Жидов

ta, koji je konačno svaka zemlja izgubila, upravlja so na liniji najmanjeg odpora svagdje protiv Židova. Tu ne pomaže ni najeksaltiraniji patriotizam, nikakova ma kako podcrtana izjava lojalnosti, u svakoj zemlji dižu se glasovi protiv Židova i štogod je zlo uspjelo, svagdje bili su to Židovi, koji su to sakrivili. Nijedna zemlja nije od toga izuzeta, pa ni ova zemlja. Svaki Židov mora danas sebi du stavi pitanje svoje egzistencijo. Tko je još siguran, da mu se ne će sutra osporiti njegova prava? Tko je još siguran za svoj posjed? Tko može da bude miran zbog budućnosti svoje djece? Nitko, ni u kojoj zemlji. A tko se danas najjačim čuti i misli da je najsigurniji, mora da so najviše boji survanja u ponor. U ovom času najnesnosljivije neizvjesnosti, beskrajne nesigurnosti pruža nam so narodna domaja u Palestini, daje nam se kao dar. Jedino sredstvo, koje nam obećaje sigurnost, koje nam može dati pouzdanja, rodjena zemlja inal ne da nam je na dohvatu. Imat ćemo jednu zemlju, imat ćemo potpuni narodni život, predstavljat ćemo vladu i imat ćemo za nas, moć i snagu države. Svaki Židov osjeća neizmjerni preokret i svaki zna, da židovski Erec Jisrael, da židovska država nije samo za Židove Palestine, vce za sve, koji tamo stanuju ili koji će se tamo nastaniti, litičko socijalno, moralno osiguranje egsistencijo, da Erec Jisrael znači za cijelo židovstvo, koje će or ,mo poći, i za ono, koje će ostati u ' itu, njegovu sigurnost. A tu sigurnost, koja znači osiguranje u iskonskom smislu riječi, treba da imamo i imat ćemo je, ako dajemo nešta novaca, ako dajemo maaser za Koren Hajesod. Nikad u povijesti nije f jednome narodu pružala tako sjajna šansa za tako neznatnu žrtvu. Jasno je danas, da davanjem maasera ne žrtvujemo ništa. Ne dajemo nikakav dar, ne darujemo a fond perdu, dajemo, da možemo primiti. Dajemo 10% našega imetka i dobivamo time i samo time mogućnost, đa možemo opet postati 100%tnl Židovi, da možemo nakon 2000 godina neprestanog progona, poniženja, sramote i stida postati potpuni ljudi. Velika tajna židovske cedake ispunjuje se na nama. Dajemo i primamo. Daj ili uzmi! rekao je Reb Zalman. »Dajte, đa uzmognete primiti!c dovikujemo danas židovskome narodu.

Keren Hajesod

Velika manifestacija u počast eijonističke delegacije u Americi. Veliki doček, koji su pripravili amerikanski cijoniste eijonističkoj delegaciji • pod vodstvom dra, Weitzmanna bio je u Lescington Amory. Mnogo hiljada osoba nije moglo naći mjesta, pa su prtd arsenalom stajali u gustim masama. Sudac Hardtmann, koji je predsjedao mitingu, pozdravio je delegaciju u ime 800 židovskih organizacija. Sve židovske stranke i znanstveni zavodi poslali su svoje zastupnike na tu voli ku skupštinu. Od govornika spominjemo Rubena Breinina, Masi i u s k o g a, Rabi Berlina, za mizrahi,

Braun za poale cijon, i profes >r Buttler predsjednik Columbia ;.Iversiteta. Pozdravna pisma poslali su predsjednik Harding, potpredsjednik C o o i i d g e, državni tajnik za ino-, strana djela Hughes te guverner Miller Oshers. VVeitzman dao je oficijelnu izjavu, da će delegacija sa sadašnjom manjinom amerikansko-cijonistićke egzekutive raditi i u sporazumu s njen c povesti kampanju za Keren Hajesod na temelju londonskih zakjloAaka Usiškin i Smirjahn Lovin, koje je masa. nadasve srdačno pozdravila podvrgli su vodje amerikanskih tijoi)ista oštroj kritiri i pozvali ameri'.anskp židovstvo, da podupire Keren ifajesod, Pregovori cijonističke delegacije u Americi. Nakon cijelog niza konferencija izmedju Weitzmanna, U s i škina, Mossins ona i vodja amerikanskih cijonista profesora F-ran kfurtera, rabi W i s e, suca Mačka i Jakob de Haas predložena su pitatanja Keren Hajesoda na odluku egzekutivi amerikanskih cijonista. Nakon dvodnevnih vrlo živahnih vijećanja egzekutive primljena je rezolucija sa 23 protiv 14 glasova, da Keren Hajesod ima da bude darovni fond i da iznosi, koji će se namaknuti u Americi imaju ostati pod kontrolom američke cijonističke organizacije. Weitzmann odlučio je, da uredi u Americi ured za Keren Hajesod, koji će biti pod vrhovnim nadzorom cijonističke svjetske organizacije. Prema autentičnim vijestima stajat, će nii čelu Keren Hajesod akcije Louis Marshall ili Samuel Un t orma y e r. Kod oficijelnog prijema cijonističke delegacije u Metropolitan Opera House predsjedao je M a c k, dok medjutim B r a n d e i s, Stephan W i s e i profesor Frankfurter nisu došli. Kao govornici najavili su se Louis Ma r s h a 11 i sudac I. e h m a n u. Vaad Leumi (židovsko narodno vijeće) u Jeruzalimu upravio je brzojav na, Weitzmanna i Brandeisa, u kojemu iz razuje želju palestinskog židovstva, da se slože Brandeis i Weitzmann. Legalizacija Keren Hajesoda. Keren Hajesod registriran je u Londonu kao društvo pod imenom »Erez Israel (Palestine) Foundation Fund Ltd.« U 3. članku označuje se kao generalna zadaća: »vršenje syih onih radova, koji se ukazuju korisnima ili potrebnima u svrhu provedenja Balfourove deklaracije gledom na osnutak židovske narodne domaje u Erec Israel u.« Sadašnja se legalizacija ima da smatra tek provizornom legalnom formom za Keren Hajesod, koja će se u dogledno vrijeme nadomjestiti definitivnom, koja će potpuno udovoljiti mnogostranim potrebama Keren Hajesoda. Vlasnici certifikata dobit će naročito prilike, da učestvuje u upravi fonda. Od zastupnika certifikata izabrat će se Council, koji će biti ovlašten pored prava da odobri bilancu i poslovanje i na izbor polovice direktora, dok će druga polovica direktora uključivo i upravljajućeg direktora imenovati cijonistička organizacija kao Jewish Agency. Council imat će nadalje pravo na imenovanje šefa za Board of Trustees. Prvi direk-

