Жидов
Iz Palestine
Posjet Churchilla u židovskim kolonijama. Dne 30. marta pošao je Churchill s svojom gospođom, te sir Herbert Samuelom u Jafu, gdje je spremljen velik doček. Na putu u Jafu posjetili su Ra mle, gdje su pribivali avijatičkim vježbama. Od Ka ml a pošli su u Suraffend, da pregledaju ondje tabor haluca. U ime baluca, koji rade na cestama i gradnji željeznice, pozdravio je visoke goste baluc Lippmann-Lewisohn, te Ističe, da su halucim ostavili svoje domove i sveučilišta, da dođu u Palestinu, no ne da u Palestini tjeraju politiku, već da pomoću Engleske opet nanovo izgrade staru opustošenu domaju. Iza toga pregledani su šatori i radnička kuhinja. Churchill izrazio je svoje veselje, da je ovdje našao mladež, koja je ostavila škole, da se posveti izgradnji zemlje. Nada se, da će se njihov ideal ispuniti i naći priznanje cijeloga svijeta i engleske vlade. Vrlo zadovoljni pođoše gosti u Jafu, gdje su ručali. Ručku pribivali su i zastupnici svih općina. U 3 sata poslije podne pošli su u Te 1 Avi v, koje im je priredilo grandijozan doček, kakav nije bio priređen od dočeka Samuela. Sve su kuće bile okićene zastavama. Nakon što je gospođama predano cvijeće po djeci, pozdravio je goste jevrejskim jezikom Dieseng off. Prikazao je razvitak Tel Aviva i izrazio nadu, da će rad u buduće ne samo brže nego i bolje napredovati. Konačno predao je gospođi Chnrckill album Tel Aviva. U svom odgovoru zahvalio se Churchill na dočeku. Sretan je, da je imao prilike da vidi Tel Aviv, koji Je rezultat kratkotrajnog rada svojih stanovnika, a čiji razvitak je tek rat spriječio. U toj stvaralačkoj snazi vidi simbol za daljnja osnivanja i želi, da se ta stvaralačka snaga i nadalje lijepo razvije. Odavde vratišc se gosti u Jafu, a zatim krenuše u Rišon le Cijon. Na putu dočekala ih je četa jahača, 40 do 50 momaka, od kojih su prva dva mahanjem engleske i židovske zastave pokazali put. Kad su stigli u Rišon !e Cijon pošli su u sinagogu, gdje ih je dobni predsjednik kolonije, Priman, blagoslovom pozdravio. Odavde pošli su pješice kroz špalir djece i kolonista, koji su ih srdačno pozdravili, u vinare, a zatim u Rotschildove vrtove datulja. Tu ih je čekao prostrt stol. Pozdravne govore držali su Gisen, jevrejski, a Majrović franceski. Churchill i supruga mu su začarani ljepotom mjesta i entuzijastičkim dočekom. U svome govoru veličao je Churchill požrtvovni rad židovskih halucira od prije 40 godina, koji danas stoje pred njim kao starci. Britska vlada poznaje privrženost Židova prema Palestini i to je jedan od razloga, koji je pospješio oboćanje, koje je Engleska dala u Belfourovoj deklaraciji. Balfourova deklaracija ima se smatrati izjavom cjelokupne britske vlade, te će biti i u cijelosti izvršena. Židovi pretvorili su pustinju u raj, pa će i Palestinu pretvoriti u cvatuću zemlju. Uvjerava ih, da ne će naći zapreke na putu. Niko ih ne će smetati u njihovom radu, koji je u njihovu korist, kao i na korist svih stanovnika. Zatim je pohvalio mlađi naraštaj, sinove i kćeri, koji su na njega učinili vrlo dobar dojam. Vjeruje, da će to pokoljenje nastaviti-»ad svojih preda, te pretvorifi'pustihje u ćvatiice naseobine.
Kako je velik dojam učinio Rišon le Cijon na Churchilla, ilustrira najbolje ovo. Na putu ii sinagoge u vinare rekao je Churchill Majroviću, koji ga je pratio: „Šteta, što nije lord Beaconsfield to više doživio", na što mu je odvratio Majrović; „Sudbina je to svih naših velikana, Mojsije nije došao u Svetu Zemlju i naš Herzl nije doživio ispunjenje velikoga svoga sna". Kad su došli u vrt i šetali se alejama datulja, gdje su bila smještena u redove djeca, zastao je začaran Churchill savisdan dojmovima, na što ga je njegova supruga zapitala: „Što je to? Gdje se zapravo nalazimo ?“ Drhčućim usnama i lakim smiješkom odgovorio je Churchill: „Nikad u životu nisam vjerovao, da ću ugledati ovako sjajnu sliku u Palestini". U očima njegove supruge zasjaše suze.
