Жидов

bliže upoznali tamošnje židovstvo sa svrhom i velikim zadaćama Keren Hajesoda. Gospoda su posjetila Novi Sad, Veliki Bećkerek, Zentu, Adu, Sombor i Suboticu i svagdje su naišli na veliko razumijevanje, to nema sumnje da će i Vojvođinski Jevreji svojoj dužnosti udovoljiti. U svakom od napomenutih mjesta održale su se skupštine, koje su bile vazda posjećene od nekoliko stotina Jevreja, pa valja naročito istaknuti onu u W©likoni Bečkereku, koja ne samo da je bila dobro posjećena, nego je odmah pokazala znatne vidljive rezultate. Vrlo svečana bila je skupština u Somboru, gdje je održana naročita služba božja prigodom koje je generalni sekretar Borger u svome po formi i sadržaju savršenom govoru prikazao sa vjerskog nacijonalnog i opće židovskog stajališta svetost i veličinu ciljeva Keren Hajesođa. Dojam one službe i onog govora bio je tako velik, da su pojedini somborski Jevreji, koji pripadaju tzv. visokoj financiji, a koji su dosad za jevrejske stvari bili indiferentni sami došli i ponudili svoj rad za provedenje te akcije u Somboru. Na čelu akcije u Somboru stoje gg. Leo Lederer, velotržac odvjetnik dr. Glanz i ravnatelj paromlina Klein. Na putu kroz Vojvodinu pratili su gospodin dr. Handler, tajnik Keren Hajesođa za Vojvodinu, Sarika Kohn iz Novog Sada i g. Ljudevit Kerpner, iz Velikog Bečkereka, član S. O. S. C. J. i član kuratorija za Vojvodinu, koji je za uspjeh u Vojvodini stekao vanrednih zasluga. U ovim i u ostalim još neposjećenim mjestima Vojvodine trebati će ustrajno i mnogo raditi, pa smo uvjereni, da Vojvodina ne samo ne će zaostati, već da 6e prednjačiti ostalim dijelovima Jugoslavije. Nakon završetka akcije dne 12. aprila krenuše gospođa u Beograd gdje je akcija za Keren Hajesod već davno prije započela, pa je trebalo samo obaviti neke po beogradskom kura: toriju pripravljene posjete. Beograd je jedno od onih mjesta, u kojima su dosad postignuti najljepši rezultati. Ovaj lijepi uspjeh ima se u velike pripisati razumijevanju beogradskih Jevreja za samu Btvar kao i aktivnom fcuratoriju, koji j© naročito prisutnost gospođe Berger i Spiteer iskoristio, da posjeti što više Jevreja, kako bi se akcija što brže popularizirala i tako olakšao daljnji rad kuratorija. Na pouzdanim sastancima uglavljene su smjernice za daljnje provođenje i dovršenje akcije. Dne 17. aprila vratila su se gg. u Zagreb u pratnji g. đr. F. Popsa iz Beograda, gdje je na poticaj zagrebačkog kuratorija Keren Hajesođa predsjednik bogoš tovne općine gospođin doktor Hugo • K o n sazvao u općinsku vijećnicu najuglednije židovske krugove u nakani, da g. Bergeru dade mogućnost upoznati i ovaj krug s intencijama, zadaćama i konstrukcijom Keren Hajesođa. Sastanak ovaj otvorio je potpredsjednik općine g. dr. &ik, a zatim je generalni sekretar svojim opširnim stvarnim razlaganjima prisutnima prikazao odnošaj i interes cjelokupnog židovstva prema Keren Hajesođa bez obzira na to, da li je ono nacijonalno, vjerski ih ino orijentirano. U daljnjim

razlaganjima istakao je govornik, da palestinsko pitanje, kome je namijenjen Kereu Hajesod, ne može biti samo stvar jedne partije unutar židovstvu, već da je to postalo pitanje cjelokupnog židovstva, pa da je za njegovu realizaciju suodgovorno cijelo židovstvo htjelo to ono ili ne htjelo. Izvodi predavača ostavili su dubok dojam tim više, što u njemu nije bilo nijedne fraze već sama konkretna razlaganja s brojkama i nebrojenim primjerima. Neka prisutna gospoda stavila su vrlo stvarna pitanja, na koja je isto tako stvarno referent odgovorio na potpuno zadovoljstvo prisutnih. O Keren Hajesodu govorio je i g. dr. Fridrih Pops, koji je takodjer naglasio, da je palestinsko pitanje danas pitanje ukupnog židovstva, te razložio kako je rad organizovan za Keren Hajesod i kojim je uspjehom do sada proveden u Beogradu. G. Sime Spitzer istakao je važnost, da u akciji sudjeluju svi bez razlike naziranja i to ne samo kao pri nosnici, već i na taj na čin, da uplivom na svoju okolinu, doprinesu uspjehu akcije, koja bi imala biti izraz solidarnosti sviju Židova. Slijedeći dan posjetio je g. Berger s nekojom zagrebačkom gospodom neke odlične židovske ličnosti, kojom su prilikom započeli pregovori za ustup te gospode u kuratorij Keren Hajesoda, koji su već urodili povoljnim rezultatom. Sefardska općina u Sarajevu i bog. općina u Brčkom, stavile su centralnoj upravi Keren Hajesoda do znanja, da su na svojim glavnim skupštinama stvorili zaključak, da dadu za Keren Hajesod *m a a s e r« svoje .imovine, koji će platiti u obrocima kroz pet godina iz svojih redovitih dohodaka. Radosno pozdravljamo zaključak sarajevske i brčke općine, koji su nam dragocjeni dokaz ozbiljnog shvaćanja dužnosti općina, da, primjerom prednjače svojim općinarmn, pa smo uvjereni, da će se i druge općine diljem Jugoslavije ugledati u lijepi primjer obih općina. Keren Hajesod i Omladina n Jugoslaviji Uviđajući, da je dužnost svakog Židova, kojemu njegovo židovstvo nije tek fraza, da pridonese svoj dio obnovi Erec Jisraela, obvezali su se članovi akademskih društava Bar Giora (Wien) Judeja (Zagreb) i Udruženje žid. akademičara iz Jugoslavije u Pragu, nadalje karlovačka i vinkovačka omladina, da dadu svoj meascr za Keren Hajesod. Napose posljednja dva udruženja povela su akciju cko sabiranja zlatnina (prstenje, naušnice itd.) za Keren Hajesod, a kako saznajemo napreduje i ova akcija vrlo lijepo. Uvjereni smo, da će se i ostali omladinci povest za ovim lijepim primjerom- IV. red. glavna Skupština Žid. i gombalačkog društva »Makabi« u Zagrebu. Predsjednik g. đr. Z w i e b a c k u prisutnosti mnogobrojnog članstva, oficijelnih ličnosti i gostiju otvara u 9 sati (16. o. mj.) IV. red. glavnu skupštinu uz topli pozdrav i kratki osvrt društvenoga djelovanja od prvih čednih početaka do današnjega uspona. Tajnik g. dr. Braun u svome izvještaju pruža cjelovitu sliku prošlogodišnjega ra-

