Жидов

s kojim dajemo svoju snagu i vrijeme, svoju vitalnost židovskoj narodnoj ideji, s ncakršenom voljom k životu 1 slobodi židovske misli 1 židovskoga naroda, obraćamo se na sve Ž dove, kojojgod partiji ili smjeru pripadali, da shvate važnost i pravi kamkter sadanjeg časa te da poklone onu pažnju budućnosti i perspektivi židovskog narodnog života, koja nam se ukazuje, a koju iziskuje pitanje života ili smrti. Svjetski kongres, koji je odredjen za mjesec august ove gr dine, značit će odgovor židovskoga naroda u danima, kad cijeli svijet, kad tribuna! svih naroda, iščekuje ta) odgovor židovskog naroda. Pitanje, koje se na nas stavlja glasi: Jeste U vi narod parasita, koji vokje da glodje na tijelu drugih naroda, koji radije provodi neproduktivan život usred tudjih naroda, kojima je tniilje da vrše ne baš odveć časnu ulogu vječnih posrednika izmedju produkcije naroda i naroda, umjesto da poput svakog dragog naroda, koji hoće da živi, sami stvarate na cijelom kompleksu životnih potreba kao producenti iti ste narod, koji je voljan, da iskoristi mogućnost slobodnog državnog života, mogućnost universalne vlastite produkcije, priliku za slobodni razvoj nacionalnih i kulturnih snaga, koja se prvi puta pruža nakon dvije tisuće godina, te da dokrajčite neodrživi položaj židovskoga naroda, koji je naodrživ, za Ž dove i nežidove, pa u tom smislu oslobodite cijeli prosvijećeni svijet neugodnog problema židovskog pitanja. Razvoj odnošaja pojedinih naroda ide za dm, da i u životu naroda neobuzdani individualizam namakne pred čovječjim, a prema tomu i nacijonalno pravednijem ko-, lektivizom. U prošlosti uredili su narodi svoje odnošaje jedan prema drugome samovoljno, jer je taj odnošaj bio tek čisto pitanje sile. Danas stojimo pred problemom saveza naroda, koji želi da taj odnošaj uredi sa sasvim drugog gledišta. Ideja saveza naroda, velikog vijeća naroda koji zajamčuje mirnu egzistenciju i produktivni nesmetani život malih naroda, slobodan i od vanjskih aspiracija, postala je danas realnošću, koje se ne da više maknuti iz svijeta. Žldovskoroe narodu pružila se preko Engleske mogućnost samostalnog života, koji se za sad razvija pod zaštitom mandata, što ga je Engleska dobila od Lige Naroda. K ovome povjesnome dogadjaju moramo mi, mora židovski narod, da zauzme stajalište 1 ako još danas ne poznajemo radni program svjetskoga kongresa u svim pojedinostima, bez sumnje je, da će *e židovski narod morati izjaviti o problemu židovskog državnog života u današnjem obliku kao židovske narodne domaje u Palestini. Treba H da se pobliže razlaže važnost ovoga svjetskoga kongresa ? Ne zadrhće ti svaka > židovska duša, koja je vezana na ideju židovskog narodnog života, kod pomisli, da je konačno ipak omogućen nezav sni narodni život? Nezadhrće li svako židovsko srce, da nakon mukotrpnog puta koji }? vodio kroz dva tamna lisućljeta, ide u* susret vremenima, koja pretvaraju palestinsko utočište u velebnu zgradu židovske naredne domaje? Ne možemo doista više uraditi no da stvarno prikažemo današnji položaj i da stvarno definiramo i taCno opišemo dužnost i nužno potreban red židovskoga naroda.

Židovskom narodu morao bi manjkati razum, kad ne bi mogao shvatiti važnost današnjeg Časa. Židovski svjetski kongfes mjeseca augusta ove godine je parlamenat židovskoga naroda i ne smije se puštati a vida od koje je važnoafi, kako i u kojem će broju židovski narcd biti zastupan na ovom zboru. Prema Statutima cionističke svjetske organizacije zavisna je pripadnost k organizaciji o bezuslovnom ispovjedanju židovske narodnosti i plaćanju šekels. Ispevjedanje je duševni, a šekei materijalni momenti Ispovijedanje je idealni, a šekei stvarni momenat. Šekei je bio i jest porez Židov, naroda, koji je jedino omogućio, da ja židovsko narodni pokret našao u svom radu, u svom golemom djelovanju materijalnu podlogu. Svaki plačalac šekei* nosioc je i sudionik toga židovskoga pokreta. Svaki Židov, koji je voljan da riješi židovski problem, židovsko pitanje, a mi držimo, da nema nijednog« Židova, koji to ne bi htio, treba da uzima učešća kod istorijskog odgovora na veliki problem, pred kojim danas stoji židovski narod. To neka učini svaki Židov, kojojgod partiji ili smjeru pripadao, jer ono što traži cijonistički program može svaki Židov da usvoji. Svrha js cijonb.mu, da za židovski narod u Palestini osnuje javnopravno osiguranu domaju; dužnost je svakog cijonisle da godišnje plaća svoj šekei. Svaki plaćaiac šekela mora da je navršio 18 godina, ovlašten je na izbor delegata za cijonistički svjetski kongres Sa svijesnim naglašavanjem i kategoričkim isticanjem važuasir današnjega časa u židovskom narodnom životu obraćamo se svim Židsvima naše države, da učestvuju u šekei akciji. Svaki Židov treba da plati šekei. Ko ove godine učestvuje u izboru za kongres, nesumnjivo potpomaže djelo izgradnje židovskog državnog narodnog života. Svakome Židovu mora da je do toga, da progonjeni, bezkućni Žicov sa ceste, izbjeglica iz progromskih predjela i svi oni, kojima je život kao Židovima nesnosan u drugim zemljama iz ma kojega razloga, nadje domovinu, domaju, u kojoj će biti moguće svakome Židovu, da živi slobodno i nezavisno prema svojim unutarnjim i vanjskim potreb ma. 'da govori svojim jezikom, da ima svoje škole, svoj vlastiti zakon i sud, svoje činovnike i svoju zemlju. Nijedan Židov ne može, da se isključi od ovog rada za obnovu zemlje. Svečani je to apel ns Židove naše države, da shvate važnost momenta, te da se Zbiljski dadu ua obnovu zajednice, Zajedničkog rada, dužnosti prema sebi 1 prema židovskorae narodu.

