Жидов

svojim pobožnim čitateljima sve nepovoljne vijesti i nije prezata ni pred očitim neistinama, niko se nije obazirao na to. Kako ta vrsta borbe nije naišla na oduševljeni prijem ni u vlastitim redovima Agudusa odlučili su se »vođe« da i oni »politički« istupaju. Uspjesi Weizmanna i Sokolova, koje su oni dnevno proglasili nesrećom za židovstvo, nijcsu im dali mira i oni stadoše tražiti kod engleskog ministarstva, da budu priznati kao ravnopravni član pored cijonističke organizacije u Jewish Agencv. Konačno uspjelo im je, da od engleske vlade dobiju odgovor. Ministar Churchill izjavio je u pismu od 21. oktobra, da nije u stanju prava, koja su priznata cijonističkoj organizaciji, prenijeti i na drugu korporaciju. Jisracl i ovaj puta nije postigla, što je htjela, ali njezin pokušaj, da kod mandatarne vlasti potkopa ugled cijonističke organizacije i da oslabi njezinu poziciju u času, kad svi Židovi bez razlike naziranja moraju, da sve poduzimaju, kako bi što bolje iskoristili za nas povoljne prilike, sigurno joj ne će služiti na čast. General Avarexu u Bukovini. Dne 16. stigao je u prafriji dvaju ministara u Cemovicu ministar predsjednik general Avarescu, koji je pod vedrim nebom govorio pučanstvu i iznesao političku poruku. Ministar predsjednik izrazio je želju za ujedinjenje naroda u duševnom smislu osudivši separatizam pojedinih zemaljskih djelova i tom prilikom takao se i narodnih manjina. Rekao je: »Ako če svi gradjani bez razlike narodnosti vjerno ustrajati prema domovini, imat će i sva prava«. Ministar za Bukovinu dr. Popovici govorio je o političkom položaju. On je posredovao kontakt s ministrom predsjednikom tako, da su bili primljeni zastupnici dr. S t r aucher, dr Mayer E b n e r, dr. Kasneridr. Kinsbrunner. Delegacija je prije svega dala izjavu lojalnosti prema državi, a zatim razložila zahtjeve Židova u Bukovini u svim političkim i kulturnim pitanjima. General Avarescu naročito je istakao, da u Rumunjskoj nema razlike izmedju podanika. Put k spora- , zumu je otvoren. Vlada je u zadnje vrijeme poduzela korake, da riješi školsko pitanje, , na kojem je najviše interesirano židovstvo. ] Imenovala je židovskog školskog nadzornika, ( a doskora će imenovati i nadzornika za ži- , dovsku državnu školu. Na židovskim pučkim ( školama hebrejski je jezik obligatan. Vjero- . nauk podučava se u hebrejskom jeziku . U , osmom razredu gimnazije predaje se Židov- ) ska historija. Na preparandiji raspisano je mjesto za jevrejski.

General Avarescu preporučio je Židovima da poprime jednu osebinu Rumunja: strpljivost. Sve će na bolje krenuti. Država proživljava sada teške krize. Cim se prilike konsolidiraju, vlada će potpunoma riješiti židovski problem. Ali prije svega bilo bi nužno, da vlada ima posla s ujedinjenim židovstvom, jer inače dolazi u nepriliku, kojoj bi grupi popustila. U Sedmogradskoj imaju neolozi i ortoksi razne postulate, u Regatu cijonisti i »Autohtoni«, u Besarabiji cijonisti, oriodoksi i bundisti, a u Bukovini cijonisti i vrlo slabi Bund, Ako hoćete, da Vaše zahtjeve s uspjehom iznesete pred vladu, tad morate stvoriti jedinstveni forum, koji će obu-! hvaliti sve Židove države. Treba naći organizacionu formu, u kojoj će moći sve židovske stranke raditi jedna pored druge, a ne jedna protiv druge. Is Litavske. I* Kovna javljaju: Diferencije s Jomtor* još nisu aagladje-

: ne, te se pregovori dalje vode. U najkraće vrijeme sastat će se zastupnici > Jointa i delegatima Židovskog Narod-1 nog Vijeća u Berlinu, te će utu svrhu 1 doći u Berlin i ministar Solovejćik i predsjednik Narodnog Vijeća Rosenb a u m. Židovska javnost bavi se intenzivno s pitanjem, kako bi se ojačao interes za nacijonalnu autonomiju kod židovskog i nežidovskog pučanstva. Sad se u odboru Sejma raspravlja osnova o pravima narodnih manjina, koja će biti doskora zajedno s ustavom predložena Sejmu, Apatija u ovome času mogla bi biti od nedoglednih posljedica. U Litavskoj ima doduše raznih nacijonaliteta, ali borbu za svoja prava vode samo Židovi, tako je pitanje nacijonalne autonomije zadobilo čisto židovski karakter, pa je borba protiv nacijonalne autonomije u nekim litavskim krugovima poprimila antisemitski vid. Za to treba djelovati i na druge narodnosti u Litavskoj, da u toj borbi ne ostaju Židovi osamljeni. šikanacije Zidova, kog se vraćaju na litavskoj granici. Zid. dop. ured javlja: Zidovi, koji se vraćaju iz Rusije nailaze na litavskoj pograničnoj stanici Abeli na velike poteškoće. Podvrgava ih se strogoj istrazi, da li su zaista iz Litavske, da H su im dokumenti ispravni itd. Traži se od njih stare carske putnice, ne uvažujući, da su im ove za vrijeme revolucije, pogroma itd. nestale. Zahtijeva se, da govore litavski, a zaboravljaju da se prije rata u litavskim gradovima litavski nije govorilo a ni učilo. U zadnje vrijeme vraćeno je nekoliko stotina židovskih obitelji iz Abeli-a natrag u Rusiju. Židovsko narodno vijeće poduzelo je protiv ovih antisemitskih šikanacija pograničnih organa shodne korake. Ukrajinske žrtve iza pogroma u Parizu. Na svome putu u Argentinu stigla je ukrajinska siročad iza pogroma u Pariz, gdje je srdačno primljena po Egzekutivi židovske svjetske pripomoćne konferencije i ovdašnjeg odbora za podupiranje Zidova iz prijašnje Rusije. Dočeku pribivali su medju ostalim argentinski poslanik i generalni konzul. Slijedeći dan posjetili su zastupnici pariške štampe djecu u azilu, u kojem su smještena do svojeg odlaska. Došli su zastupnici najuglednijih francuskih listova, a i mnogo uglednih francuskih ličnosti i zastupnika.