Iz Jugoslavije
Borba za židovsko općinu u Osijeku. Kako iz osiječkih listova razabireino, razmahala se za izbore u židovsku općinu u Osijeku žestoka borba. Dvije su listine postavljene jedna židovska s nosiocem listine drom. Kuponom S p it zerom i jedna »organizacije Tsraelaca.« Ovi izbori, jednako kao i raniji zagrebački, svraćaju na se pažnju židovstva cijele zemlje, U drugoj najvećoj općini Hrvatske i Slavonije ima da se odluci, hoće li Židovi općinu s pozitivnim židovstvom ili s negativnim izraelitstvom «izraelita, koji se bude* (»ćbredo MagvarokOPotonja lista zastupa interese onih kapitalista, tobože i akademski obrazovanih, koje je u jedan »program« ujedinila borba protiv bogoštovnog prinosa i protiv kulturnih zadataka jevrejske općine. Program sam po sebi dostojan ljudi, koji vode izbornu borbu najličuijim inzultima, sumnjičenjem, denuncijantstvom i poznatim asimilautskim uljagivanjem nejevrejskoj okolini, koje se sakriva iza lažne geste muževne samosvijesti. Baš kao kod Izraelita onkraj Drave in illo tempere. U ovoj je borbi vodja Židova đr. Hugo Spitzer. Njegov bi izbornici:! govor trebalo rasturiti svuda po našoj domovini. Pun mladenačkog elana otmen i ondje, gdje uzvraća ua podlosti, miran i stvaran i duhovit, on svojom snagom pi'okušana borca za ideale židovstva savršeno skida masku sa mimikrijske obrazine organizovanih Izraelita (lucus a non lucendo)* S druge se strane vodi borba muževnom anonimnosti. Značilo bi precjenjivati glupe i niske podvale tih antisemita pod vidom izraelitstva, kad bismo se njima bavili. Oni odaju jednu očajnu degenerativnost dostojanstva, za koju smo mislili, da je osim U zemlji Horthyjevoj posvuda izumrla. Tu se prelazi preko realne činjenice židovske Palestine, kao da nije bilo San Rema, Balfoura, Curzona, Pichona i Herbert Sarauela. Tu se, danas, cijonizam zove utopijom. Tu se cijonizam naziva stvarju „elemenata koji teže za ulogama vođa, zvali se oni Sokolov i Spitzer". Nije li Vam dosta, cijoniste? Ali čekajte, dolazi još bolje: vođa židovske listine je đr. Hugo Spitzer, koji se namitao svakoj madžaronskoj vladi, zacijelo ne na štetu svoje kancelarije; fi toga su čovjeka birali „organizova* J Izraelci “ kroz decenije predstojnikom opčine,
a općine cijele naše države predstojnikom Saveza židovskih općina;) „partiju dra Spitzera čine takovi, koji nisu veliki poreznici, ni akademski obrazovani ljudi" (kad tamo, ,Organizovani‘ pišu tonom čovjeka bee najprimitivnijeg uzgoja); oni se predviđajući svoj brojčani poraz unapred tješe čujmo I moralnom pobjedom; oni koacediraju., da se prave smiješnima u osiječkim nežidovskim krugovima, ali oni pripisujn to žalosnu činjenicu dra Spitzeru i njegovoj partiji (to ne bi bila najmanja moralna zasluga dra Spitzera i njegove partije); oni napokon denunciraju: „predstojništvo je uvijek objavljivalo svoj dezinteresman na domaćim stvarima, dok se njima, „organizovanim Izraelcima", „ne moga otet) njihova čuvstva", ta oni su „ovdje rođeni, oni poznaju, ovdje u Osijeku, svako stablo i svaku kuću, oni su uzrasti između Hrvata (a gdje ostaju osijećki Srbi i Švabe?) i jednom riječi oni ljube rođenu gradu i ne će da znadu o „jednoj Palestini, koja im je hekuba", njima ne preostaje nego nada, da će im demokratski val pripomoći do njihove pobjede, te da će im se vjerovati prije, nego onim israelitania, koji su se dali zatjerati u djonistički logor, koji naprosto zatajuju svoja ljubav k rođenoj grudi i koji njih, organizovane Izraelce, zovu kukaveljima, jer svoja čuvstva javno ispovijedaju." Tako izgleda antologija prljavog denuncijanstva. Ono će se, kao sve trulo i demoralisano, srozati samo u se. Tu „organizaciju* od tobože par sto članova, koje ne ujedinjuje ništa osim borbe protiv bogoštovnog poreza vođene denundjanstvora* sumnjičenjem i podvalama, srušit će same metode njihovih duševnih vođa. Kad je Fridrik Veliki idući ulieom opazio jedan pogrdni pamflet protiv sebe, on je naložio, da ga se niže vješa, te bi ga mogao svatko čitati, da upozna pogana dušu parafletisle. Mi se zadovoljujemo, da to isto činimo s pamfletima osiječkih patrijota u znaku borbe protiv bogoštovnog poreza. Trebamo svoje energije za više ciljeve. Asimilanstvo je na umoru; prezir i smiješnost, kojem« se izvrgava sa svojim mrtvim samopoštovanjem i parasitstvom, izvršit će ćudoredna smrt i bez nas, koj! imamo pozitivne zadatke u židovstvu. Qaern deus perđere vult, dementat. Bitolj: Članovi društva „Bnej Cijon" održali su 1. aprila glavnu skupštinu, te izabrali slijedeći odbor; Gosp. Pesso, predsjednik. Gosp. Kam hi Nissira, potpredsjednik i blagajnik. Gosp. Levi S. i Ka mh i M. tajnici. Gospoda Israel R, Kamhi A. i Aru etil lsak, povjerenišivo Ž. N. F. Po blagajničkom izveštaju unišle su prošle godine ove svote u dobrotvorne i nacijonalne svrhe: Djačka menza 1061 dinar. Razdioba ugljena medju siromahe 200 dinara. Ezrat Bessarot 200 dinara, ZNF 520 dinara. Halucfond 1000 dinara. Pomoć jednom bugarskom zarobljeniku 50 dinara, Novoizabrani predsjednik g. Pesso zahvalio se na izkazanom mu povjerenju te obećao, da će zajedno sa članovima novoizabranog odbora uznastojati oko napredka društva i intenziviranja rada oko njegovih ciljeva. Židovska pučka predavanja. Dne 5. maja u 8 i pol sati na večer predaje u dvorani bogoštovne općine (Palmotićeva 16.) gosp. dr. Lavoslav šik o temi: „Pre-
6
>Ž IDOV« (HAJHUOi)
BROJ 14.