Жидов

odluku s velikim veseljem, jer mu je time pružena prilika za novi produktivni i’ad. Ukra.iinsko*žitlovski emigranti kod predsjednika Hardinga. Varšava je za sada veliko stjecište Židov, bjegunaca iz svih dijelova nekadašnjeg rus. carstva. Svi oni trpe nuždu i žive u nesigurnosti zbog svoje budućnosti. Najstrašnije trpe bjegunci iz Ukrajine, koji ovdje već sedmice čekaju na mogućnost, da se isele u Ameriku. Ima medju njima ne samo takovih, kojima je uništena čitava imovina velikim pogromima, i koji se uopće ne mogu vratiti, nego i takovih, koji su silom prilika sve, što su posjedovali potrošili, samo da živi izbjegnu iz ukrajinskog pakla. Oni svi imtodu u Americi rod jake, a stoje im i sredstva za prevoz na raspolaganje. Ali amerikanski konsulat uskraćuje im vizum, zbog čega je njihov položaj postao bezizgledan i jedva, da će se moći izlaz iz ove situacije naći. Pred nekoliko dana bio ie u Varšavi sastanak tih bjegunaca. Oni nijesu našli drugi izlaz, nego da sa skupštine pošalju brzojavku novom predsjedniku Hardingu, u kojoj ga usrdno mole, da im omogući useienje u Ameriku. U krugovima, koji stoie blizu američkom konzulatu dvoje, da će predsjednik Harđing ovoj molbi udovoljiti.

Iz cijonističkog svijeta

Prof. Eiostein o universitetu n Jeruzalimu. Prije svotra odlaska u Ameriku u ciliu priprave uuiversiteta u Jeruzalimu izjavio se prof. Einstein ovako o universitetu u Jeruzalimu: Ona ima da se udesi tako, da zadovolji potrebama zornije u pogledu znanstvenih zavoda za istraživanje. U svojim počecima ne može se usporediti s potpuno izgrađenim universitetima zapadnog kulturnog svijeta. Prije svega bavit će se institut istraživanjem prirodnih uvjeta Palestine. koie će znanstveno obrađivati. U prvom redu stoii agrikulturno znanstveni, uz to možda kemijski institut, zatim institut za mikrobiologiju. Praktični njegovi učinci koristit će suzbijanju zaraza. Napokon dolazi u obzir u početku orijentalni institut, koji služi istraživanju zemlje i njezinih istorijskih spomenika i jezika u zemlji, jevrejskog i arapskog, a možda i drugih orijentalnih jezika. Naučno djelovanje docenata za sad bi dolazilo manje u obzir; nasuprot valja spriječiti, da malobrojno židbvsko pučanstvo, koje će polako rasti, ne bude »otisnuto prema duševnim zvanjima, jveo da se normalno porazdijeli na razna zvanja, kako ne bi i u Palestini doJšlo do poznate jednostranosti u zvanjima Židova. Ova bi se načela mogla varirati time, sto će vjerojatno od početka dolaziti na jeruzalemski univerzitet studenti iz svih krajeva, naročito židovski. S vremenom će se jeruzalemski univergitet vjerojatno razviti u centar židovskog duševnog života i nopće u duševnu centralnu tačku. J. oto. se tiče obnove Palestine, ona se mora izvesti po velikim gledištima; nikako se ne može prepustiti samovolji privatne inicijative. »Keren Haje-

sodU, koii se sprema da stvori cionistička organizacija, a u čiji program spada i universitet, jest veliki i opće korisni institut, s kojim imaju da se polože osnovke židovska Palestine. Ne radi se samo o tome, da se izvjesnom broju pojedinaca omogući prosperitet, nego 0 tome. da se stvori baza narodnog organizma. Zato valja Koren Hajesod najtoplije podupirati. Einstein smatra, da postoje jaki elementi narodnog jedinstva u Židova, ali se oni ne mogu potpuno razviti kraj današnjih prilika u mnogim zemljama. Židovska će Palestina doprinijeti tomu, da Židovi opet zadobiju narodno samopoštivanje, koje su počesto izgubili pod moralnim pritiskom javnoga mišljenja. Ova nestašica saraopoštivanja, koja dovodi do prilagođivanja na životne forme nežidovske okoline, nalik na mimikriju leptira, može da se najlakše ukloni. ako Židovi kao cjelina stvore kulturno djelo, u koje mogu gledati s radosti 1 ponosom. ♦ 23. marta otputovao je prof. E i nstein s parobrodom »Botterdam< iz Rotterdama. U Plvmouthu se sastao s cionističkom delegacijom, koja pod vodstvom W e i z m a n o v i m putuje u Ameriku. Načelnik New-Yorka. dočekat će delegaciju s jednom deputacijom. Izavnredno zasijedanje engleskih ci* jonista. Izjave VVeizmanna. Cijonist. federacija Engleske sastala se 15. marta na posebnu konferenciju u pitanjima Keren-Haiesoda Dr. Weizmann ocrtao je u svom govoru prigodom otvorenja položaj u Palestini. Rekao je, da je tempo našega, rađa u Palestini prepolagau. Ali tome nije kriva uprava, nego sam Židov, narod. Zadaća uprave. osobito High-Commissionera je vanredno teška. Samo pomoću svoga takta stvorio je položaj, kakvog ne možemo naći inače nigdje u orijentu. Nije krivnja Samuelova, da useljivanje u Palestinu nije tako veliko, kako bi trebalo biti, i da cijonist. organizaciji ne dotječu sredstva za rad u Palestini na široi baži. Ne može se tajiti, da u upravi vlada duh. koji je vladao prijo imenovanja Samuelova. Još ih je mnogo u službi, koji možda naše ciljeve ne razumiju ili s njima ne simpatišu, ali razvoj političkoga položaja zavisiti će o naporu samih Židova, Ako smo očekivali da oe uprava izgraditi nacijonaluu domaiu. onda smo sami sebe prevarili. Uprava nam može pomoći, može nam put izravnati, ali izgraditi nacionalnu domaiu ne može. U cijon. organizaciji su skloni samo da vjeruju, da nam Sir H. Samuel kao Higb-Commis. sve garantira. Proći će još mnogo vremena. dok će Palestina i židovsko-narod na domaja biti identični pojmovi. Dr. Weizmann je zatim govorio o pitanju useljivanja u Palestinu i upozorio je na žrtve, koje su pridonijeli useljenici. Položaj se je prema lani popravio. >Kad bi mogli stotine hiljada ovakovih ljudi u Palestinu donijeti bila bi Palestina za Židove spašena, to se mora ali brzo dogoditi. Stvaranje škola morq. se nastaviti, da u Palestini ne zavlada zbrka jezika, kad useljenici dodju u većim

