Жидов

Rezolucija Saveznog Vijeća

A. Palestina. 1. Izgradnju Palestine smatra Savezno Vijeće u praktično kolonizatornom pogledu dužnošću cijelog jevrejstva bez razlike jevrejskog političkog naziranja. Polazeći stoga gledišta stavlja se u dužnost svim činiocima S. c. J. i svim cijonjstima, da traže saradnju i n e c i j o n is t i č k i h krugova u cilju sakupljanja potrebnih sredstava. 2. Uzimajući na znanje izvješće Radnog Odbora o stanju pregovora sa pretstavništvom jugoslavenskih halucim u Palestini i sa pozvanim kolonizatornim činiocima cijonističke organizacije Savezno Vijeće u pogledu osnivanja jugoslavenske farme u Palestini ne može da prejudicira obaveznim zaključkom provedbi toga plana. No svijestan, da je mogućnost ostvarenja toga plana dana, Savezno Vijeće nalaže Radnom Odboru, da što prije dovede u definitivnu formu i plan ostvarenja i način omogućavanja toga ostvarenja financijskim sredstvima bez uštrba za opće kolonizatorne zadatke svjetske cijonističke organizacije. Pri tome želi Savezno Vijeće, da osnivanje jugoslavenske halučke farme bude u potpunome skladu sa načelima nacijske kolonizacije, kako su oličena u instituciji Keren Kajemet Lejisraela. Zaključci, što će ih u tome pogledu Radni Odbor stvarati, proglašuje unaprijed Savezno Vijeće tako obaveznima kao da ih je ono donijelo, pa se bez naročitog donošenja novog zaključka Saveznog Vijeća ovlašćuje Radni Odbor da pristupi realizaciji svojih zaključaka. B. Organizacija. 1. Savezno Vijeće opetuje zaključak Saveznog Vijeća u Sarajevu, da Mjesne organizacije što prije pristupe svojoj izgradnji stavljajući na svoje čelo lica, koja daju puno jamstvo za uporan i sustavan rad, pri čemu da izvršuju u punoj spoznaji potrebe cijonističke discipline odredbe viših cijonističkih instancija. 2. U provedbi svoga rada, koji neka se vrši po unaprijed odredjenom programu, neka mjesne organizacije posvete naročitu pažnju saradnji židovske žene, koje neka se organizuju u zasebne sekcije po uzoru u Novom Sadu. Uvažujuči pripravnost omladine na saradnju u svakodnevnim cijonističkim zadacima, neka mjesne organizacije iskoriste tu pripravnost, ne dirajući ipak u kulturno radnu autonomiju omladinstva 3. Poziva se Radni Odbor da unapređak i o onim dogadjajima, koji još nijesu dozrijeli za javnu diskusiju, šalje redovita obavještenja svim članovima Saveznog Odbora, koji će po svome nahodjenju imati da dalje obavješćuju širi krug pouzdanih sumišljenika. Ovo se odnosi i na ustanove Keren Hajesođa. 4. Stavlja se u dužnost Mjesnim organizacijama. da ne čekajući daljnja uputstva, pristupe übiranju Zlatnoga Šekela toliko potrebnog svjetskoj cijonističkoj organizaciji u iznosu od I funte po licu i da Radnom Odboru predlože listinu onih lica, koja dolaze u obzir za davanje toga prinosa. 5. Ima da se s najvećim pospješenjem nastavi i punim uspjehom završi šekelska akcija, kako bi S. c. J, dolično svojoj zbiljskoj snazi mogao biti zastupan na svjetskom cijonističkom kongresu. 6. Stavlja se u dužnost svim institucijama S. c. -I. što krepče pomaganje omladinskih udruženja. C .Svjetski jevrejski kongres. Savezno Vijeće je mišljenja, da je ujedinjenje svih onih Jevreja, koji žele izgradnju jevrejske Palestine, i organizatorno korisno. Pri tome ipak drži, da vodstvo cijonističke svjetske organizacije mora da ima u vidu, da prije saziva svjetskog jevrejskog kongresa obezbijedi njegovu harmonijsku jednovitost u pogledu bar praktičkih metoda imigracije i plana kolonizovanja, kako ne bi nastala trvenja, koja bi sa stajališta razlikosti naziranja na svijet remetila kulturnu i socijalno-etsku koncepciju cijonizma kao pijonirske organizacije svega jevrejstva. Naročito Savezno Vijeće želi, da se preudesi u mandatu nredvidjenu Jewish Agency tako da predstavlja jednovitu volju svega jevrejstva prema mandatarnoj vlasti. Ligi Nacija i arapskom pučanstvu. D. Kulturni rad. Savezno Vijeće pozdravlja zametke kulturnog rada u omladini i širenje jevrejskog jezika, n ° konstatuje, da je sav rad u tome nesustavan i da samo mjestimice postoji prava spoznaja važnosti kulturnog rada.