Daj ili uzmi

Piše:

Jolius Bcrger,

Berlin.

O Reb Zalmanu iz Km:,;; priča se ovo: Pošao bi ranim jutrom u grad noseći u ruci torbu, u koju je metnuo novac, Svakoga Židova, koga je susreo, zadržao bi s riječima: »Daj ili uzmi!« Svaki stavio je ruku u torbu, koju je Zalman nosio, te u nju metnuo ili izvadio novac. Ista je bila kretnja ruke za davanje kao i za uzimanje i nitko nije mogao znati, da li je dotični -dao dar ili primio milostinju. Ako je bio bogat, dao je, ako je bio siromašan, uzeo je.

Reb Zalman i vanjski svijet vidjeli su tek kretnju ruke, a njima je bilo svejedno, je li je netko dao ili uzeo. Ganutljiva je io i ujedno dubokoumna priča, koja nam bolje karakteriše pojam židovskog dobročinstva, cedake, no mnoge duge rasprave. Židovi su va zda znali da činiti dobročinstvo nije vise no primati ga i da se onaj koji daje, ne razlikuje od onoga, koji prima. Takav je b : o položaj židovskoga naroda, uvijek sasvim nestalan, uvijek sasvim neizvjestan, i takav je bio položaj pojedinoga Židova vazda ugrožen, uvijek izvržen slučaju, te se nije moglo znati, tko je danas bio darovatelj, a sutra primalac. Kolo okretalo se uvijek vrlo brzo za Židove, i bila je gotovo svakodnevna pojava, da je onaj, koji je jučer dao, danas morao primati a možda sutra opet mogao dati. Bila je velika torba, cedaka, židovska svijest zajednice, prema kojoj je svaki bio obvezan i na koju je svaki bio upučen, svaki je morao dali, da može uzeti. Položaj židovskoga naroda nije se ništa promienio od dnevn Reb Zalmana. Još je uvijek, danas kao i onda, položaj židovskoga naroda nesiguran, još je uvijek situacija Židova vilo sumnjive naravi. Naprotiv, jače no prije, osjećamo svu nesigurnost, nestalnost i svu problematičnost naše egzistencije. Štogod je rat namro pojedinim narodima, Židovima je diljem svijeta u svakoj po- . , jedinoj zemlji donio pogoršanje njiho,va položaja, potkopanjc. političke i socijalne njihove egzistencije. Moramo li da nabrojimo’činjenice? Moramo li pod- , sjetiti na Ukrajinu, gdje je počinjen najstrašniji zločin u povijesti, počinjen na Židovima gdje je übijeno, zaklate, potopljeno, i živo zakopano 250.000 Židova, obesčašćene njihove žene i kćerke, njihova djeca živa spaljena, a Evro-, pa šuti k tomu, šuti Liga Naroda i Amerika šuti na sve to ili Ugarsku, čija, je vldda gazila u potocima židovske krvi, a koja je, jer je pokazala svoju vojničku vrsnoću, svoju nutarnju konsolidaciju u borbi protiv Židova, dana« opet postala faktorom evropske velike politike. Ili da podsetimo na Njemačku, koja ispunja svijet, svojim tužaljkama. o nasilju, koje se izvršava nad njom,, a čije gradjanstvo medjutim iskaljuje svoj bijeg i razočaranje radi izgubljenog rata u jednom antisemitizmu o či-' joj surovosti i niskom brutaktet« ne može da ima pojma onaj, koji je vičan da u Njemačkoj vidi zemlju pjesnika i mislilaca? Mnogo značajnije no sve to je činjenica, da najveći tvorničar automobila u Americi, Foru. koji je poklonio svijetu motorni plug i koji je za vrijeme rata opremio onu znamenitu ladju, koja je trebala da donese mir zaraćenoj Evropi, da isti taj Ford danas daje milijune dolara, da financira u Americi antisemitizam i da širi u milijunima eksemplara pamflet »0 mudracima iz Cijona« te da se o njemu diskutira, o pamfletu, s kojim se mi ovdje nismo nikad ozbiljno zabavili, jer njegov nevjerojatni i smiješni sadržaj, koji je nastao u kaljuži najdivlje razbojničke romahtike nismo držali vrijednim, da se njime bavi normalan čovjek. Nezadovoljstvo svijeta nad svršetkom ra-

BROJ 13.

iž IDO V. (HAJHUDI)

3