Жидов
je glavno znamenovanje otvorenje zemlje za narod Izraela. Sadanji rad obnove iziskuje svakako predanost cijeloga naroda; nu ako se uoče već dosadanji uspjesi u samoj zemlji, otvara se pogled pun pouzdanja u budućnost. Gdje su u prošlom stoljeću star. jale male židovske poljoprivredne kolonije, šire se danas bujna sela i farme; ponajpače u morskoj nizini i na podnožju brijega Karmel. Cijonistička organizacija, uz pripomoć moćnih Židova spominje samo lord Rotšilda dovela je evropsko mnijenje o isključivim trgovačkim sposobnostima Židova ad absurdum. Židovski kolonisti izvažaju već danas znatne količine svojih produkata iz vinograda i nasada maslina, mandula i naranči u Egipat. Oeddes je zatim govorio o pojedinim preduzećima novih useljenika. Opisao je potanko poljodjelski i opće ekonomski rad mladih cijonisfa, uspješno pošumljivanje bidovitog terena i začudno iskorišćivanje pješčanih prudova, od kojega se u budućnosti mogu da išćekuju znatne probiti. Osobitu je pažnju svratio poznatom projektu inžinjera Rutenberga, po kojemu je zasnovana elektrifikacija cijele zemlje iskorišćivanjem vodene snage, koji projekat je od centralnih engleskih vlasti već odobren. Neposredno predstojeće ostvarenje ove osnove da je od dvostruke važnosti; s jedne strane pruža široko polje za osnivanje koristonosnih židovskih poduzeća, a s druge sirane bitno pridonaša mirnom prodiranju u zemlju, jer obećaje arapskom kao i židovskom stanovništvu svedjer rastuće blagostanje. Prelazeći na stanje u gradovima, objasnio ie predavač gradjevne planove za )afu i Hajfu, obe glavne morske luke Palestine i za Tiberias, gdje glasovita tierodesova termalna kupališta idu svojoj posvemašnoj obnovi u susret. Tako stoji Palestina u znaku golemog da su time nastojanja onih, koji sada ondje djeluju, iscrpljena; naprotiv svaka razvila energija gospodarske naravi zadobiva svoj pravi cilj tek iza spoznatoga kulturnoga zadatka. Već od 1840. godine postojalo je u Jerusalemu neke vrsti sveučilište, jer onim grupama ljudi, koji od onoga doba stanuju u gradu, u svrhu udovoljenja njihovoj pobožnosli i naučenjaštvu, nedostaje samo organizacija, da stvore razmjerno najveće sveučilište svijeta. Ovdje hoće Cijonistička Organizacija, da osnutkom jednog velikog hebrejskog sveučilišta priskoči u pomoć. Na gotovo pustom vrhu brda Skopus podići će se ovaj institut kao svjedok duševne snage izraelskog naroda. Nacrt predvidja jednu velebnu zgradu u stilu kupola, koju ima da okruži niz zgrada za smještenje raznih laboratorija i specijalnih učilišta za umjetnost i obrt. li svim zemljama sa židovskim pučanstvom već se radi za sveučilište i možemo biti uvjereni, da će sveukupno židovstvo svojski uznastojati, da svojim naučenjacima podigne dostojni dom za njihov rad. Predavanje bilo je popraćeno živahnim odobravanjem, a rektor Collega sir Georg Adam S m i t h izrazio mu srdačnu hvalu u ime članova Collega i gostiju. Brojanje palestinskih useljenika. Arapski list »E 1 Karme!« piše; U jednom pismu na okružnog guvernera pitali smo za broj cijonističkih useljenika, koji su prošli tjedan stigli
u Hajfu i tražili razjašnjenje, da Ii taj broj odgovara naredbama vrhovnog komesara ili je prekoračena kvota, nadalje, da li su novoprispjeli zaposleni kod javnih radnja, ili su im Židovi dali rada u svojim kolonijama. Konačno, da li vlada namjerava dopustiti i daljnje useljenje. Nakon tri dana stigao je odgo-. vor, u koje se veli: emigranti, koji su prispjeli od početka prošlog mjeseca u Hajfu dostigli su broj od 555, od kojih su 214 neoženjeni. S ladjom »Hedwig« došlo je 230 putnika. Više od polovice odgovara uvjetima, koje je svojedobno postavio vrhovni komesar. Medju došljacima imade primjerice 28 obitelji s kapitalom od 30 hiljada funti, s kojim će osnovati poljoprivrednu zadrugu. Oni su sobom donijeli potrebite poljoprivredne alate, te će osnovati selo na zemljištu, koje će im Narodni Fond staviti na raspolaganje. Guverner je naglasio, da strogo na to paze, da se naredba vrhovnog komesara od 3. juna i izvrši. Većina useljenika, koji su u zadnje vrijeme stigli, našli su rada kod Židova ili u Židovskim kolonijama. Useljenici imaju obično garanciju osoba, koje se obvezuju da će se za njifi brinuti ili su stručno izobraženi obrtnici ili tehničari, a većina posjeduju nešto kapitala, te je u stanju da se uzdržava svojim sopslvenim radom.
