Жидов

mjesto djelovanja i u riznicu židovskog idealizma. Kako je uzvišen udio židovskog duha u povijesti! Ako Grčkoj imademo da zahvalimo naš nazor o lijepom, a Rimu naše temeljne nazore o pravu, onda dugujemo hvalu Palestini za religiju, koja je osnovka naše zapadne civilizacije. Nije samo Sinaj židovsko brdo, već su tu takodjer Maslinovo brdo i Kalvaria. Ali cijonizam imade opravdanja za svoj opstanak ne samo radi ove dragocjene baštine .. . Poslije devetnajst stoljeća rasula, lutanja i tlačenja, što sve smijemo Iščekivati od oslobodjenog genija jednog nadmenog plemena? I u okovima je Židov stavio mnogo toga u službu čovječanstva. A kad će biti osnutkom narodne domaje probudjena narodna samosvijest, onda će biti takodjer zajamčena Židovu lična sloboda i poštivanje samog sebe ne samo u Palestini, već i u svakoj drugoj zemlji, a Židov će obogatiti svijet proizvodima svog duha i svojo energije. Za sada nijesu Židovi jedino pleme ii Palestini, a po svoj prilici ne će to biti niti u budućnosti. Nismo ni mi svi pripadnici istog plemena. A1 vršenjem obzira i poštenim nastojanjem za uzajamnim sporazumom postigli smo pravdu, koja je načinila našu domovinu velikom i jedinstvenom. Da se je stvar kod nas tako razvila, mnogo su pridonijeli i naši židovski sugradjani. Ali meni lebdi pred očima još jedna druga misija židovstva u Palestini. Uza svu svoju neobičnu sposobnost prilagođjivanja zapadnoj civilizaciji, ipak je Židov čedo Istoka. Onkraj Palestine leže one zemlje, gdje žive milijuni ljudi starih kultura i misterioznih običaja. Kako da ih shvati Zapad? Možda bi bilo moguće, da Židovi budVi posrednici izmedju Istoka i Zapada? Oni su dali Engleskoj jednog od najvećih državnika, oni se naseljuju sada izmedju Istoka i Zapada, a po krvi su srodni Istoku, dok su u duševnoj vezi sa Zapadom. I to još ne bi bilo sve, što bi židovstvo moglo učiniti u službi čovječanstva. Osnivajući svoj narodni dom mora Židov biti prožet bratskim osjećajima i za pripadnike drugih naroda. Zar 1 i promicanje bratstva raedju ljudima bilo previsoki cilj? Smije li se od jednog odabranog naroda manje očekivati? (Ziko).

XII. cijonistički kongres

Pravilnik za izbor 4. Izbor zamjenika delegata, CL XII. Istodobno s izborom delegata imadu se, za slučaj njihova spriječenja, birati na isti način zamjenici delegata (§ 35. org stat.). 5. Rok izbora. 0 \ Č. XIII. Izbori za XII. kongres imadu se vršiti u doba od 15. juna do 5. augusta 1921. godine. U ovome ee roku glavna izborna komisija odrediti dobu izbora u svome području. Mjtsto i doba svakog izbora imadu se pravodobno objaviti na doličan način.