da odbora i cjelokupnoga članstva prepuštajući stručnim izvjestiteljima si* stematski prikaz rada pojedinih sekcija. Organizatorni uspjesi i financijalno obezbeđenje razgranjenog društvenog djelovanja iziskivali su kraj nekoliko javnih istupa i priredaba najviše truda vodstva i članstva. Gimnastičkoj i nogometnoj sekciji pridružiš© se tokom godine plivačka, lahkoatlotska, tamburaška, a sad je tenis sekcija u osnutku. Sveukupno članstvo (sa podmlatkom) danas broji 706 članova od toga 22 zakh datelja, 77 utemeljitelja, 515 redovitih i 82 podupirajuća člana. (Broj članstva na 11. gl. skupštini 86, 111. 551.) Vođa g. Deucht upoznaje članstvo organizacijom i radom gimnastičke sekcije, koja je-%rošle godine velikim uspjehom sudjelovala na osječkom Omladinskom Sletu, a u počast Žena Vijeća S. C. J. priredila javnu giron. akademiju sa svim kategorijama članstva. Društveni učitelj g. Vrbovec vodio je kroz 2 mjeseca prednjački tečaj, danas u zajednici sa prednjačkim zborom pripravlja članstvo za veliku javnu vježbu i 11. Omi. Slet u Sarajevu. G. Wei s e r drži izvještaj o radu nogometne sekcije, koja je u prošloj godini postigla vrlo lijepe uspjehe, jednako u prvenstvenim kaošto i u prijateljskim utakmieama. Na sletu u Osijeku izvojštila je srebreni pokal prvenstva žid. nogom, klubova, a u prvenstvenoj tabeli Ilb razreda vodi sigurno sa scorom od 31:2 goala, tako da joj je prelaz u Ha razred osiguran. Ozbiljno radi i lakoatletska sekcija pod stručnim vodstvom g. Voy r a, i jednako radila je i tamburaška sekcija, dok nisu nastupile poteškoće radi prostorija. G. Hinko Ste r n drži izvještaj financijalnom poslovanju društva. Taj rad iziskivao je nesumnjivo najviše truda. Cjelokupni ovogod. primitak iznosi K 205.630.82. sveukupni izdaci K 78. 337., 20. Na članarini unišlo je svega 26.436 K, od utemeljitelja K 7.000 od zakladatelja K 26.700, na prigodnim darovima za gimn. sekciju K 5.514, za. nogometnu K 2.402, na izvanrednim prihodima (zabava, akademija i utakmica sa Građanskim) K 134.407, kamatima na ulošku 775.82. Aktiva glasom bilance iznose K 192.761.30, pasiva K 5000, ukupna čista imovina dakle K 187.76L30 (u novcu, kabini, spravama i športskim rekvizitama. Izdaci u zadnjim mjesecima iznose redovito 7—7500 K. Pročelnik nadzornoga odbora g. Drag. Bte i n har d t drži izvještaj nadz. odbora o preispitanju knjiga i zaključnih računa. Iza podijeljenog apsolutorija bira se novi odbor: Predsjednik: dr. Dragutin Zwieback, pođpr. Julio Kouig, I. tajnik dr. Oton Braun, 11. tajnik Leo Biichler, 1. blagajnik: Sandor Deut s c h, 11. blagajnik; Wein b e rg o r, vođa: Hinko Graf. oružar: Adolf Ste r n, odboruici: Štefa Rosenberg, Hugo Scblesinger i Artur Fiirst; u nad zorni odbor: David Ilerzog, Josip Hoffmann i Makso Borovic; u časni sufi Rikavd Herzer, dr. Marko Horn, Žiga Schulhof, dr. Alfred Siuger i ing. Zlatko Rosenberg. Predsjednik se u ime odbora zahvfl'Ijuje na danem povjerenju i moli teb-

BROJ 13.

>2 11)0 V. (HAJHUDI)

7