Жидов

vidu, da smo tek položili iz ruku posao, što nam ga je zadavao kongres jevrejskih općina, a već smo pozivani na rad za izbore. 1 baš zato, jer smo ovako preumorni pošli •u te izbore, baš zato, jer znademo, da nijesmo niti iz daleka onoliko radili i stvorili koliko smo irebali i mogli, ovaj nas uspjeh veseli, )er u času, kada nas fizička snaga ostavlja, dolaze nam svi naši zagrebački Židovi sami u pomoć i čine sami svoju dužnost. Vjerovali smo u naše Židove i sretni smo, što su oni sami tu vjeru u nama učvrstili. Kada pišem o tim upravo minulim gradskim izborima, ne mogu, a da se ne sjetim svega onoga, što se ne može nazvati ugodnom sjetom. Držim, da nam je velika nepravda učinjena sa strane cjelokupne štampe, koja je našu listinu konzekvenfno (nazivala cijonističkom. Znadem, strankama je ovaj naziv za njihovu agitaciju bolje konvenirao, ali ne znam. da li je ovako iskrivljenje jedne intencije baš najelegantnije borbeno sredstvo. Uvjeren sam, da je ta štampa ako su joj prilike samo malo poznate već iz imena one gospode, koja su bila upisana na našoj kandidatskoj listini, da se ispuni zakonska formalnost, morala znali, da je to listina svih Židova, osim one šačice, koji su nam na iako nedoličan način podmetnuli nogu, na koju se . hvala Bogu ne poteposmo. Ne ću apostrofirati imena iz te kandidatske listine, koja su i Zidovima i nežidovima bila dokaz, da se tu radi o opće židovskom istupu, a ne o istupu cijonista ; ne ću da to činim, jer ne ću da danas ovako javno ranžiram bilo koga u redove, makar samo i indiferentnih, budući da vjerujem, da nam ih je naš otmeni i muževni istup toliko približio, da ih danas više ne možemo brojiti medju indiferentne, a nikako medju protivnike. Svima tima, ako su pravedni i samosvijesni.'dad za nedolično i strašljivo držanje tridesetorice gospode može da preostaje samo još prezir. Konačno uglavio bio još neke činjenice, koje je važno znati prije nego što čovjek pristupi ocjeni postupka gospode Siebenscheina i drugova, a na čelu im cijonističko-komunističko - kapitalistički »svečovječanski« Radić-republikanski orijentiranog tvorca njemačkih parafraza evanđelja. Na naše izborničke sastanke bili su pozivani židovski članovi i demokratske stranke a i Hrvatskog bloka. Nijesu bili pozivani potpisivači te znamenite deklaracije, radi koje će sigurno Savez naroda promijeniti svoje stajalište prema Židovima. Nijesu bili zato, jer su mnogi od njih prekinuli svaku vezu sa židovstvom, a moje je mišljenje, da o držanju Zidova mogu samo oni odlučivati, koji s njime i u njemu žive. U prisutnosti gospode najrazličitijega naziranja unutar židovstva odlučeno je samostalno istupiti kod gradskih izbora. U dokaz toga. da se ne radi o cijonističkom istupu, ponudjena je kandidatura najprije g. S. D. Aleksandru, a potom g. Šandoru A. Aleksandru. Jedan i drugi otklonili su kandidature, da dva tri dana kasnije »c i j o n i s t ičk i« istup osude. Cijonistički istup, koji nudi kandidaturu S. D. i šandoru A. Aleksandru! Pa ako gospoda u jednome svome dopisu, upravljenom našem dru. Konti tvrde, da smo varavo izvratili činjenicu, da cijonisti istupaju, govoreći, da je to opće židovski istup, onda sam slobodan ustvrditi, da su ta gospoda h ot ic e izvratila taj naš opće židovski istup u istup cijonista. Oni su to toliko puta naglasili, da su Židovi već počeli u to vjerovati, pa ako su