Iz Jugoslavije
Sumišljenici! Prošlogodišnje Savezno Vijeće votiralo je za rad u ovoj godini budžet od 1,008.000 kruna. Ovaj se iznos imao namaknuti doprinosima organizovanih cijonista. li tu svrhu povedena je uz šekel-akciju akcija za namaknuće doprinosa za pokriće budžeta. Na žalost nije potonja akcija ni izdaleka odgovarala očekivanju, te je unišao jedva šesti dio vofiranog budžeta. Bili smo stoga prinudjeni, da radni program stegnemo i da se u glavnome ograničimo na praktički palestinski rad. Izobrazba halucim, potpuna oprema i otprema prvih grupa izobraženih halucim u Palestinu uvjetovali su velike izdatke, a da za njih od organizacionih prinosa nije bilo pokrića. Zajedno sa administrativnim troškovima narasla je svota nepokritih izdataka do znatne visine. Radni Odbor S. C. J. morao se stoga od* lučiti na provedenje akcije u cilju namaknuća potrebne svote za pokriće nastalog deficita. Ova će se akcija provesti putem mjesnih cijonističkih odbora, pa se stoga Radni Odbor S. C. J. obraća na sve sumišljenike s apelom, da svijesni ozbiljnosti financijalnog stanja naše organizacije svim silama podupru ovu akciju mjesnih cijonističkih odbora. Činjenica, da je broj šekel- platioca ove godine gotovo dva puta veći no što je bio prošle godine, pouzdano nam je jamstvo, da će se potrebni iznos moći lako namaknuti, a zavisi to samo odobroj volji i agilnosti sumišljenika, od kojih očekujemo, da će u ovoj akciji potpuno udovoljiti dužnosti. U Zagrebu, dne 1. novembra 1921. Radni Odbor S. C. J. R. Herzer, Dr. Beno Sfein, tajnik. predsjednik. Obnova hebrejskog kuraforija u Za. grebu. Pred godinu dana stvoren je u Zagrebu kuratorij za jevrejski jezik, koji se u zadnje vrijeme borio s mate-
rijalnim poteškoćama. Zato su prijatelji jevrejskog jezika sazvali sastanak uglednih židovskih gradjana mi jedan dogovor, koji je održan u nedelju, dne 6. o. raj. Sastanak otvorio je g. dr. Hugo K on, predsjednik bogoštovne općine, koji nakon pozdrava prisutnih razlaže svrhu sastanka te ističe želju židovske omladine, da joj se omogući učenje jevrejskog jezika. Svaki Židov, koji osjeća još vezu sa židovstvom morao bi da podupire ovo nastojanje i da promiče ovaj pokret, koji stoji na čisto kulturnoj bazi. Iza toga uzeo je riječ g. dr. Aleksandar Licht, koji nagla suje, da se naše židovstvo ne smije držati postrance i odjeljeno od svega ostaloga židovstva, već da barem u nečemu treba da koraca sa židovskim napretkom. Vidimo, kako se sve više gubi u našim krugovima židovsko znanje. Zato moramo omogućiti omladini, da ona stekne tu židovsku obrazovanost. Prelazeći na organizaciju kuratorija ističe, da ne treba formalnog društva, već mali organizam pun duše, koji će radosno ispuniti svoju dužnost. Govornik stilizira zatim u formi paragrafa svrhu i rad kuratorija i pozivlje prisutne, da se živo zauzmu za napredak kuratorija. Iza toga izabran je ovaj kuratorij; pročelnik dr. Aleksandar Licht, odbornici: dr. M. Mai*g e 1, dr. B. S te i n, A. Hertmann, dr, R. R o sner, Vilim Engelsrath, Tsidor Weiser, Makso Nyitrai, Julio Kdn i g, Jakob Davi d o v ić, Adolf Haas, J akob Lachm a nn, Lav oslav Rothstein, David Goldlierger, povjerenici; David Lowy, Šandor Schn e 11 er, Izidor Weiser. Na samoj sjednici sabran je odmah oveći iznos za kuratorij. »Judeja« žid. narod. akad. društvo, održalo je 29. 10. XIX. redovitu glavnu skupštinu, na kojoj je za zimski semestar izabran slijedeći odbor; Predsjednik: Sigmund Marg e 1, cand. iuris.; potpred.: Aleksander Sonnenfeld, stud. med.; tajnik (interni): Antun Lang, stud. exp. akad.; tajnik (eksterni): Gustav Wilh el m, stud. ing.; blagajnik: Franjo Zeutne r, cand. exp. akad. Knjižničarka; Stella N eufe 1 d, stud. phil. Odbornici: Edo Neufeld, cand. iuris.; Oton Bechnitzer, stud. ing. Moric Grossinger, stud. iuris. Bjelovar. Na glavnoj skupštini Mjesne cijonističke organizacije dne 6. ov. mj. izabran je slijedeći odbor: Predsjednik: Slavko Fiirst, podpredsjednik; Viktor I. eitner, tajnicom: Anka Leitn er, blagajnica: S. Hirschl, povj. Židov, fonda: Ivo Kraut. B’not Cijon u Zagrebu. Dne 30. okbra održalo je židovsko djevojačko društvo »B’not Cijon« svoju glavnu skup stinu, na kojoj je zaključeno, da se ove godine radi u obliku zajednice, pa stoga nije izabran novi odbor. Dopise molimo slati na Upravu »Židov«, Zagreb, Hica 31. 111.
6
»ŽIDOVt (HAJHUDI)
BROJ 35.
Tražim jednog »tarljeg trgovačkog pomoćnika spßCßPijsbß stFDkB Nastup odmata Bernhad Klein. Sisak