima 266.400 holand. forinti. Sad se priprema akcija među uecijonistima. Vodeće ličnosti hclandeskog cijonizma putuju sad u sve općine. Židovska mladež H o 1 a n d i je, koja je ujedinjena u federaciju od 21 organizacije, zaključila je, da se od 12. do 23. marta ne smije izdati ništa za teatre, kino ni alkohol, a ušteđeni iznosima se predati Keren Ha jesodu. Put dra Salkinđa po Skandi nav \ j i doveo je do osobito povoljnih uspjeha, Može se uzeti, da će se skupiti u Norveškoj 171.000 danskih, u Švedskoj 1,500.000 švedskih kruna, a u Finskoj 1.400.000 finskih maraka. (Židovsko je pučanstvo u tim zemljama malobrojno.) U betonskoj ima nade, da će se sabrati 25 milijuna letonskih rubalja. Idejamaasera u B e s a r a b i j i. Svuda se u Besarabiji danas debatira o Keren Hajesodu. Židovska javnost biva si sve većmu svijesna ozbiljnosti i važnosti njegove. Posebni instruktori djelaju u provinciji. Prije svega oporezuju se eiionisti. Iskustvo je pokazalo, da, koliko se ideja maasera u početku čini neprovedivom, toliko ona kašnje biva najpodesnijim regulatorom za oporezivanje. Primjer podavanja maasera djeluje zarazno. Tek što ga je neko dao, po staje sam njegovim najvatrenijim zagovornikom. U nekim će mjestima doći doduše do isključenja pojedinih cijonista radi preniske odmjere poreza, ali skupna će akcija biti uspješna. Minimum maasera iznaša 500 lei na godinu. dakle 2500 u 5 godina (oko 4000 K) Postoji nada. da će se postići propisani iznos od 50 milijuna lei (oko 80 milijuna kruna).
Iz židovskog svijeta
Porast antisemitizma u sovjetskoj Rusiji. Očevidac koji se vratio iz sovjetske Rusije crta u »Daily Telegraph« tamošnii položaj i među ostalim kaže, da mora naglasiti, da je antisemitizam u porastu Osobito se sada mornari dižu protiv sovjetske vlade. Vlada bojazan, da ee mnogi nevini ljudi, radi zločina nekojih istaknutih renegata stradati. Dioba tla u Litavskoj. litavske komorno vijeće primilo je prijedlog min. za židovske stvari dr, Solovejčika, da tlo, koje dolazi za diobu u obzir, razdijeli među sveukupno litavske građanstvo. Žid. pučanstvo pozdravilo je ovu
BROJ 11.
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
3