Жидов

»Pa-da-pi-Ra«) »onaj, kojega je dao (bog) Ra«. Egipatsko ime boga »Ra« hebraizovano je u »O« (Bog). Prema lome je »Putiel« (2. Mojs. 6. 25) samo djelomice hebraizovani oblik imena »Poti-fcra«. Već io dokazuje, da je slarožidovska predaja, po kojoj su Jevreji za svoga boravka u Egiptu govoriti jevrejski, nepobitna povjesna činjenica. Čuvanje jevrejskoga jezika i u tudjini bijaše, kako ustanovljuje predaja, jedan od odlučnih uzroka oslobodjsnja (por. MehiHa ed. Webs, Wien 1865 , odsj. 2, pag. 6 b). Vidimo, da sve biblijske vijesti, kojima je predmetom sudbina Jevreja u Egiptu, odaju točno poznavanje egipatskoga jezika, običaja i uredaba, kako sam to več imao prilike da dokažem govoreći o babilonskoj potopnoj priči. Jevrejski je jezik prvobitno jevrejskom riječi »ovnajm« označivao oba »tončarska kola«, a kasnije »stolac rodilje«, jer se u Egiptu upotrebljavahu dvije opeke kao stolac rodice (por. W. Spiegelberg, Agyptologische Randglossen zum AHen Testament, 1904., str. 20. i si.). Vidimo, da u jevrejskom preuzimanje sh'ari nije uv.jek i preuzimanje riječi. Tako je »evrcjšlina prenijela riječ »Abir« (jek, bik) na egipatskoga »Ap.sa«, koji je involviseo pojam »moćnoga boga«. U jevrejskom rekoše nalo »Abir Jakob« (1. Mojs. 49, 24). 1. j. moćni (Bog) Jakobov. Graetz je (Gesch. der Juden J., bi'j. 1., sir. 369.—371.) nastojao da udje u trag egipatskim jezičnim elementima u jevrejskom je-

ziku. Egiptologija je ođ vremena Graetzovih tako neočekivano pokročita naprijed, dc nam je danas vcč moguće da isporedimo medjusobno obilježja starcegipatskoga i jevrejskoga pjesništva. Koli u jevrejskom, loli u egipatskom odaju književni oblici osebujni paralelizam membrorum. Pojedina su uda međusobno umjetnički spojena, sklopovi riječi teku uporedo u korespondentnim stihovima tvoreći svojim tijesnim savezom jednu cjelinu. To sredstvo prikazivanja u jevrejskom pjesništvu nije preuzeto jedino iz bebilonskoga, kako drži iM. Jastrow tDie Religkm Babyloniens it<J. 1., 1905., str. 5.), nego i iz egipatskoga. Sve do u 13. vijek pr. Kr. bila je književna djelatnost Egipćana veoma živahna (por. Sethe, na pom. mj. str. 18.1. Mnogobrojni odnošaji medju staroegipafskim mudrim rečenicama i biblijskom književnosti tako su očiti, te se utjecaji onih prvih na potonju smatraju veoma vjerojatnima. Chajes (por. Komentar psalmima, Žitomir 1913.) smatra 19. psalam odlomkom jedne velike pjesme o krasoti prirode. Isporedimo li 19. i 104. psalam s poznatim himnusom faraona Amenofisa (1570. pr. Kr.l, lako ćemo naslutili, da su ti psalmi prvobitno tvorili jedinstvenu pjesmu i da im je onaj egipatski himnus bio uzorom. »Mudrost Egipta« (por. 1. Kralj. 5, 10) bila je jevrejskom narodu posve dobro poznata. Poznato je, da je broj desel kod starih Egipćana bio od većega znamenovaroa nego kod Babitonaca. Po jednoj Diodo-

