Жидов

heim predlaže, da se ostatak popodnev ne sjednice ispuni više tehničkim pitali j» m pripreme kongresa. Zatim drži 8 o k o I o \v svoj referat o političkom položaju u Palestini«. Pr i kazuje ponajprije političku situaciju, koja je vodila do njeg. va odaslanja u Palestinu. Nakon što se u Parizu bavio pretežito s pitanjem granica te imao razne pregovore s francuskom vladom, nastupila je prenošenjem stvari Srednjega Istoka engleskom kolonijalnom ministarstvu u toliko promjena, što je ministar kolonija 0 h u r c h i 11 osobno prije potvrde mandata otputovao u Palestinu. U to vrijeme baš je morao Weitzmann otputovati u Ameriku i Sokolov 7 je odaslan u Palestinu. Referent opisuje na to opširno pregovore, koje je vodio u Egiptu se Cburchillom i Sir Herbert Samuelom. Naročito se bavi pitanjem zaštite, t< krajem istočnog Jordana. Zatim opisuje dogodjaje u Jafi i napadaje na kolonije. Izjavljuje, da je već prije dogod ja ja spoznao važnost arapskog pi 1 a n ja, da je moguće arapsko pitanje riješiti,, ma kiko nam se čini u ovome času teškim, te naći jedan modus viveudi s Arapima. Mi moramo razumjeti, da o ovome pitanju zavisi sve ostalo i moramo hiti spremni za ovo doprinijeti velikih žrtava. U popodnevnoj sjednici nastavlja Sokolov sa svojim referatom. Ponajprije izvješćuje o pregovorima, koje su vodili zastupnici cijonističke organizaci je i cijonističke komisije sa palestinskom vladom, te govori o obustavi useljenja halucim. Ovdje prikazuje drža nje vrhovnog komesara sa njegovim i pravdanjem i upozorava, da se čuvamo jednostrane i nepromišljene kritike njegove osobe, kako je to učinio ve liki dio cijonističke jaVnosti. Samuel je točno informiran o zahtjevima i željama cijonističke organizacije, ali on ima odredjeno političko mišljenje, koje mu propisuje njegov način rada. Mi smo u zadnje vrijeme mnoge njegove naredbe oštro kritizirali, i pobijali, no ipak moramo znati razlikovati izmedjii sobe i programa. 1 daljnjem toku svoga govora izvješćuje Sokolov o istrazi i držanju sudbene oblasti. 1 prvom redu je pravno ustrojstvo takovo, da naš zahtjev za egzemplarnom kaz m>in nailazi no razne zaprijeke. Na svome povratku Intervenirao je Sokolov u Parizu, te ujedno izvjestio Savez Narod;', o položaju u Palestini. I’ Londonu imao je s više vodećih lično st ; dogovore, te dobio 'dojam, do odluči: na- mjesta shvaćaju položaj i da sn spremni našu stvar podupirat: kao pri V*. Treba ali istaći, da riješenje problema leži u radu, koji ćemo moći da stvorimo. Pana« je najvažniji politički problem u Palestini nabava rado. Nakon više od 4 satnog referata Sokolova držao je Lichtheim svoj izvješt;ui o »pripremama za kongres«, te o >prodiozima za novi organizacijo ni statut«. Med ju inim predlaže za novi statut, da bude izabran Akcijoni Komitej s jedno čtonova i egzekutiva sa 8 do 12 članova- od koje treba imati jedan dio svoje

sjedište u Lonilonu, a jedan u Palestini. Londonski kao i palestinski članovi egzekutive* čine kolegij, koji postavlja upravitelje odnosnih institucija. Londonska bi egzekutiva nosila odgovornost za organizatorna, politička i financijalna pitanja, palestinska egzekutiva za Čitav palestinski rad. Lichtheim predlaže, da se izabere komisija za izradbu zaključnih predloga. I" okviru debate o poslovnom redu predlaže Me>•nmi nsk y, da se pretrese i pitanje vremena i mjesta kongresa. Predlaže, da se održi kongres kasnije i ne i; Karlovim Varima, već u Beču. Egzekutiva, da nema pravo odluke u ovom pitanju bez saslušanja Akeijonog Komiteja. Razvija se opširna debata, u kojoj cijeli niz članova Akcijonog Komiteja iznaša tehničke razloge za i protiv predloga Merominskoga, na što se na predlog Sprinzaka zaključi ovo pitanje odgoditi do završetka palestinske političke debate. Nakon toga izabrana je komisija, od 10 članova, za pitanje kongresa i organizaeijonog statuta. Drugog dara zasjedanja držao je dr. Weitz ma nn svoj izvještaj. Weitzmann se samo kratko taknuo političkog položaja, kakovim ga je mogao prosuditi prigodom svoga kratkoga boravka u Londonu u razgovorima sa engleskim političarima. Uvjerio se, da su svi vodeći engleski političari odlučili ustrajati kod BalfoProve deklaracije, da ali u interpretaciji ne postoji dovoljna jasnoća. Uslijed toga nastaje uvijek protivnost izmedju izjava, koje smo u Londonu primili i onoga. Sto se iz ovih u Palestini čini. On je uvjeren, da. je sad nastupilo vrijeme da sa najvećim pritiskom postavimo neke zahtjeve, da nam se sad izdaju definitivno neke koncesije i da se jasno uredi pitanje zaštite Palestine. London mora podupirati stajalište vrhovnog komesara, i onda će on moći da. jasnije djeluje. Prelazeći izvještaju u Americi opisuje dr. VVeitzmanu opširno položaj prije njegovoga dolaska i za vrijeme njegovog prisuća u Americi, te resumira, da nastali rascijep ne može niti politički niti financijalno da škodi. Jasno se pokazalo, da ona gospoda, koja f»u prije godinu dana izjavila, da se u Americi ne može dobiti novaca imaju na duši najteže oštećivanje našega rada. Čvrsto je uvjeren, da Amerika može kraj intenzivnoga rada i onakovog uredjonja palestinskoga pitanja, koje može da zadovoljava, a što će biti glavna zadaća kongresa, nama godišnje mnogo milijuna staviti na raspolaganje. Referat Weitznmnnov ostavio je dubok dojam, t<* izazvao živo odobravanje. Dr. Weitzmann uzeo je ponovno riječ, da predloži Akcijonom Komiteju potvrdu poziva gg. Jabotinskoga, Cowcna. lichthe'ma i Ruppina ii egzekutivu. 13. jula otputovao je dr. Weitzinann u London, da kod engleske vlade ishodi jasnu interpretaciju Balfourovo deklaracije. Jabotinskv držao je opširan referat o »uspostavi ž i d o vs k e legije u Palestini«, koja ima jedino da služi