Toga radi smatra Savezno Vijeće potrebnim, da naročito istakne, te smatra zadatak intenziviranja jevrejske svijesti jednako vrijednim i jednako važnim kao i organizatorne i financijske zadatke S. C. J. u toliko više. jer samo provedba tog intenziviranja zajamčuje vaspitanje generacije koja će iz unutrašnje potrebe za buduće izvršivati sve zadatke, koje nalaže cijonistićka ideologija i cijonistički ciljevi. E Propaganda. Savezno Vijeće prihvativši budžet koji mu je predložen, smatra ipak, da su u njemu sredstva za propagandu pređvidjena preniskim iznosom. Kako veliki dio Jevreja naše kraljevine još nije organizatorno cijonistički obuhvaćen, od odlučne je važnosti lična propaganda, koja iziskuje, da se i sa strane Radnoga Odbora i sa strane susjednih izgradjenih mjesnih organizacija šalju u izvjesnim vremenskim razmacima u sva mjesta lica, kojih će zadatak biti, da u saradnji sa lokalnim ličnostima osnivaju i dotjeruju mjesne organizacije. Naročitu važnost polaže Savezno Vijeće na redovno obavješćavanje sumišljenika o dogadjajima 1/ cijonističkoj organizaciji i Palestini, što će biti moguće samo onda, ako se življe no do sada unapredjuje cijonistićka štampa, širenjem kruga njezinih pretplatnika i čitalaca. Bude Ii to, imati će štampa sredstva da se sadržajno i redakcijski usavršuje. Kako je već đojako opetovano bila izražena želja, da se cijonistima dade štampa u jeziku koji najbolje razumiju. Savezno Vijeće pozdravlja izlaženje mjesečnika »Haivri« u Novome Sađu i »El mundo Sefardi« u Beču uvjereni da će ova 2 lista odlučno poslužiti suvremenim zadacima jevrejstva naročito cijonističkim. F. Keren Hajesod. Savezno Vijeće smatra prije svega pored članova uprave sve delegate ovog Saveznog Vijeća obaveznima, da sustavno i postojano izvjestan dio svog vremena posvete radu za Keren Hajesod držeći se načela, na kojem je on sastavljen, a uz saradnju necijonističkih krugova, s kojima zajedno imaju se osnivati lokalni kuratoriji. , G. Keren Kajemet Savezno Vijeće skreće naročitu pažnju svim cijonistama na akciju Geulat haarec spoznavajući da nestašica dovoljnih sredstava Keren Kajemet Lejisrael-a i potreba što skorijeg prikupljanja što većeg -kompleksa zemljišta u svojinu jevrejskog naroda nalaže najintenzivnije sabiranje sredstava, koje sabiranje neminovno mora da prelazi uobičajenu i nesustavnu mjeru sakupljanja za Keren Kajemet Lejisrael.

Mjesnim cijonističkim organizacijama

-U. I amusa —4. jula je obljetnica smrtnog dana: Teodora Horzla. Pozivamo stoga sve mjesne cijonističke organizacije, da toga dana prirede spomen slave, na kojima će uz prikaz ličnosti Teodora Herzla potaknuti sve Židove, da neumorno i naporom svih sila porade oko ostvarenja djela, što ga je Herzl zastnovao. Našu harnost i odanost prema velikome sinu židovskoga naroda treba da toga dana i činom manifestiramo dava jući oveće iznose za Herzlovu šumu. Radni Odbor S. c. J.