rovoj vijesti U, 75) postojao je u starom Egiptu »zbor desetorice«, »pročetn k desetorice« i »velikan riječi desetorice« (por. Bissing, Die KuJtur des allen Agvpten, Leipzig 1919., 2. izd., sir. 2.). Tako se i zapov jedi, objavljene na Sinaju, zovu »dese! riječi« (aseret hadvraim). Nadalje nalazimo u petoknižju upravo kao i kod Egipćana »pročelnike desetorice« (sare asarot). 1 napasti, što ih je Bog poslao na Egipćane, bilo je desei (por. Šemot raba 5,6). Isto lako bile su po židovskoj predaji dekade jevropske momčadi za boravka u Egiptu podredjene egipatskim nadzomicime (por. Midraš Tanhuma k 2. Mojs. 24, 10). U pobrblijskoj se književnosti javno bogoslužje smatralo pravovaljanim tek onda, kad bi ga zajednički obdržavalo deset muškaraca (»menjan asara«), por. Schiirer, Gcsch. d. jikl Votkes U., str. 523., 515. Književni je oblik broja deset prema tome preuzet iz egipatske kulture, no značenje je loga broja, koji u jevrejskom glasi »eser«, prasemiisko te zapravo znači, »udruženje, skupština, zajednica« (por. Traktat Abot, IH., 5). Mističko značenje toga broja, opisao sam u »Dodatku« hrvatskom prijevodu Vrchtiokvjeva »Bar-Kochbe« od M. Kuniariča (Požega 1912., str. 414. 416.). vit će se.)

ci govore za to. da je Palestina stupila u perijod povoljnog razvoja. Porezni sistem: Troškovi civilne uprave pokrivaju se prihodima poreza. Kao temelj uzdržan je prijašnji sistem turskih poreza, ali su stavljene van krijeposti one odredbe, koje nisu u saglasju sa modernim upravnim sistemom. Izvjesne su carine snižene, naročito carine za gradjevni materijal i životne namirnice. Nadalje je ukinut duhanski monopol, koji su svi osjetih teškim teretom Rezultat te naredbe bio je u svakom pogledu povoljan, jer su nakon ukinuća monopola znatno pale cijene duhana, potrošak porasao, a i državni prihodi su se povećali. U cijelo; zemlji sadi se u mnogo većoj mjeri duhan, te su nastale cijele industrije za proizvodnju cigara i cigareta. Javni poredak. Zemaljska policija sastoji od 1160 stražara. U početku nije djelovanje policije bilo vrlo uspješno, ali se doskora podigao nivo redarstva pod komandom engleskih časnika i uplivom dobre škole. Osim toga osnovana je i žandarmerija pod komandom engleskih časnika. Vojnička posada uzdržava se sredstvima londonske vlade. Troškovi iznosili su u godini 1921./22. četiri milijuna funti, n za 1922. 23. preliminirani su s milijuna funti. Zdravstvo. U sanitarnom položaju gradova i pučanstva opaža se znatno poboljšanje. Vode se velike akcije za pobijanje lokalnih bolesti, malarije i trahoma. Poboljšanja u snabđjevaniu s vodom imala su za posljedicu, da nije nigdje bilo epidemija. Odgoj. Medju svim narodnim grupama pučanstva vrlo je velik Interes za odgoj. Vlada namjerava provedenje projekta, prema kojemu će n dogledno vriieme sva zemlja dobiti pučke škole. Zgrade za te škole dat će pojedine općine, a troškove izdržavanja pokrit će vlada. U godini 1921. osnovano je 75 novih škola. Škole,

