Жидов

Savez cijonista Jugoslavije položio je na odar pokojnog Kralja vijenac sa vrpcama u državnim i jevrejskim bojama. * Žalobna služba božja u Zagrebu. Na dan pogreba Njegovog Veličanstva kralja Petra služila se u ovdašnjoj izraelitskoj sinagogi (glazbeni zavod) žalobna služba božja, kojoj je pribivao kao izaslanik sa strane vlade gosp. dr. Milan Novak. Sa skladno otpjevanim »Adonaj mo odom« uz solo nadkantora Re n d i-a započela je služba božja. Prof. dr. Gavro Schwarz u dirljivom je govoru prikazao život i znamenovanje kralja Petra Velikoga, Osloboditelja i Ujedinitelja. Nakon recitovanja >Ki Košimho, ken tehiloseho« izrekao je rabin prof. dr. Schw a r z usrdnu molitvu za pokoj duše blagopokojnog kralja. Pjevanjem psalma >Šiviti adonaj« završena je služba božja, koja je ostavila dubok dojam na brojno pobožno općinstvo. Povodom smrti Njeg. Vel. kralja Petra izrazilo je predstojništvo izraolitske bogoštovne općine u Zagrebu pred kraljevskim namjesnikom svoje saučešće.

Jevrejski omladinski slet u Sarajevu

Drugi jevrejski omladinski slet, koji se obdržavao u Sarajevu dne 15., 16. i 17. augusta o. g. bit će dragocjena stranica u historijatu ne samo omladinskoga pokreta, već i cijeloga jevrejstva Jugoslavije, kojega vežu nerazdružive niti osjećaja ljubavi i zajedničkih dužnosti prema omladini, koja iz svih sila mladenačkom revnošću nastoji, kako bi što više übrzala tok ostvarenja naših velikih ideala. Priprave, brojčani posjet i nadasve uspjele priredbe, kulturne, športske i gimnastičke, dokaz su, da je omladina od I. osječkoga sleta prokročila znatno napred ne samo u idejnom već i u orga-

nizatornom i stvaralačkom pogledu izgradivši svoj savez u živ organizam, koji vrši najbolji utjecaj na pojedina udruženja. Napredak, konstatovani poovoljni rezultati, dotjerani istupi pojedinih udruženja, ostavit će snažan i trajan dojam na cjelinu i na pojedince, koji će naći izražaja u ustrajnoj i oduševljenoj saradnji sa ostalim našim organizacijama kao i u svrhovitoj pripravi narednoga sleta. Sarajevo, 16, kolovoza. Radni odbor S. Ž. 0. U. obdržao je u nedjelju dne 14. o. mj. predkonferenciju i na njoj su izvijestili o pripravnom radu za slet članovi R. 0., okružni povjerenici i priredjivački odbor. U ponedjeljak, dne 15. o. mj., započela je sama konferencija S. Ž. O. U. u svečanoj dvorani Sefardske općine u 8.30 sati izjutra. Dvorana je urešena u pročelju slikom prestolonasljednika Aleksandra, a pod ovom slika Herzlova, nadalje plavo-bijelom te hrvatskom i srpfek'om zastavom. Sva mjesta dvorane su zauzeta, galerije pune. Konferenciju otvara predsjednik S. Ž, 0, U. dr. Nikola Tolnauer, budući da je ista po policijskoj vlasti dozvoljena, te pozdravlja i prikazuje polic. povjerenika. Na predlog predsjednika i uz jednodušno odobravanje odašilje se pozdravna brzojavka: Njegovom Visočanstvu prestolonasljedniku Aleksandru, Beograd. Jevrejska omladina Kraljevine SHS sakupljena na svome sletu u Sarajevu srećna je, što može poslati izraze podaničke vernosti dičnome Regentu, Njegovom Visočanstvu Prestolonasljedniku Aleksandru. U času, kada je ćela zemlja obuzeta brigom o zdravlju Njegovoga Veličanstva Uzvišenoga Kralja Petra, Jevrejska omladina gaji jednodušnu želju, da

Svemogući i ovoga puta bdije nad životom Viteškog Kralja i povede Ga putu ozdravljenja. Dr. Nikola Tolnauer, predsjednik v. r.c , Uzima pozdravnu riječ predsjednik dr. Tolnauer. i Po drugi puta sastaje se omladina u znaku obnove jevr. naroda i jevr. omladinstva. Omladina zvana je, da izgradi etičke momente narodne svijesti. Ćudoredni momenti odgovornost i čuvstvo zajedinstva temelj-kamen su jevrejskog poimanja narodne svijesti. Čuvajmo i poboljšajmo naše jevrejstvo, dok zajedinstvo treba da se očituje kao društvena pomoć i dužnost unapredjivanja sopstvenih moralnih kvaliteta. Svakom omladincu neka je živo u svijesti, da mu je kao dijelu ovoga naroda udesiti živovanje prema zahtjevima zajednice. Jevrejska kultura, nadopunjena kulturom civilizovanoga Zapada spojit će se u harmoničnu cjelinu u Jišubu Erec Jisraela na korist čitavoga čovječanstvo. U Karlovim Varima sastat će se predstavnici našega naroda, da vijećaju 0 obnovi zemlje. Neka ovaj zbor bude takodjer potpora delegatima, koji će zastupati Jevrejstvo Jugoslavije. Treba da učinimo bilancu prošlogodišnjeg rada. I ako nije učinjeno sve, što je valjalo učiniti, učinjeno je, što se je moglo, a zapreke koje su bile na putu, treba ukloniti. Kao plameni zvukovi Šofara neka zaore riječi omladine medju Jevrejima Jugoslavije i neka ih sjete dužnosti prema narodu u danima Obnove! Omladini samoj neka dadu novu volju 1 novu snagu za budući rad. Neka to bude dostojna manifestacija omladinstva u danima, koji su možda najteži i najsudbonosniji za Israel! (Burno dugotrajno odobravanje.) Predsjednik pozdravlja nato delegate i goste, te prisutne odličnike: Ing. Isidor Sumbula, predsjednika se-

