Жидов

kongresa ,čim bude izbor potvrdjen po legitimacijonom odboru i kongresu. 15. Objelodanjenje. Cl XXVIII. Savezi imadu se pobrinuti, da ovaj reglanuin dodje od znanju cijonističke javnosti. ♦ Predstojeći je reglaman izradila egzekutiva na temelju organizacijonog statuta, po uputama XT. kongresa od god. 1913. i prema zaključcima godišnje konferencije 1920. god. Najvažnija promjena ovoga reglamana naprama izbornom redu, po kojemu se biralo k prijašnjim kongresima, je ta, što je prije na svakih 400 plaćaiaca šekela došao jedan delegat. Kod razvitka, kojim je zadnjih godina pošla cijonistioka organizacija, značilo bi to tako ogroman broj delegata, da bi bio onemogućen uspješan rad kongresa. Stoga je zaključila zadnja godišnja konferencija (1920.), da se doda Dude sveukupni broj delegata na slltični član org. statuta promijeni tako, jedaćem kongresu 350 do 400. Koliki* će plaćalaca šekela birati za slijedeći kongres po jednog delegata, ovisit će o bio ju u cijelom svijetu prodanih šekalim. Ali da se manjim savezima osigura zastupstvo, predvidjeuo je, da na prvu i drugu hiljadu svakog saveza otpada po jedan delegat, dok bude za duvišak plaćalaca šekela odredjena izborna kvota prema sveukupnom broju uplaćenih šekalim (točka 2. regiamana, čl. 11. do VI.) Dok bi prema § 22. org. statuta imali članovi akcionog komiteja pravo glasa na kongresu, zaključila je god. konf. 192 C., da će to pravo imati samo članovi egzekutive, dok članovima akc. kom. ostaje pridržano samo pravo savjetovanja, ako nijesu izabrani kao delegati. Prema tome imadu članovi akc. kom., koji nijesu ujedno delegati, pravo, da prisustvuju kongresu i da kažu svoje mnijenje. Iz »prava savjetovanja« proizlazi, da mogu biti i birani u razne odbore kongresa, da tamo vrše svoje pravo savjetovanja. Egzekutiva će predložiti kongresu, da dade članovima akc. komiteja i pravo u odborima. Ovo je pitanje u toliko u vezi s izborima za kongres, što se mnogi članovi akc. kom. ne će natjecati za mandat, ako-budu i bez njega imali na kongresu sva ili malne sva prava. Za izbore na ovaj kongres je i veoma važno pitanje načina izbora. Egzekutiva nije mogla da sve detalje o tome riješi, te prepušta riješenje savezima, koji poznavaju specijalne svoje prilike, dok su egzekutivi nepoznati Kadi se u prvom redu o tome ; da dodj*u do izražaja želje raznih smjerova (minoriteta), koji se ne podudaraju u svemu s naziranjem vodstva dotičnoga saveza. Zadnja je godišnja konferencija zaključila stoga ,da bude izradjen proporcionalni izborni red. Medjutim nije dostajalo vremena za taj komplicirani posao, tako da je prepušteno pojedinim savezima, da se njime služe ili ne. Za naš savez ove pitanje nije od zamašaja, jer nemamo u našem savezu nikakovih smjerova, koji su orijentovam

po raznim principijelnim naziranjiraa, kao što je to n. pr. u Njemačkoj i Americi. Ovo pitanje izbornog reda kao i nekoja manje valna pitanja (n. pr. odredjivanje izbornih kotareva i odredjivanje pojedinih točnih termina) imadu da riješe glavne izborne komisije, u kojima već treba da budu zastupani minoriteti. Ako koje savezno vodstvo ne smatra taku komisiju potrebnom, može vodstvo saveza samo da vrši funkcije te komisije. Ako i u nas ne ima, kako smo već spomenuli, minoriteta, koji bi zastupali n principu drugo shvaćanje, nego li vodstvo saveza, odlučio je ipak Radni Odbor S. C. J., da iy>minira širu izbornu komisiju, da dodjo tamo do izraza i mnijenje piaćalaca šekela, koji ne sudjeluju u vodstvu. Ta će komisija sastojati od 13 članova, i lo: 3 člana R. O. S. C. J., 1 izaslanika Saveza om), udruženja i 9 lica, koja nijesu u vodstvu saveza. Ova će lica sva morati da imadu sjedište u Zagrebu, jer će komisija permanentno morati da radi, a to Rude samo moguće, ako budu uvijek svi na okupu u Zagrebu. > Napokon pozivamo voć sada sva ona lica, koja se žele natjecati za mandat, da to jave R. 0. S. C. J., da ovaj u smislu izbornog reglamana može njihova imena saopćiti cijonistićkoj javnosti putem naše štampe. ♦ G krvna izborna komisija. U smislu pravilnika za izbore k XII. cijonističkom kongresu imenovao je R. O. S. C. J. u glavnu izbornu komisiju ovu gospodu: Hermann Alkalay, Ernst Fii rs t, Rikard Herzer, dr. Hinko Hir sebi, dr. Milan Kolmar, Julio Konig, Israel Mevorah, dr Gorsko N j e m i rov s k i j, dr. Rudolf R o sner, Hugo Selile si nger, Vilo Schwarz, dr. Alfred Singer i David S p i t ze r.