Sto ih uzdržavaju razna društva, dobivaju subvenciju od vlade. Saobraćaj. Cjelokupna je željeznička mreža u rukama vlade. Provadjaju se znatna poboljšanja i izgradnje. Željeznice rade gotovo bez ikakovoga deficita. Odjel za javne radnje proveo je opsežan program, te je dao izgraditi i popraviti mnogo javnih cesta. Sve se komunikacije u zemlji nalaze u dobrom stanja. Nepovoljno je stanje luka, no financijalni položaj .ioš ne dopušta, da se i ovdje provedu veliki rcgulatorni planovi. Pošla se neprestano izgradjuje i pokriva već sve svoje potrebe. Uvedeni javni telefoni vrlo sc povoljno razvijaju. Narodna židovska domaja. U suglasju s politikom engleske vlade i aliiranih vlasti gledom na osnutak židovske narodne domaje u Palestini, koja je ustanovila. da se nesmiju povrijediti gradjanska i vjerska prava nežidovskog pučanstva, priznat je hebrejski jezik kao službeni i uveden je u distriktima s pretežitim židovskim pučanstvom kan uredovni jezik. Imigracija. Židovska kao i nežidovska imigracija dopušta se prema mogućnosti i razvoju zemlje. I' zadnjih 1S mjeseci došlo je u zemlju 17,000 emigranata. gotovo bez iznimke sami Židovi. No obzirom na velike gubitke židovstva u Palestini za vrijeme rata pitanje je, da li je broj židovskog pučanstva zemlje uopće ili u znatnoj mjeri veći od onoga prije rata. Radi nedostatka tačne statistike ne da se to sa sigurnošću ustanoviti. Od Židova osnovan je cijeli niz industrijalnih poduzeća u zemlji, isto tako kupljeni su od židovskih organizacija veliki kompleksi zemljišta za poljoprivredne radove. Židovske organizacije brinu se pod nadzorom lokalnih vlasti, da se ne smeta kolonistima u obradbi njihova zemljišta, inače vlada ne intervenira u tim stvarima. Kupnja i prodaja zemljišta sasvim je slobodna. t ■ ,y

Financijalni rezultat. Prihodi iz raznih vrela iznosili su 1,108.598 egip. funti, a izdaci 1,228.097 egip. funti.

Iz židovskog svijeta

Aiekstifcder Petbfv i Židovi, tj. C. B.) Židovsko i liberalno novinstvo Madžarske posvećuje 100. rodjendanu vcbkod madžarskog pjesnika Aleksandra P c i o f y - a velike članke i reminiscencije i podsjećaju na k>, da dok sadašnja iiorthv-Madžarska slavi najvećeg madžarskoga pjesnika, u samoj se Madžarskoj ništa nc osjeća o velikim čovječanskim idejama ovoga pjesnika. Članci ujedno ističu, da je Petbfv na zenitu svoje slave (g. iS4S,I izdao znamenitu proklamaciju s natpisom »Zašto progonite Židove?«, u kojoj opominje madžarski narod, da ne slijedi krivu taktiku antisemita, koji svakoga, koji se zauzima za progonjene Židove, progiašuju židovskim p'aćenrkom. U kraikom životu Petbfv-a igrala je znamenitu ulogu židovska djevojka, švetja Rozaiija \Vciss. Petbfv zaljubio sc strastveno u lijepu djevojku, koja je rodom svojih ruku morala da prehranjuje slijepoga oca i brojnu braću. Ona ga je inspirirala na najljepše pjesme, od kojih je osobito znamenita ostala i švelja«. Listovi ističu, da je Petbfv za vrije ne svoga života a i nakon smrti bio najviše poduprt po Židovima, i daje upravo blasfem ja kad iiorthv-Madžarsko sad slovi uspomenu pjesnika u znaku antisemitizma. Iz krugova »Madžara, kog se bude«. Bivši tajnik društva »Madžara, koji sc bude« JJins Barodszv, koji je prije nekotiko mjesec; istupio iz društva, te u novinskim člancima i oglasima nazvao vodje »Madžara, koji se bude« defraudanfima, varalicama i iznudjivaćima, odgovarao je 28. proštog mjeseca pred sudom radi uvrede poštenja. Bardoszv izjavio )e pred sudom, da je Mthael Gvatai sumnjiv, da je začetnik atentata s bombama prohv liberalnog kluba, kojom je zgodom übijeno 9 Židova. Ovalni je pored svega ioga još uvi-

BROJ 2.

»ŽIDOV«