oni ipak pristupili izbornoj žari i stavili u nju glasovnicu za listinu svega svijesnoga židovstva zagrebačkog, tada to cijonistima i cijonističkoj zajednici može služiti novim kamenom kušnje, koji je ostao nesatrven, što više, koji je postao u toj borbi još čvršći. Da živi zagrebačko židovstvo 1 A Vi gospodo, koji nam navijestite obračun, dodjite, da ponovno obračunamo. Velim ponovno, jer mi smo prvi obračun s Vama napravili kod izbora za židovsku općinu. Od toga vremena naš se je aktivum povećao, dokazali smo Vam to i kod ovih izbora. Medjutim, ako držite, da ste toliko jaki, da možemo ponovno računati, dodjite, samo pazite, da obračun ne bi i opet svršio s Vašim s t e ča je m.

Sime Spitzer

Iz židovskog svijeta

Naši mrtvaci. Zadnji mjesec upravo je strašno harala smrt medju židovskim književnicima i učenjacima, otevši nam najbolje i najuglednije naše radnike na kulturnom polju. 21. novembra sahranjen je uz pratnju svojih prijatelja i štovaoca dr. Miha ). B e r, d i č e v s k i, ili kako se je sam nazivao M, J. Bin-Gorion. Tiho i čedno kako je živio i djelovao sahranjen je. Berlinska židovska općina dala mu je počasni grob. Berdičevski jedan je od nastarijih hebrejskih pisaca. Bavio se najprije rabinskom književnošću, a kao književnik prošao je sve faze do modernog romana. Poznata je njegova borba protiv Ahad fiaama, u kojoj je tražio nove ideale, općenito ljudske vrijednote. Berdičevski često je napao oficijelni cijonizam, a njegovu protivnost možemo tu-? mačiti neobuzdanim njegovim temperamentom, koji nije mogao trpiti partijske stege. Ipak se svaka njegova kritika čitala velikim interesom. Vazda je tražio židovskog čovjeka, što se najbolje vidi u njegovim zadnjim romanima. Nepregledan je broj njegovih radova. Već preko 35 godina piše romane, pripovijesti, novele i publicističke članke, u kojima obradjuje sva pitanja naše sadašnjosti i prošlosti na svoj osebujni način. Naročito zadnjih godina vraćao se opet prošlosti. Njegove su pripovijesti izašle i u njemačkom jeziku. Jevrejska nakladna knjižara Sybel preuzela je zadaću, da izdaje njegova djela, tako da ćemo sada tek moći pravo ocijeniti njegovo djelovanje. A. D. I d e 1 s o n. 7. decembra umro je u Berlinu nakon kratke bolesti ugledni žurnalista i političar, najugledniji vodja i odgojitelj ' ruskog cijonizma Abraham 1 d e 1s o h n, u dobi od 57 godina. Još u osamdesetim godinama 19. stoljeća osnovao je sa svojim prijateljima društvo »Bene Cijon« iz kojeg su proizašli vodje ruskog cijonizma i ruskog židovstva kao Clenov, Usiškin, rabi Maase, Tjomkin, Hisin i drugi. Idelsohn priključio se odmah političkom cijonizmu, kojemu je posvetio najbolje svoje sile. On je tvorac Helsingsforskog programa. Idelsohn osnovao je »Rasvjet«, oficijelni organ ruske cijonisličke organizacije, kojemu je bio i urednikom. U Lcnđonu uredjivao je zadnje vrijeme »Haolam«. Na boravku u Berlinu zadesi ga nakon kratke bolesti smrt. Dr. S. A. P o z na n s k i. U Varšavi umro je 6. decembra novoizabrani vrhovni rabin dr. Samuet Abraham Poznanski. Sa S. Poznanskijem nestaje jedan od najvećih