6. Glavne izborne komisije. CL XIV. Svaki zemaljski i posebni savez ima da odmah stvori glavnu izbornu komisiju, kojoj imadu biti članovi po mogućnosti zastupnici svib u tome savezu postojećih smjerova u broju, koji odgovara broju njihovih pristaša. Te komisije sastavlja vodstvo pojedinih saveza, koji o sastavu i konačno odlučuje. U savezima, u kojima stvorenje glavne izborne komisije nije poželjno, fungira vodstvo saveza kao glavna izborna komisija, CL XV. U slučaju složenja zemaljskih saveza u smislu čl. 11. u jednu izbom u grupu imadu vodstva saveza dogovorno da stvore glavnu izbornu komisiju, tc o tome izvijestiti egzekutivu. Ako ne uspije dogovor, odlučit će egzekutiva. (K čl. XIV. i XV. vidi primjedbu kod čl. VJIT.) 7. Listino kandidata. CL XVI. Oijonisti. koji žele da se natječu za mandat unutar saveza, kojemu pripadaju, imadu se obratiti vodstvu saveza, koji će njihova imena u redu, kojim su prispjela, proglasiti u novinama, koji su savezu pristupačni. Cijonisti, koji žele da se natječu za mandat izvan svoga saveza, mogu se obratiti egzekutivi, a egzekutiva će njihova imena u redu, kojim 9n prispjela, proglasiti u »Haolam«. Daljnjega direktnog posredovanja i preporučivanja pojedinih kandidata imadu se sve oficijelne cijon. institucije suzdržati. (Prema zaključku IX. cijon. kongr.) 8. Prava delegata. CL XVII. Svaki delegat raspolaže na kongresu sa jednim glasom. Delegati nijesu vezani na naloge i instrukcije. (§ 33, org. štat.) CL XVIII. Jedan delegat smije samo jedan mandat preuzeti i vršiti. Delegat, koji je više puta izabran, imade odmah egzekutivi javiti, koji mandat želi pridržati. Ako ne uslijedi njegova izjava, odlučit će o tome legitimacijom odbor. Zamjenik delegata stupi na mjesto delegata samo u slučaju, ako delegat još nije sudjelovao kod kongresa. (§ I. poslovnog reda kongresa.) CL XIX. Mandati delegata ne daju se prenijeti na drugu osobu. (§ 34. org. štat.) CL XX. Članovi egzekutive imadu na kongresu pravo glasa. Članovi akcijonog komiteja imadu pravo savjetovanja, a pravo glasa samo onda, ako su ujedno delegati kongresa. (Zaključak godišnje konf. 1920.) 9. Izborni protokoli, CL XXI. O svakom izboru imade se voditi izborni protokol u dva primjerka, od kojih se jedan imade odmah priposlati glavnoj izb. kom. dotičnog saveza (odnosno izbome grupe), a drugi egzekutivi (za legitimacijom odbor). Protokol imade se v’oditi jrema formularu, priloženom ovome reglamanu.

10. Voditelj izbora i izborni akti. CL XXII. Za svaki izbor treba odrediti voditelja izbora. Glasovnice i ostale dokumente izbora imade voditelj u redu čuvati. 11. Izvješća o izboru. CL XXIII. Glavna izborna komisija ima na temelju izbornih protokola izraditi izvješće o rezutatu izbora unutar Saveza (odnosno izborne grupe), te ih imade egzekutivi priposlati uz priključak sviju protokola i ostalih dokumenata snije do lb. augusta 12. Protesti protiv izbora, CL XXIV. Protesti preliv izbora delegati imadu se predložiti u dva primjerka, od kojih imade jedan da bule upućen glavnoj izbornoj komisiji, drugi egzekutivi (za legitimacijom odbor). Protesti moraju stići odredjer.om mjestu najkasnije do 15. augusta. Svaki protest mora da zadržaje: točnu naznaku izbornog okruga, oznaku činjenica, koje se pobijaju, oznaku dokazala i po mogućnosti priključenje vlastoručno potpisanih iskaza svjedoka. Svaki protest moia biti potpisan po najmanje 100 plaćalaca šekela koji su imali pravo izbora. Ako se podigne protest, imade voditelj iotičnog izbora izborne akte (čl. XXII.) odmah priposlati glavnoj izbornoj komisiji, osim u slučaju, da se u protesta traži priposlanje izbornih akta na legitimacijom odbor. U potonjem slučaju imadu se akti bezuvjetno odmah priposlati egzekutivi (za legitimacijom odbor). Protesti će se rješavati konačne po kongresu u smislu čl. XXVI. CL XXV. Glavna izborna komisija imade pravo da na temelju pismenog protesta obavljeni izbor predbježno zabaci, te da odredi novi izbor. 0 zabačen ju i o novom izboru imade se, ako je izvješće o izbom već uslijedilo (čl. XXIII.), naknadno izvješće o izboru uz izborni protokol priposlati egzekutivi (za legitimacijom odbor) . Ovakovi novi izbori moraju biti tako odredjeni, da izvješće o njima stigne kod egzekutive najkasnije d* 20. augusta. Protesti protiv ©Takovih novih izbora moraju stići egzekutivi najkasnije do 25. augusta, 13. Legitimacijom odbor. ČL XXVI. Za preispitanje izbora bira akeljoni komitej legitimacijom odbor od ć članova i 5 zamjenika, koji se imade sastati 5 dana prije sastanka kongresa. Legitimaoioni odbor predlaže rezultat preispitanjh kongresu odmah Iza sastanka kongresa. Kongres odlučuje konačno o pravovaljanosti izbora. (§ 31. org. štat.) 14. Legitimacije delegata. CL XXVII. Glavna izborna komisija imade da ispostavi izabranima privremenu legitimaciju n odgovarajućem oblilhi (prema § 30. org. štat.). Ova će biti legitimacija zamijenjena konačnom legitimacijom

2

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 20.