za zaštitu palestinskih Židova od navala beduina to nahuckanih Arapa. Premda je općenito raspoloženje paeifistično, čini se da će predlog Jabotinskoga imati sigurnu većinu. Vrlo živahna bila Je debata o političkim referatima. Tzradjuju -e rezolucije o sadašnjoj krizi, te useljenju halucim, koji se nalaze na putu. 1 toj stvari imao je i dr. Weitzmann dogovor sa pukovnikom Morrisom, koji je poglavito u tlu svrhu izaslan od palestinske vlade u Evropu. Blagajnik egzekutive g. Josip Oow e n držao je izvještaj komisije za financije i budžet. Prema ovome doznačeno je mjesečno 22.000 funti za Palestinu, od kojih je mjesečno 8.000 odredjeno za imigracijom- svrhe. Prihodi potiču većim dijelom iz sabiranja za Koren Geula, za koji je u ovo vrijeme ušlo 45.000 funti. Od ovih je najveći dio 23 .000 doznačen od Južno-afričkog saveza. Izdaci egzekutive izvan Palestine iznašali su prosječno mjesečno 3.900 funti. Keren Hajesod pridonio je u ovo vrijeme 39.000 funti. Upućuje na izvanredne izdatke od 15.000 funti za pomoćnu akciju nakon izgreda u Jafi. Za buduće preporučuje u saglasju sa prihodima, koji sc mogu očekivati, da se izdaci za palestinsko školstvo ograniče na 50.000 funti. Iza toga je opširno referirao U s i sk i n o »palestinskom radu. Prikazuje prije svega položaj u zemlji; opće nezadovoljstvo s rezultatima dolazi odatle, da su naši zahtjevi vanredno porasli. Naša pozicija je danas politički, ekonomski kulturno znatno jalča no prije rata. Protiv sviju poteškoća je intenzivni rad najbolja pomoć. Govornik se zatim bavi s prikorima reorganizaeijone komisije, prelazi zatim političkom položaju, arapskom pitanju, te opširno govori o kupnji zemlje u Emek .lisraelu. Konačno razlaže budžet za palestinski rad u narednoj godini. TJsiškinov referat nadopunio je svojim stvarnim razlaganjima upravitelj palestinskog ureda dr. Artur Ruppin, koji se prije svega osvrće na neke prikore reorganizacijone komisije. Da bi se razumio današnji položaj i dosad primijenjene metode, moramo se sjetiti vremena prije rata, gdje naš palestinski budžet nije iznosio toliko franaka, koliko iznaša danas engleskih funti, te prisiljuje na vamednu malu kolonizaciju. Govornik izvješćuje o raznim kupnjama gradskog zemljišta, na kojemu raspolažemo 12.000 parcela za gradnju. Najvi ći čin zadnje godine bio je kupnja Emek Jisraela i osnutak radničke banke. Referent zatim daje razjašnjena k palestinskom budžetu, prema kojemu se ima u narednoj godini upotrijebiti u poslovne svrhe 1.100.000 funti, a u neposlovno 400.000 funti. Od poslovnih izdataka su najvažniji: 300.000 funti za kupnju zemljišta i melioracija po židovskom Narodnom Fondu, 200.000 funti kao kredit zn gradnju gradskih kuća, 325.000 funti za naseljivanje poljoprivrednih radnika i poljoprivrednih kredita. a 50.000 funti za učestvovanje na Ruthenbergovom projektu "povodnjivanja. Neposlovni izdaci su većinom za školstvo, pokusnu stanicu za gospodar-

BROJ 24.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

3