Keren Hajesod

Amerika za Keren Hajesod. Akcija Keren Hajosor.a prodrla je potpunoma u američko židovstvo. Kako smo već prije javili, bio je doček cijonističkc komisijo u pojedinim mjestima van redno oduševljen. U samom Newyorku je na velikoj jednoj konferenciji, kojoj su pribivali zastupnici ortodoksije, mizrahija i radničkih stranaka, primljena rezolucija suca Rosenbiatta, u kojoj so traži najenergičnija potpora Keren Hajesoda. Sudac Rosenblatt zahvalio se na časti gradskog zastupnika u Newyorkn, da bi se potpunoma mogao posvetiti radu za Keren Hajesod. I na vijećanju ložo »Brit Abraham-: primljena je rezolucija u prilog Keren Hajesoda, u kojoj su svim ložama stavlja u dužnost, da sudjeluju na obnovnom radu za PalestinuNa konferenciji američkih cijonista u Clevelandu pobijedio je dr. Weizmann i cijonistička svjetska organizacija amerikansku opoziciju. Predlog opozicije, da se dosadašnjem amerikanskom vodstvu izrazi povjerenje, odbijen je sa dvije trećine glasova. Time su dosadašnje amerikanske vodje sudac B r a n-

deis Mack i de Haas prisiljeni, da odstupe. Gibraltar m Keren Hajesod. Prema vijesti »Gazettc de Gibraltar« držao je dr. B enci j o n, delegat Keren Hajesoda, u jevrejskoj školi u Gibraltaru predavanje o Keren Hajesodu. Rabin dr. Elanuh obećao je svoju potporu. Predsjednik bogoštovne općine, I. L. L e v y, predložio je, da se osnuje lokalni kuratorij za Keren Hajesod.

Iz židovskog svijeta

Iz Rusije. Hebaluc pokret neprestano raste. U oktobra 1920. održala se druga konferencija haluca u Harkovu. Usljed zabrano podupiranja cionističkog pokreta morala se konferencija držati potajno. Konferenciji pribivali su mnogi zastupnici iz Ukrajine i Sovjetske Rusije. Zaključci konferencije vrlo su važni obzirom na organizovanje emigracije. U onim gradovima, koji nisu bili zastupani na konferenciji, odžali su se sastanci, na kojima su saopćeni zaključci konferencije kao i način provođenja istih. I u Kavkazu napreduje halucpokret te je već nekoliko grupa organizovano. U Ukrajini vrlo je jak emigracijom pokret. Dnevno nastoje veće grupe da pred ju granicu Ukrajinske oblasti izdale su drakonske mjere za suzbijanje emigraeijonog pokreta, te se krivci kazne smrću i konfiskacijom imetka. U Kavkazu i u Georgiju ima mnogo bjegunaca iz Perzije, koji svi čekaju samo na priliku da podju u Palestinu. Nakon teških borba sa židovskim komunistima uspjelo je jevrejskom kazalištu »Habima« potporom odličnih ruskih umjetnika, da ishode priznanje sovjetske vlade, pa se danas smatra kao narodno kazalište. Židovska emigracija iz sovjetske Rusije. Prema izjavi Balk i na, zastupuika ukrajinskog saveza u Kanadi dozvolila je sovjetska vlada, na intervenciju Poale Cijena 12.000 bjegunaca, da predje preko granice, kod Raskova. Preostaje još, da rumunjska vlada dopusti prolaz preko rumunjskog toritorija. Balkin obratio se brzojavno na amerikansko- židovski kongres s molbom, da kod rumunjske vlade izhodi dozvolu prolaza. Antisemitska agitacija u UetskoJ. I.etske novine vode u zadnje vrijeme •žestoku antisemitsku agitaciju. Demokratska stranka izdaje manifest, n kajem se traži bojkot Židova, da bi ih se prisililo, da ostave zemlju. Antisemitske stranke traže svom odlučnosti izgon stranih Židova. Pokret za bojkotom podupire najodlučnije cijelo novinstvo. U isto vrijeme vodi se žestoka kampanja protiv narodnih manjina, što se naročito odnosi na Židove, te se predlaže, da se ograniče njihova prava, ma da su i letski državljani. Predsjednik židovskih frakcija o letskoj konstituanti poslanik Fischman intervenirao je kod ministra! unutrašnjih djela, te ga upozorio, da postoji velika opasnost, da će ovo sistematsko rovarenje protiv Židova dovesti do izgreda. Ministar je obećao, da će upotrebiti sva sredstva, kako bi zapriječio, da ne dodje do izradu! (Iz »Židovske Svijesti«.)

BKOJ £O.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)