Жидов

u nastranost u shvaćanju zadaće fizičkoga preporoda našega naroda. Samo športarenje nije dovptno. treba paralelno raditi. Osobito je šk-fno toleriranje i promicanje profesijonalizm* u športu, kojega valja svim sredstvima sabijati. Gimnastika i šport nije samo stvar A m ladine, a da i jest, treba im se pokloniti najveća pažnja, li izgledu je osnutak sam/stalnog stručnog foruma za vodjenje i promicanje športa i gimnastike. Rad i nastojanje toga foruma bio bi harmoničan i koordm°van sa onim omladinskoga saveza te bi veće priredbe, a naročito sletovi imali biti zijednički. Predlrže, da se sletovi dalje drže svake druge pxiine, jer je u jednoj godini napredak u kuihmom i športskom pogledu neznatan. (Pljfsak i dugo odobravanje.) Jichak G o 1 d s t e i n (Tuzla) držao je »palestinski referat«. Počinje hebrejskim govorom, budućnost Palestine leži u njenom povoljnom geografskom položaju, koji je čini »mostom« triju kontinenata. U Palestini raste 3000 vrsta bilina. Znatan napredak pokazuje Palestina u kulturnom pogledu, najviše na polju školstva. Kolonizacija napreduje. Samo požrtvovan rad! Spominje žrtve arapske uzbune, Brennera i 40 drugova, koji svojom krvlju posvetiše ponovno Sv. Zemlju. (Slava im!) Slijede zanimiva nova statistička data, koja pokazuju sadašnje faktično stanje i mogućnosti razvitka (Burno odobravanje). Predsjedatelj Avram Azriel pozdravlja prisutnog rabina sefardske općine Ješuu S a 1 oma. Steinitz govori protiv ekspanzije športa i velikih troškova oko njega, nadalje protiv profesionalstva. U tom športu sudjeluje u glavnom starija omladina, a veoma malo djeca. Odgojite i regenerirajte djecu. Predlaže, da se okružja godišnje sastaju. Vilo S c h w a r z protivan je osnutku posebnog športskog saveza, jer oduzećem ovog polja rada pao bi djelokrug saveza na minimum. Slet je manifestacija jedinstva naše omladine. Rad je cilj, da se kojom zgodom iskaže. Ako slet bude svake druge godine nema kontrole rada. Opasnost športskog okruga jest i u tome, jer bi omladina još intenzivnije udarila krivim putem. (Pljesak.) David A1 k a I a y osvrće se na kulturni referat. Nije za grupaciju »po simpatijama« unutar udruženja, Zali, da je u udruženjima sve manje akademičara. Naša gimnastička i športska udruženja su jevrejska tek po imenu. Treba da se provede nacionalni duh. Slet je jedan mali cilj. Treba se svake godine sastati, jer time mnogo dobivamo. (Živio!) Cvi Rottmiiller. Poziva na vršenje dužnosti i vjeru u budućnost. Omladinska svijest jest sredstvo, kojim se izvršavaju čovječanski ciljevi. Naš cilj je: preporod židovske zajednice u Erec Jisraelu i galutu. Treba stvoriti sadrža j pokreta. Stvaranje posebnog športskog saveza ne da se provesti. Treba se držati brodskih zaključaka, želimo li harmonijski raditi, sve drugo je cijepanje rada u dva smjera. Sletovi su najbolji dokaz naše mladosti. U nama je impulzivna i nesvijesna želja, da se sastanemo i upoznamo. Novi dojmovi su obilni koji daju nove sile i neaktivnim i neosvještenim i malaksalim. (Burno odobravanje.) Zatim govori Eugen S z e r e n y. Radi administrativnog rada i zbliženja treba da se ujedine kulturna i športska društva. Dosadanji sistem »predavanja« je dosadan, pa treba uvesti sistem nevezanih sastanaka. U svestra-