Predsjednički izvještaj Bar Giore

(Govor predsjednika Jos. Finzi-a 8. jula 1921.1 Današnjim danom završujemo ovu godinu u našem društvu. Obično pravili smo na koncu svakog semestra osvrt na učinjeni rad, no ove godine hoćemo da se osvrnemo na cijelu godinu. Možda je već ta okolnost nešto karakterističnoga u našem radu. Uvijek bio je, do lanjske godine odbor, koji se bira na jedan semestar, veseo, kad je semestar svršio te je mogao da odstupi, e bi novomu odboru, koji je odstupajući s najvećom mukom sastavio, predao društvo. Kad sam Vas pitao na koncu semestra da li želite glavnu skupštinu. Vi ste odgovorili, neka ostane isti odbor. Čini mi se, da je ova malenkost, naime odnošaj izmedju odbora bila nešto karakteristična u našem radu i da ono, što smo postavili ciljem tada još nije bilo postignuto. 1 kad ovčas želimo da se osvrnemo na prošlu godinu, tad se ne radi tek o tome, da ja kao predsjednik izvješćujem o postignutom ili nepostignutom, ,već da svaki pojedini od Vas kaže svoje mnijenje i da iz svega toga stvorimo zajednički zaključak.

Prije svega je potrebno, da se sjetimo na ono, što smo sebi stavljali ciljem i da istražujemo, koliko nam je od toga uspjelo da ostvarimo. Najviši nam je bio cilj naš samouzgoj naobrazbom i stvaranje »zajednice«, a sad hoćemo da promotrimo razvitak naše zajednice. Kad sam u svome prvome i jedinome govoru Vama govorio o pojedinim tačkama našega programa, osjećao sam, da me mnogi od Vas nijesu razumjeli, da me nijesu mogli razumjeti, jer nijesu u svojo nutrinji doživili pojam onoga, što sam htio razvijati u Bar Giori i onoga, što je do onda bilo u Bar Giori. Nijesam htio da djelujem na njih riječima i izjavama, bio sam uvjeren, da će svaki prije ili kasnije doživiti ovaj unutarnji doživljaj, a ovaj će se doživljaj zvati »zajednica«. Znao sam, da će svaki, da je dobre volje i pošten, ostaviti naš krug ili tečajem vremena u zajedničkom životu s nama shvatiti ono, što se riječima ne dade izraziti, naime čuvstvo svrstavanja svoje sopstvenosti u zajednicu. Bilo mi je s početka jasno, da nam nedostaje mnogo toga za idealnu zajednicu. Za stvaranje idealne zajednice potrebno je prije svega: Zajednički jedinstveni rad, zajedničko gospodarstvo, ili bolje zajednički do-

življaj rada. Kraj toga mislim na poteškoće stvaranja zajednica u našim halucgrupama. Ove su imale zajednički rad, koji ih je trebao zbližiti, no nijesu ga doživljavali zajednički, radili su jedan pored drugoga i ostali su jedan drugome tudji. 1 vidjeli smo, da je trebalo samo jednoga čovjeka, koji je stajao nad situacijom i što je u tom slučaju važnije, trebalo je zajedničkog doživljaja, da zaborave na sve sićušne stvari i lične svadje da urede zajednicu. Sigurno zavisi razvitak zajednice i od mnogih drugih faktora, tako na primjer o zrelosti pojedinih članova, o stupnju naobrazbe, o ispravnom shvaćanju ideala. Bit će sigurno ljudi, koje ne će, ako i žive kroz godine u jednoj zajednici, doživljavati zajednicu u svojoj nutamjosti, to su ljudi, koji ne mogu prelaziti preko svoje sopstvenosti, a drugi opet se boje, da zajednica ima kao cilj ugnjetavanje individualnosti. Ovo posljednje bit će možda jedan od glavnih razloga, da u nas Židova i u haluc-grupama tako teško nastaju zajednice, aajednici nije svrha, da uguši individuum, naprotiv ona nastoji da razvije individuum. Pojedinac, koji živi samo za svoju vlastitu osobnost i kroz svoju vlastitu osobnost konstatira jednoga dana umiranje, prazninu svoga vlas-

.ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 27.