Жидов

zaključku tražila, da se s osnutkom Councila započinje još u godini 1922. »Certifikati Keren Hajesoda«. Svaki, koji sc obvezao za Keren Hajesod, i plaho minimalni iznos, koji je ustanovljen za njegovu zemlju, ovlašten je da dobije certifikat. Vlasnici cerhfpkala svake zemlje ovlašteni su da biraju jednog zastupnika za Council Keren Hajcsoda. Broj delegata, koji će se odrediti za svaku zemlju, zavisi o ukupnoj visini prinosa prema minimumu, koji je za tu zem'ju odredjen. Kod izbora delegata za Councit ima ■svaki samo jedan glas*. Direktorij Keren fiajesoda bavio se na svojoj sjednici mjeseca decembra 1921. s ispostavljanjem tih certifikata i naredio je glavnom uredu Keren Hajesoda, da u godini 1022. pripravi izdanje certifikata. Glavni ured pozvao je sve zemaljske urede Keren Hajcsoda. do mu pripošalju taćne listine obvezanika, da se na temelju tih popisa mogu ispostaviti certifikati. Na sjednici direktorija od 24. novembra 1922. zaključeno je, da se započinje izdavanjem certifikata, pa su prvi certifikati izdani za Argentinu, Besarabiju i Kanadu. Svi drugi zemaljski odbori dobit će sad bez zatezanja certifikate, u koliko su glavnom odboru pnposlah zatražene listine. Ovi certifikati vrlo su ukusno izradjeni, nemaju doduše karakter diplome, već onaj u Engleskoj uobičajnih certifikata. Bit će sposttavljeni u engleskoj valuti u protuvrijednosti zemaljske valute, a nosi! će ime »Receipt cerhficate«. Na stražnjoj strani nalazi se izvadak iz Statuta Keren Hajesoda o svrsi asociacijc. Nadalje sadržaje u engleskom jeziku ovu izlavu: O palelinskoj radničkoj banci. 14. de; cembra održala se izvanredna glavna kupština palestinske radničke banke s dnevnim redom: povišenje kapitala i promjena pravila. Prema izvještaju raspačano je od 15000 dionica 7496 ili 50 po sto u Palestini. 5)33 ili 39.5 po sto u Americi i 1571 ilj 10.5 po sto u Evropi. Uplate u gotovom uslijedile su sa 38.* po sto u Palestini, 52.6 po sto u Americi a 4.9 po slo u Evropi. Osim toga preuzela , : e Cionistička organizacija 15.000 prvenstveni i dionice. Na generalnoj skupštini zaključeno je poLvišenjc temeljne glavnice na 60.000 funti. U tu svrhu izdat će se daljnjih 15000 običnih i 15.000 tisuća prvenstvenih dionica. U previla primljena je ustanova da se banke ovlašćuje na preuzimanje radničkih osiguranja za slučaj smrti nezgoda i bolesti. Ove zaključke morat će još da potvrdi glavna skupština koja je sazvana u Tel-Aviv. Djelo Ben Jehude dovršeno. Obitelj nedavno preminulog Ben Jehude objelodanjuje u »Doar hajem« slijedeću obavijest o vei:« m ri/Cčmku Ben Jehude »Thesaurus Toiius Hebraitahs«. Svezak 1. do V. izašao je u nakladi Langenschektia u Berlinu, svezak VI izaći će doskora, svezak Vll i VUI. dovršeni su po samom autoru, te će takodjer doskora b;ti objelodanjeni. Svezak IX., koji sadržaje ostala slova do konca R, obredjen je po piscu, a X. svezak sa dva zadnja slova (Sin » Fav) sadržat će samo materijal što ga -je pisac popratio brojnim primjedbama. Time će bih dovršen vel&i riječrak Ben Jehude tako, kako ga je sebi autor zamislio u svome 43 godišnjem radu. Nove kupnje zemljišta kod Tel Aviva. Kon-cem novembra i početkom decembra kupljene su po Gcula društvu dvije nove površine zemljišta. Zemljište, poznato pod fmrnoui •Vinograd šeika Ali a« je jedno od najljepših

mjesta Td Aviva i s pravom se oznake kao »srce Td-Aviva«. Zemtjršte teži 30 do 35 metara nad morskom površinom. Oko 40.000 Zidova dobilo je državljanstvo u Palestini Prema službenom vladinom izvještaju stekla je na temelju naredbe o pođijeIjesnju državljanstva do 31. oktobra 1922 dekreta, što, eko uračunamo žene i djecu ispod 18 godina, koga su zajedno s glavom porodice dobila paleti nsko državljanstvo, čini ukupno 37997 osoba. Od toga dobilo je državljanstvo 91 hrišćanin i 11 muhamedanaca, a ostatak Židovi; Znatan porast njemačkog i austrijskog izvoza u Palestinu. U službenom engleskom izvještaju o razvoju Palestine naročito se ističe porast importa iz Njemačke i Austrije. Prema robi u vrijednosti od 29000 funti u godini 1920. uvezeno je u godini 1921, iz Njemačke robe za 292.000 engleskih funti i za 107.500 engleskih funti iz Ausirije. Njemačka, veli se i: izvještaju, dala si je mnogo truda, da poveća svoj izvoz u Palestinu, davajući dugotrajne kredite izdavajuči kataloge u zemaljskim jezama u kojima su cijene označene u zemaljskoj vnhdi.

Iz Jugoslavije AKCIJA ZA UKRAJINSKU SIROČAD.