masama u zemlju. Imigracija, škola i zemlia su medjusobno vezani. &ta se tiče mandata ne zadovoljavaju sve odredbe. Naprežemo se, da postignemo odgovarajuće poboljšice. Realizacija mandata ovisi kao što od dobre volje Engleske, tako i od uprave. Cijonistička organizacija imat će zadaću, da savjetuje upravu. Da li će se ovi poslušati, ovisilo bi o tome. da li ćemo iz cionističke organizacije stvoriti moćnu korporaciju. Jedina moguća interpretacija mandata ie težak rad. Mi možemo sada dobiti zamašna zemljišta, ali nama manjkaju sredstva, da ih se učini korisnim. Dok sada iraademo 800.000 dunama zemljišta u Palestini, možemo dobiti još daljnjih 2,000.000. Ako učinimo skrajnje napore i 300.000 Židova dovedemo u Palestinu, onda će politički položaj biti posvema promijenjen. Cijou ne će biti sagradjen naporima nekih velikih Židova, nego masama židovskog naroda. Pokret mora da obuhvati čitavo židovstvo od jednog kraja svijeta do drugoga, da izvrši zadaću, koju napi povijest zadaje.* U slijedećim sjednicama podvrgli su mnogi delegati palestinski mandat kritici. Živahna opozicija pokazaha se protiv namjere vrhovnog koraisara sir Herbert Samuela da započne sa osnivanjem 200 arapskih škola, dok se palestinska uprava za židovsko školstvo gotovo ništa ne interesira. Treća sjednica bila je posvećena Keren-Hajesodu. Sir Alfred Mond prikazao je postojeće mogućnosti rada. Zaključnu riječ su imali Dr Weitzmarin i Usiškin. Dr. Weitzmann je izjavio, da će kongres biti sigurno u augustu, na kojem će se predložiti, gotovi kolonizacijom plan. Preuzeti će se 2 milijuna dunama državnog zemljišta, koje će naseljeni sa 10,000 spremnih radnika halucim, Jemeničana i sinova kolonista.

Iz Palestine

Alfrcd Treidel umro je 29. januara na svom imanju u Kinei-etu na tiberiaskom jezeru uslijed upale pluća, koja se je pojavila nakon španjolske groznice u starosti od 42 godine. S njim je Palestina izgubila jednog od svojih najmarkantnijih pijonira. Kao potomak jedne ranjske porodice bio ;jo sa svojom braćom, sa mjernikom Josipom i kemičarom Oskarom Treidelom jedan od prvih njemačkih Židova, koji su ideal, nastaniti se u zemlji otaca i zaista u praksi izveli. Tko je u zadnjim godinama prije rata, i nakon svršetka njegova posjetio Galileju, zna da cijeni gostoprimstvo njegovo i njegove žene. On je razumio svoje imanje ne samo u gospodarskom pogledu podići, nego ga i vanjskim izgledom poljepšati; njegova otmjena kuća isticala se je slikovito medju nasadima tiberijaskoga jezera i bila milovidna svakom, koji ,jo sa jezera promatrao lijepe obale njegovo. Prije raita. kad ie kuća bila nekom vrsti svratišta. kao i za vriierae rata osobito oteščanom gospodarenju imanja, bila mu ja njegova žena vjernom drugaricom. Da će ona tegotni posao gospodarenja sama nastaviti je sasvim isključeno, jer se pri tome još mora i brinuti za

4

.ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 11.