torij sastoji od gg. Cowen, dr. Fe ive 1, Jaboti n s k i, Najd i ć i Z1 at o p o 1 s k i te prof. P ie k kao zastupnik mizrahija. Sa federacijom Poaie Cijona vode se pregovori za imenovanje jednog direktora kao ■ zastupnika Poaie Cijona u Keren Hajesodu. Keren Hajesod u Istočnoj Galiciju U Lavovu održana je skupština istaknutih židovskih ličnosti iz sviju tabora .u svrhu preduzeća zajedničke akcije za Keren Hajesod. Izmeđju ostalih pribivali sii ovoj skupštini predsjednik bogoslovne opčine dr. Diamand predsjednik pripomočnog odbora dr. Para es, predsjednik P’nei b’rit-lože profesor Scborr, ortodoksni i.liberalni rabini i oveći broj drugih odličnih židovskih" ličnosti. Svi prisutni izjavili su svoju pripravnost na najintenzivniju saradnju za Keren Ha,iesod. Obrazovni će se veliki g rad ja ns k i odbor, koji će imati zadatak, da provede akciju. U svrhu promicanja akcije.za. Keren Hajesod u baltičkim državama otputovao je profesor dr. Heinrich Love u Rigu. U jednoj skupštini u Revnlu, gdje je dr. Eder. član Egzekutive, koji se povratio iz sovjetske Rusije, održao predavanje snpskribirano je za Koren Hajesod 800.000 estonskih maraka. Dr. Jakob Klat z k i n otputovao je u Lit v u, da ond je organizira rad za Keren Hajesod.

Iz židovskog svijeta

Položaj Židova u Rusiji i Ukrajini. Na sjednici Jointa u New-Yorkn izvijestio je dr. Rosenblatt o položaju Židova u Rusiji i Ukrajini, te o mogućnosti pomoćnoga rada. Dr. Rosenblat medju ostalim veli: Položaj u Rusiji, Ukrajini i Bjeloruskoj danas je mnogo lošiji no prije. Ne govori se više p pogromima, već o banditstvu. Pogromi Petljure, Denjikina izvedeni su većim dijelom po vojsci i imali su karakter pripravljene i proračunate osvete. Znalo se unapred kad će početi i kad će prestati. Hrišćansko pučanstvo često je štitilo izbjeglice i zauzelo se za žrtve pogroma. Banditstvo organiziraju seljačke bande ,te pogromi traju bez prekida. Skupe se bande od 80—100 seljaka, da pale i robo. Takove bando prolaze kroz cijelu Ukrajinu, te nema gotovo nedelje bez malih pogroma. Cijele varošice opustošene su, a njezini židovski stanovnici lutaju naokolo šireći nevolju i zaraze. Sovjetska vlada nastoji, da iskorjeni ovo banditstvo no ne može, da to postigne. Pogromi su najkrvavija rana lifl židovskome tijelu. Opći život je paralizovan. Nitko ne može da ostavi svoje prebivalište, niti da radi, I ipak se uz životnu pogibelj svakog tjedna vuče do granice rumunjske ili poljske do 25.000 Židova, u namjeri da tako uteče iz nesnosnog pakla. Posebni problem je pitanje djece. Ima oko 300 do 400 tisuća pogromirane djece, koja su sva bolesna, i koja će neminovno propasti, ne stigne li brza pomoć. Za djecu treba urediti domove, kolonije,, dječje vrtove i škole. K ovim bolestima dolazi daljua nesreća, da se djeca u najnježnijoj dobi bave trgovinom, jer moraju zaraditi svakodnevni

4

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 13.