Жидов

ŽIDOV

I GftSUO-ZA- PiTANJA-Zi DO VST\AI

Mjesnim cijonističkim organizacijama

Egzekutiva cijonističke- organizacije uvažila je predstavku mnogih zemaljskih federacija, te je dopustila, da se rok za dovršenje šekel akcije produži do 28. jula 1921. Savez Cijonista Jugoslavije obratio se egzekutivi sa zamolbom, da i za Jugoslaviju produži rok sabiranja šekela, jer se u pojedinim mjestima šekel akcija nije mogla usljed kratkoće vremena provesti. Pozivljemo stoga sve mjesne organizacije, da smjesta najsavjosnije nastavo šekel akciju. Akcija se ima završiti 20. jula, a rezultat brzojavno javiti Savezu. Egzekutiva javila nam je, da za, XII. cijonistički kongres prva i druga hiljada šekelplatilaca ovlašćuje na izbor od 2 delagata, a svakih daljnjih 2000 šekelplatioca na izbor daljnjeg delegata. Višak od preko 500 šekelplatioca ovlašćuje na izbor jednoga delegata, dok se ne uvažuje broj manji od 500. Savez Cijonista primio je dosad 5600 šekela, što bi nas ovlastilo na izbor od. 4 delegata. Nasmognemo li još 1000 šekela, imat ćemo pravo na petog delegata. Sumišljenci! Uplatite šekel i dokažite djelom, koliko Vam je do toga, da jugoslavensko židovstvo bude na obnovnome kongresu u što većem broju i što dostojnije zastupano. Savezni Odbor S. C. J. Dr. Hugo Spitzer v. r.. predsjednik. Rikard Herzer m. p tajnik.

Sjednica Centralnog Odbora njemačkih cijonista

Govori dra. Ruppina i Usiškina. I l U nedjelju, dne 26. juna, održala se u Berlinu sjednica Centralnog Odbora njemačkih cijonista, na kojoj se raspravljalo o stanju Keren Hajesod akcije i o pregovorima s necijonističkim ličnostima. U nastavku sjednice, poslije podne govorili su članovi egzekutive

svjetske organizacije dr. Ruppin i U s i š k i ri. Dr. Ruppin govorio je o zadaćama u Palestini. Uvodno naglašuje vanrednu ozbiljnost položaja. Nalazimo se u jednoj krizi kao nikad prije, a vrijeme nas tjera. U Palestini sve je mišljenja, da treba odmah popraviti, što se propustilo, jer se inače ne će više moći popraviti. Pri svim našim rado : vima premalo smo računali s jednim faktorom: š vremenom. Razvitak u Palestini ne stoji, a ako mi krzmarao, dobit će vremena naši protivnici, koji su brojčano u zemlji jači od nas. Dr, Ruppin opominje, da se u ovom času ne upuštamo u unutarnje prepirke i teoretske diskusije, jer će, dok mi debatujeino, proći odlučni čas. Prelazi zatim na razlaganje radnog plana. Spominje, da je sam prije dvije godine izradio u opsežnom djelVu program za obnovni rad, za koji je i danas. Na žalost nije taj ptogram uzet kao podloga sistema rada i govornik zaključuje, da pokret nije imao vremena ili sposobnosti, da primi opsežnije px-ogram,e. Skicira zatim 4 zahtjeva, koji računaju s ukupnim budžetom od jedno 3 milijuna funti za narednu godinu. Ovi su zahtjevi: 1. Gradnja kuća. Imamo za to najvažnije metode, bilo privatnim gradjevnim društvima, bilo hipotekarnim bankama, koje pojedincima davaju kredita ili opće korisnim gradjevnim društvima. Ove razne metode mogu postojati jedna pored druge. Do toga je danas, da se uopće radi. Sad se u Palestini može donekle opet graditi za normalne cijene. Stan od 2 sobe može se graditi sa 150 do 200 funti, dakle 1000 kuća stajale bi oko 150.000 funti. Već sad ima 1500 do 2000 reflektanata za ovakove stanove u Palestini, koji bi sami doprinijeli jedan dio troškova. Uzmognemo li graditi preko 2000 stanova, tad je ujedno skrbljeno i za nove useljenike. To je bezuvjetno siguran uložak kapitala, koji je i s nacijonalnog gledišta vrlo važan, da ne budemo zavisni od arapskih kućevlasnika. Za tu svrhu trebamo smjesta najmanje 300.000 funti, 2. Moramo nastojati, da proširimo poljoprivrednu kolonizaciju.

Naše kolonije imaju u istinu vrlo malen broj kolonista, možda jedno 800. Danas smo u stanju, nakon kupa zemljišta u zadnjoj godini, da naselimo još 1500 obitelji, t. j. da potrostručimo dosadašnje naše seljačko pučanstvo. Dosad bilo je naseljivanje poljoprivrednika uslijed visokih cijena vrlo teško. Medjutim pale Su cijene i mi možemo danas naseliti jednu obitelj s jedno 500 funti bez kuće i 800 funti s kućama, u kojem iznosu naravno nije sadržana cijena zemljišta. Od ovih 1500 useljenika imalo bi se 300 obitelji naseliti na zemljištu, na kojemu su farme Židovskoga Narodnoga Fonda ili drugih društava. Prema postavljenom računu stajalo bi naseljivanje oko 1,200.000 funti naravno bez cijene zemljišta. Pri tome valja uvažiti, da naseljivanje od 1500 obitelji u poljoprivredi pruža mnogo većem broju useljenika, koji se ne bave poljodjelstvom, dobru egzistenciju, tako da bi time našlo 25.000 do 30.000 duša svoj opstanak. 3. Javni radovi. Tu je na prvom mjestu projekt natapanja inž. R uthenberga, koji projekat služi natapanju zemljišta i produciranju električne snage. Taj veliki projekt iziskuje velike svote, koje ne može da nasmogne privatni kapital, ako ne dobije sigurno jamstvo pridruženjem velikih organizacija. Organizacija dakle mora sa znatnim sredstvima da učestvuje. I ta je investicija bez sumnje rentabilna, premda je vrlo teško već unaprijed reći, u kojem će vremenskom odsjeku nastati rentabilitet. Za taj projekt moramo namaknuti 1 milijun funti. 4. Moramo se da uvedemo u zemlju neke poljoprivredne industrije, koje bi za Palestinu mogle imati isto znamenovanje kao nekoć uredjenje vinara u Rišon-Lecijonu. To je prije svega sadjenje duhana i sladorne trstike, O #vim dvim granama imamo vrlo povoljna vještačka mnijenja. U daljnjem toku svoga govora primjetio je dr. Ruppin, da su na žalost u zadnje vrijeme u diaspori raširena mnoga sasvim kriva mišljenja o Palestinu Prije svega odbija napadaj protiv Cijonističke Komisije, naročito prigovor rasipavanja novaca, jer u tom pitanju

GOD. V.

OPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. ‘

ZAGREB 10. jula 1921. 4. tamus 5681

PRETPLATA i GODIŠNJE K 120, POLUOOD. K 60, ČETVRTOOD = K3O, POJEDINI BR. 4 K. = IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.

Poštarina piaćeaa u gotavm.

BROJ 22-23.