majstora moderne židovske znanosti, koji je bio neumoran radenik. Nemoguće je u kratkom okviru jedne bilješke iznijeti sve ono, što je taj muž stvorio na polju židovskog znanstvenog rada. No Poznanski nije bio samo učenjak, on je bio i rabin i političar. Na vrlo eksponiranom mjestu, u tvrdji poljsko-židovske asimilacije varšavske velike sinagoge, nije nikad tajio svoju pripadnost cijonističkoj organizaciji. Velike zasluge stekao je Poznanski populariziranjem i širenjem jevrejskoga jezika, kojim se vazda služio. Zadnjih godina bio je upravitelj državnog seminara za židovske učitelje, a vjerojatno dobio bi i mjesto na sveučilištu u Jeruzalimu, da ga nije nagla smrt otela iz redova židovskih boraca. Horthy krivac pogroma. Pc budimpeštanskom dopisnom uredu izdano izvješće o napadajima legilimisličke opozicije na vladu Bethlcna potpunoma zašućuje optužbu protiv Horthya, kojom ga se okrivljuje radi umorstva. Fridrich saopćio je, da je morao čuvati vodju stranke malih poljoprivrednika Szaboa od Nagyatada od Horthyevih übojica, koji su ga htjeli baciti u Dunav. Szabo je to potvrdio. Iza toga uzeo je riječ Stjepan B a r c z y, koji je bio ministar pravde u ono vrijeme, kad je Hejjas izveo umorstvo u masama. Nakon njega javio se i državni tajnik Karlo R a s s a y. Obojica izjaviše, da su htjeli übojice od Siofoka i Orgovanya staviti pred sud i naredili kazneni progon, ali Horthy, koji je tada bio vrhovni zapovjednik narodne vojske, dao je zapovijed, da se kazneni progon ima obustaviti. Ćulo se povika: Horthy, dao je svojim časnicima otvorene zapovijedi sadržaja > Ovlašćujem Vas na izreku osude, te da je odmah izvršite«. Takove zapovijedi dobili su Pronay i Hejjas. Svaki časnik iz Segedina i Siofoka imao je takovu zapovijed u džepu. Predsjedatelj morao je prekinuti radi zaglušne larme sjednicu. Ministar predsjednik Đethlen doviknuo je predsjedniku Botiliku; »Zašto dopuštate takove govore? Ja sam Sve zabilježio i bit ćete pozvani na odgovornosti« Bottlik odgovorio je; »Tražite si tada drugoga predsjedatelja!« židovska emigracija iz Rusije. Nedavno održanoj sjednici komisije Lige Naroda za smještenje ruskih emigranata pribivali su i l. u c i e n W o I f za Iku i Mister Aberson za Egzekutivu židovske svjetske pripomočne konferencije. Predsjedatelj dr. Na n s e n izjavio je, da će uslijed židovske požrtvovnosti biti moguće ruske bjegunce opskrbiti za slijedeći mjesec. Lucien W o 1 f predložio je izvješće o položaju židovskih bjegunaca u Besarabiji, te je zaključeno, da će predloge dostaviti rumunjskoj vladi, koja će tako stupiti u uži kontakt sa Savezom Naroda u tom pitanju. Ruski pučki komesarijat za spoljašnje poslove javlja, da se Židovima, koji žele poći u Palestinu, ne će praviti poteškoće, ako kod komesarijata direktno zatraže putne isprave. Nasljednik ministra Solovejčika. Nakon izbora dra. S o 1 o v e j č i k a članom Egzekutive živo se u židovskom novinstvu raspravljalo pitanje njegovog nasljednika. Većina držala je, da će ministarsku lisnicu preuzeti dr. Bruckus. Na upit židovskoga lista »Unser Freind« odgovorio je Bruckus, da je ta vijest potpuno neispravna. Zakon o državljanstvu Židova u Rumunjskoj. Rumunjska vlada sprema zakonsku osnovu o uredjenju državljanstva Židova, koju

4

.21Đ0V. (HAJHUBI)

BROJ 40.