Poznalo je, da je prije 2 godine bilo u Ukrajini strašnih pogroma, kod kojih je sioune hiljade Zidova übijeno, ranjeno i materijalno potpuno uništeno, K tomu bile su zadnje godine potpuno nerodne, tako da od gladi umire dnevno hiljade i hiljade naše braće, a naročito nejaka djeca, medju njkna 100.000 pogromsike siročadi. Da se ova djeca spase poduzela je po »Conference Univer.'dle Juive dc Sccours* velika akcija u svim zemljama svijeta. U velikim židovskim centrima Ukrajine osniva Conference kuhinje za djecu, u kojima djeca pored hrane dobivaju odjeću i liječničku pomoć. Dosad je provedena akcija s velikim uspjehom u Belgiji, tiolandiji, Cehosiovačkoj Švicarskoj i Italiji. Sad treba da se toj akciji priključe i jugoslavenski Zidovi, pa je u ha svrhu Conference Universelle Juive de Secours izaslala kao zastupnicu godpođju dr. B u c h m i 1, da one u našoj zemlji organizuje tu akciju. Na predkonferenciji, koja se održala u dvorani izraelske bog. opčine u Zagrebu, a kojoj su pribivali izaslanici svih židovskih korporacija i slojeva, razložila je gospodja dr. B u c h m i 1 potrebu brze i velike pomoći, ako hoćemo da spasimo ukrajinsko židovstvo. Uzdržavanje jednoga djeteta stoji mjesečno 9 šilinga. pa je uvjerena, da će i jugoslavenski Zidovi Ispuniti svoju dužnost osnivanjem posebnih kuhinja za židovsku djecu. Na razlaganja gdje dr. Buchrml nadovezala se octu Ha debata, u kojoj su svi govornici jednoglasno izrazili svoju pripravnost, da tu

akciju podupiru, te je u tu -svrhu izabran odbor gospodja i gospode, koji će provesti akciju u Zagrebu. Gospodja dr. Buchmil držat će u subotu, dne 13. mog mjeseca u 6 sati poslije podne u dvorani Mueic Halla predavanje o tenu. »Katastrofa gladi u Ukrajini i položaj Židova*. Ne sumnjamo, da će jugoslavensko židovstvo priteći u pomoć bijednoj ukrajinsko! židovskoj djeci i da će obilatim darovana omogućiti osnutak kuhinja. Svaka općina trc bala bi da preuzme obvezu, da će ona uzdržavah jednu takovu kuhinju i dokazaii time, da je shvatila zamašnost ove akcije, koja r adilazi sve druge slične akcije. Sjednica glavnog odbora Saveza jevrejsk3i vjeroispovjednih opština. Dne 8. januara 1923. u 9 sati prije podne sastati su se u Beogradu članovi glavnoga odbora Saveza jevrejskih vjeroispovjednih opština na drjgoi redovitoj sjednici. Ovoj sjednici pribivali su gg. podpredsjednici dr. Fridrih Pops i Semajo de Majo (Beograd), Rafajlo Fine, (Beograd), nadalje članovi: nadrabin dr. Mode Levi (Sarajevo), Salamon I. Poljokan (Banjaluka), Avrem D. Levi (Brčko), Sime Spitzc(Zgreb), Dr. Flinko Urbach i dr. Brandais (Zemun), dr. Fierzl (Pančevo), đr. Kiss (Nov-sadl, Klein (Subotica), Lazar Abramović i dr. D Alkelav (Beograd), David Hochner i rabin I. Slang (Beograd) dr. Oskar Spiegler (Brod na Savi). Sjednicu otvara podpredsjednik dr. Fn drih Pops i ispričava predsjednika g. dra. Hugu Spiilzera, koji je zapriječen prisustvovah toj sjednici. Glavni sekretar Saveza gosp profesor Ivan Kohn podnosi odboru izvješće o djelovanju Saveza od zadnje njegove sjednice. Iz toga se izvješća razabire, da je rad bio opsežan, iako se uprava Saveza imala boriti velikim poteškoćama. Najveće poteškoće bUe su dakako financijalne naravi, pa je tako i došlo do toga, da Savez do sada nije bio u stanju Svrsishodno riješili pitanje stambenih prostorija. Baš uslijed toga, što je to pitanje ostalo do sada neriješeno, rad Saveza oteščan je i naprama vani i naprama unutri. Savezu uspjelo je uspostaviti sa vlasti kontakt, koji ga po svome zna čenju i spada, pa je pojmljivo da vlast opstajanje Saveza u svakom pogledu pozdrav lja i da svoja riješenja vazda uredjuje saslušavši ponajprije mnijenje Saveza. LI debati, koja se nadovezala na taj izvještaj izraženo je mišljenje, da bi Savezu, ako treba da ispuni svoj zadatak, morala pnltceh veća i redovitija sredstva. Zato je stvoren zaključak, da je glavni odbor principijelno saglasan lime, da se način pndonašanja pojedinih općina Savezu promijeni, pa ovlašćuje izvršni odbor u Beogradu, da pred sljedeći kongres iznese u tom pogledu valjano obrazloženi prijedlog. Nakon toga je s velikim interesom saslušan referat rabinskoga pododbora u pitanju naučnoga plana za jevrejski vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Odnosna odtuka rabinskoga pododbora primljena je po glavnom odboru na znanje. Iz ove osnove proizlazi, da će se u buduće u osnovnim i srednjim školama mnogo veći interes posvećivati židovskoj historiji naročito hebrejskom jeziku, služeći se predbježno u višim razredima Rathovom knjigom, a za osnovne škole preuzeo je sastav udžbenika g. rabin Slang iz Beograda. Prema njegovu izvještaju |o je djelo već znatno uznapredovalo. Židovsku povjesnicu piše prof. dr. Gavro Schwarz. Kako je vlada izjavila, da ona ne će kao do sada, te knjige izdati u svojoj nakladi,

BROJ 2.

»ŽIDOV«

5