H. S 1 i o sb erg ocrtao je udes siročadi, preostataka ukrajiske katastrofe, koji su izgubili svoje roditelje kod pogroma u Ukrajini. U ime francuske štampe odgovorio je Mrs. Detois od »Edaire«. U oduljem govoru izjavio je jedan zastupnik, da će se zauzeti, e bi i Francuska primila oveći broj siročadi. Sva francuska štampa, donijela je slijedeći dan oveće članke o židovskoj siročadi. To je prvi puta, da se u francuskoj štampi pisalo o pogromima u Ukrajini. • Židovi u Slovačkoj. Iz Praga javljaju; Ministar predsjednik primio je predsjednika Židovskog narodnog vijeća dra S i n g e r a, koji je u ime koaliranih židovskih stranaka informirao o željama narodnog židovstva na polju politike i kulture. Dr. S i n g e r pozvao se na okolnost, da se vladini organi, naročito u Slovačkoj u vrlo nedovoljnoj mjeri obaziru na rezultate izbora za narodnu skupštinu. Ministar predsjednik izjavio je, da zorno prati prilike na istoku republike i da sa najvećim interesom račun« na konsokdiranje i na »u-

radnju Židova, čija obnovna nastojanja sri dačno pozdravlja. Izbori za bogoštovnu općinu u Pragu. 1 Po novom izbornom sistemu provedeni izbori 1 donijeli su cijonistima 10 mandata. Na listinu židovskog narodnog vijeća otpalo je 4.05 t glas, dok su njemački asimilanti dobili 8 mandata, a češki 6 mandata sa ukupno 5.206 glasova. Drugim potpredsjednikom općine bit će prema tomu predsjednik židovskog narodnog vijeća dr. Ludvig Singer ili Rihard B r a n d e i s, nakladnik poznatih »Sippurira«. Izgon židovskih učenjaka Iz Madjarske. Još uvijek traje Izgon židovskih učenjaka i visokoškolskih profesora u Madjarskoj. Budimpeštanski univerzitetski senat osudio je prije nekog vremena universitetskog profesora Eminuela Bek e-a odbivši njegove dokaze 0 opravdanju, na gubitak profesure i zahtjeva glede penzije. Kad je filozofski fakultet o tom zaključku raspravljao predložio je nežidovski prof. Ladislav N e g y e s s y, da se barem je od ukidanja prava na penziju. Taj pređiog bude tad u tajnom glasanju većinonl glasova zabačen. Sad je takodjer 1 ministar prosvjete i nastavo usvojio ovaj nečuven zaključak univerzitetskog senata. U istome smislu postupalo se i sa universitetskim profesorom drom. G Bevesz, zetom na isti način prognanog zaslužnog židovskog universitetskog profesora Bemharda Aleksandra. I on je jednostavno brisan iz listino poštanskih univer. profesora i lišen svih prava. Useljivanje u Ameriku. (J. P. Z.) Protivne vijesti o posvemašnjom sistiranju useljivanja u Ameriku od konca oktobra, a najkasnije do 1. jula 1922. radi postignuća količine, primjećuje newyorški »Morning Journal«, da pro ma zvanićnim podacima, koji proizlaze iz imigracijonog ureda Labour Departement-a, ova za mnoge Židove upravo katastrofalna vijest n e odgovara istini. Iz jedne liste imigracijonog povjerenika od 29. septembra, vidi se, da su jedine zemlje, koje su već postigle svoju kvotu: Španija, Turska, Palestina i okrug Smvrne. Iz svih drugih zemalja mogu još emigranti pridolaziti n zemlju, dok Poljska, Austrija, Madjarska, Jugoslavija, Cehoslovaćka, Rumunjska, Švicarska, Njemačka, Engleska m. o_ ponajviše još nijesu postigli ni kvotu od septembra. (Izračunavanje mjesečne kvote svakako je nešto komplicirana, pošto je svakog mjeseca jod na petina godišnje kvote slobodna: godina se računa od 1. jala). Po računu »Morning Journal« mogu više zemalja, iz kojih su židovski imigranti, idućih mjeseci skoro isto toliko imigranata prispjeli u Ameriku, koliko ih je do sada prispjelo, pošlo je imigracijom bili u uporabi, ali i nakon toga ne će se zatvoriti vrata Amerike, pošto će onda, ali tek onda, izvjesne kategorije iznad procentualne norme još smjeti pridolaziti u zemlju. Osim toga vodi sada »Hias« pregovore sa Hooveroir, da dozvoli ženama i djeci iz .Sovjetske Ri«sije, da dodju svojim muževima odnosna roditeljima u Ameriku. Kvcta aa Rusiju u iznosu od 50.000 jo3 ja gokvo posve otvorena.

4

»ŽIDOV < (HA J HUDI)

BROJ 35.