no organiziranom udruženju naći će svaki polje rada. U ime »Ivrije« Brno govori Gjuka K o h n. Teme i programi samo nas još većma stežu u negve Weltschmerza. Radimo kako smo si u Brodu n. S, preduzeli. Govornik je protiv reorganizacije saveza u smislu predloga referenta V. Sctnvarza, jer je to kopija »blauweissa« u stranim zemljama. Naš rad treba da je: h e b re i za c i j a. Potreban je kontakt medju članovima i udruženjima. Uz kulturan rad treba osnovati »kola rada« fizičkoga rada. Slet neka bude svake godine. (Bravo!) Burno pozdravljen govori Josip W e s z e I. Veliki je manjak u ideološkoj orijentaciji ovog saveza, jer da nije odredio držanje prema religiji, te predlaže, da zbor usvoji rezoluciju poput one, koju je prihvatio Judenverband Njemačke od 15. maja 1921. u Kasselu. David L e v i zagovara održavanje sleta svake godine, jer je to jedino poticalo. Leon P e r i ć je odlučno uz predlog dra Brauna, da se slet ne drži svake godine radi velikih poteškoća i radi loga jer za 3—5 godina ne će biti većeg grada, gdje se slet nije održavao. Joset F i n z i (hedadl) osvrće se na kulturni referat i na konkretnom primjeru prikazujući trulost i nerad jednog udruženja, kojemu je sudbina: izbor predsjednika, program, sjednice, predavanja, diskusije, kriza i raspad. Tome naprotiv postavlja: Zajednice i Židovsku radnu udrugu. Spoznaju samoodgoja i primjer rada. Ne čekajmo mesiju, treba započeti makar i s pogreškama, a glavno je da svoj *j a« podredimo zajednici. Programa i metoda nema, sve je doživljaj. Ljubav za zajednicu garancija je za stvaranje čvrstih radnika a s ovima Erec Jisraela. Kao gost dobiva riječ dr. A B c na u. Bit pokreta je mladost, tako je danas rekao jedan od omladinaca. To je nešto što spada životu, a ne da se izreći. Akb je glavni agens mladost, onda će i pokret ići tim smjerom, da se mladost što više zajednički uživi. To se vidi već iz ovih sastanaka. Glavno je zajednički život. Tu treba da leži sva težina pokreta. Slet je zajednički izražaj mladenačkog života i tu se dobivaju novi impulsi. Bez obzira na tehničke poteškoće i mjesto, omladina treba da se po mogućnosti sastaje svake godine, jer ona se sastaje radi sebe. (Živo i dugotrajno odobravanje!) Dr. T o I na u e r ističe sa predsjedničkog mjesta, da je SarajeVo učinilo svoje i da je slet zadovoljan i zahvalan. Vilo S c h w a r z uzima zaključnu riječ na kulturni referat. Govornik drži, da su akademičari radili, naročito »Bar Oiora« učinila je sve što je mogla. Govornik je isto u referatu istakao, da se treba držati Brodskog programa. Weltschmerz opstoji. Treba iz današnjeg stanja izići. Predlaže svoj referat na prihvat, jer kada dosadanji put nije bio pravi, treba pokušati novi način. Slet svake godine! Na to je kulturni referat primljen do znanja. Zaključnu riječ na fizički referat uzima dr. B r a u n. Njegovi predloži su konzekvenca njegovih iskustava i iskustava njegovih saradnika. Omladina degradira R. O. na posredovno-administrativni organ. Sletovi su tu, da uspavanu omladinu probude. R. O. imao je uz minimalan odziv mjesecima mnogo posla isključivo oko sleta. Govornik ističe, da će odluku o stvaranju gimnastičkog i Športskog okruga doneti drugi forum, a ne slet. Njegova je tek dužnost, da kao fizički referent o toj namjeri informira omladinu. Osnutkom takova

saveza nema se krnjiti pravo sadanjeg saveza, jer sva udruženja ostaju pod njegovom kompetencijom. Slučaj Bjelovar dokazuje, da nije provediv skladan rad kulturni i fizički (nogometna sekcija u Bjelovaru) unutar istog udruženja. O osnutku športskog saveza vijećat će se u danoj prilici. Ponovo predlaže da se slet drži svake druge godine. Žiga K i šit z k i delegat »Judeje« iz Zagreba ispravlja izvode kult. referenta, time, da je »Judeja« izvršila svoju zadaću i sudjelovala kod svih jevrejskih akcija: naročito kod osnutka čitaonice i Keren tiajesoda. Osobito, zavela je obvezatno učenje hebrejskog jezika. Dr. Tolnauer zaključuje debatu, izvještaj prima se do znanja. Zaključnu riječ na Palestina-rcferat uzima oolds t e i n i referat se uz odobravanja* prima do znanja. Predsjednik odredjuje, da će se radi poodmaklog vremena referat za jevrejski jezik držati sutra u srijedu u 10 sati izjutra. Prelazi se na izbore. Predsjednik kandidacijonog odbora de Majo ističe, kako je kandidacijoni odbor pomnom brigom sastavio novi R. O. Predlaže za predsjednika R. O. dra. Benu Steina, sadanjeg predsjednika R. O. 5. C. J. (dugotrajni hedadl). Dr. Tolnauer stavlja predlog na glasanje, te je dr. Sfein jednoglasno i uz veliko odobravanje izabran predsjednikom Nadalje je per acclamationcm izabran slijedeći odbor: t. potpredsjednik; David Alkalav, 2. potpredsjednik; Moric Grossingcr, tajnici; Juda Levi i Jula Weiner. Odbornici: Dr. Rosner, Dr. Oto Braun, Salamon Levi, Oto Rechnitzer, Jichak Goldstein, Dr. Aleksa Szemnitz, Ada Klein, Joško Finzi. De Majo izjavljuje, da će novi predsjednik preuzeti svoje mjesto, čim je srnenjen u R. O. S. C. J. i P. U. oko sredine oktobra, dotle će ga zamjenjivati po R, O. imenovani zamjenik. Dosadanji predsjednik dr. Tolnauer ističe, kako se uvijek držao onoga, što je napisao u cilju stvaranja jake i zdrave generacije. Poziva omladinu da podupre novo vodstvo i da mu pokaže put, kojim treba poći. Na mjesto kritike, neka stupi rad svakog pojedinca. U ovim teškim danima Jevrejstva, čekaju i omladinu velike zadaće. Pozivlje omladinu, da svim silama uzradi protiv osnutka novog športskog saveza, a slet neka održaje svakog ljeta. Mi hoćemo kulturnu i moralnu regeneraciju. Čudoredje je temeljni kamen jevrejskog nacionalizma. Dr. Tolnauer će i nadalje po svojim silama sudjelovati u radu omladine. Novom R. O. želi mnogo sreće i uspjeha. (Dr. Tolnauer napušta predsjedničko mjesto i biva burno pozdravljen!) Izabrani novi potpredsjednik David A 1 k a-1 a y zauzima predsjedateljevo mjesto. Zahvaljuje na izboru i obećaje, da će novi R. O. umjeti ispuniti nade podijeljenog povjerenja. Kod eventualija stvoreni su slijedeći zaključci; 1. Pretplata »Gideona« povisujc se na 2 D. po broju; 2. Članarina S. Ž. O. U. povisuje se na 8 D, godišnje; 3. Po predlogu »Bar-Giore« obavezuju se omladinska udruženja, da će iz svojih sredstava snositi troškove agitatornih putovanja.

B.EGJ 27.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

5