Sjednica Akcionog odbora

l T ponedeljak, dne 14. juna započelo je zasijedanje Akcijonoga Odbora. Sjednici pribivali su sa strane Cijonističke Egzekutive gospoda S o k ol o v, L i ch th e i m, dr. S o 1 o v e j č i k i U s i šk i n, zatim članovi financijalnog i ekonomskog vijeća dr. F e i w e 1, dr. Halpern Na j d i ć, dr. B a r t h, Ka pl a n s k y i S. Schocken, te članovi Akcijonoga Odbora, dr. H a j e s, dr. H amtk e nadinžinir S t r i c k e r, zastupnici dr. R e i c h Griinbaum i F a r b s t e i n, Adolf B o li m, dr. Ja c o k s o n. dr. R a p p ap o rt, rabin B r o d t, Levin Eptstein dr. Katznelsohn, dr. Weltsch, R u b a š o v i M eriminsk i. Osim toga pribivali su sjednici bez prava glasa zamjenici članova Akcijonoga Odbora T e m k i n i dr. Brutzk u s. Predsjednik Akcijonoga Odbora, nadrobiti dr. Hajes otvorio je u V&5 sati poslije podne kratkim hebrejskim govorom sjednicu i podjelio riječ predsjedniku cijonističke Egzekutive g. Nahumu Sokolovu, Gosp. Sokolov, koji je rekonvalescent, izjavio je, da će tek u kratko izvjestiti o političkim dogadjajima, koji su se zbili od zadnje sjednice Akcijonoga Odbora, naročito o novoj arapskoj konstelaciji te o proglašenju nezavisnosti Transjordanije i o raznim vijestima o dogovorima s Emir Abdulorn kao i o korespondenciji s Feizulom i kraljem Huseinom o namjeravanj federaciji arapskih država Hedžasa, Mezopotamije i Transjordanije. Usiškin nadopunio je izvješće glede političkog položaja u Palestini. Iza toga izvjestio je član financijalnoga i gospodarskog vijeća dr. Halpern o reorganizaciji naših financija. Prije prelaza na sam referat ocrtao je svoj posjet u Americi i povoljan dojam što ga dobio. Postoji nada, da će se uslijed rada dra. Weizmanna predobiti na saradnju cjelokupno amerikansko židovstvo. Amerikanski Keren Hajesod dozna čio je od početka septembra do konca maja 900.000 dolara, a za naredna tri mjeseca može se očekivati iznos od 000—700.000 dolara. Pregovori, što ih je vodio s raznim amerikanskim finansljerima glede osnutka društava, koja su interesovana na razvitku Palestine, bili su povoljni, te će se možda u jeseni o. g. ta društva konstituirati. 1 ime Egzekutive predlaže rezoluciju, koja ima da pojednostavni propagandne akcije za namaknuće financijalnih sredstava. Glede palestinskog budžeta predlaže, da se kongresu predlaže palestinski budžet od 300.000 funti, od kojega iznosa ima velik dio da služi produktivnim gospodarskim svrhama. Kongresu se ima predložiti, da se ustanovljenjem iznosa imade ujedno za svaku zemlju odrediti kvotu, što je ima namaknuti. Ako bi unišli veći iznosi tad se isti imadu upotrijebiti za izvanredni budžet t. j. naročito za unapredjenje velikih ekonomskih preduzeća i kreditnih instituta. Inž. Kaplansky predlaže budžet postavljen po financijalnom i ekonomskom vijeću, koji je veći od budžeta, što ga je predložila Egzekutiva, jer sadržaje veći iznos za pokriće dugova. Budžet ima da iznosi 355.000 funti, a za pokriće dugova predvidjeno je 80.000 funti.

URO.I 25.

>2 1 D O V«

3

U pogledu rezultata izbora Saveznoga Odbora na Saveznom vijeću u Novome Sadu, kako je oglašen u posljednjem broju Židova, konstatuje se, da u Savezni Odbor nije izabran g. dr. Beno Stein,već g. dr. Otto Braun. Sjednici Radnog Odbora od 6. o. mj. pribivao je g. dr. Stein kao gost, te je izabran članom redakcljonog odbora „Židova".