Жидов

okupiti oko ovoga resora sve one Židove, koji se zanimaju za palestinska pitanja, odnosno koji će htjeti saradjivati kod židovske kolonizacije u Palestini. Koncem decembra 1919. postavljen je po Radnome Odboru program ovoga resora, te je isti pod upravom njegovog glavnog inicijatora g. dr. ing. Avrama Werbera već u januaru prošle godine započeo sa. svojim radom. Za organizaciju saradnje, te za probudjenjo interesa za praktični palestinski rad u što širijim krugovima, i izvan naših redova, osnovane su po cijeloj državi unutar mjesnih organizacija palestinske sekcije, kojima stoje na čelu palestinski povjerenici, u većim mjestima Palestinske komisije, kao posrednici izmedju palestinskog resora i interesenata. Na prvome omladinskome sletu u Brodu u augustu 1919., na kojem je zaključen osnutak S. Ž. 0. U-a prihvaćena je rezolucija, u kojoj se ističe kao prva i najvažnija dužnost omladine da prema svojim silama aktivno suradjuje na izgradnji svoje domaje. U savezu s time zaključuje slet osnutak halucgrupa, kojima će se priključiti onakovi židovski omladinci obojeg spola, koji su spremni povući zadnje konzekvence svojeg židovskog uvjerenja. Već na jesen 1919. god. započeli su u krilu Omladinskog Saveza radovi oko formacije prve grupe halucim iz Jugoslavije. Omladinski Savez obratio se na to na kasnije kreirani Palestinski Resor, da ga moralno i materijalno podupire, što je i učinjeno, tako da je na proljeću 1920. naša prva grupa halucim već započela u Bjelini sa svojom gospodarstvenom izobrazbom, a tijekom godine i ona u Vilovu i Mostaru. U junu prošle godine pako sazvana je prva konferencija palestinskih povjerenika, koja je zaključila osnutak Palestinskog Ureda sa predvidjenim kompetencijama. Slične institucije osnovane i u drugim zemljama nijesu mogla predusresti kaosu, koji je nastao u emigraciji, jer nije bila moguća, kraj pomanjkanja organizovanog centralnog ureda, uspostava potrebnog modj osobnog kontakta 1 jer nijesu bili stvoreni onakovi zajednički uređjaji, koji bi omogućili nesmetanu emigraciju. Prema zaključcima londonske godišnje konferencije predvidjala je Egzekutiva uredjenje toga pitanja jednim okvirnim statutom za sve zemaljske Palestinske Urede. Nova uprava našega ureda imala je dakle zadaću, da u prvome redu ustanovi svoj konačni pravilnik prema okvirnom statutu, koga je izradila po Egzekutivi poglavito u tu svrhu sazvana konferencija Palestinskih Ureda u Moravskoj Ostravi u oktobru pr. god., a jednako mu je to i prošlogodišnje Savezno Vijeće, odredivši mu glavne kompetencije, stavilo u dužnost. Nadalje ističemo, kao važnije zaključke Saveznog Vijeća, da Savezni Odbor ima imenovati zemaljsku Palestinsku Komisiju od 0 članova, koja upravlja Palestinskim Uredom. Odobren je Palestinskom Uredu budžet od K 300.000. —, koji ima da namakne S. C. J., te pokaže li se, da sredstva S. C, J.-a ne dostižu za pokriće potreba, ima Radni Odbor S. C. J-a da dude privolu za provedbu posebne akcije. Glede übiranja članarine putem naročitih palestinskih sekcija, zaključeno je, da se rad tih sekcija ima obustaviti, zatim da se pokriće potreba svih do sada osnovanih halucimgrupa, mora najprije osigurati, a uvrštavanje novih halucim ima da uslijedi prema materijalnim sredstvima.

2. Radni program P.-U.-a.

Na sjednici S. O. od 27. oktobra 1920. imenovana je Palestinska komisija od 6 članova. Upraviteljem Pal. komisije izabran je dr ing. A. Werber, pročel. resora za halucpokret dr, B. Stein, pročel. resora za upravu Žiga Hacker i referentom za emigraciju Kalman B. Lobi, kao zastupnik ha-iueima Felix Baum, kao ekonomski stručnjak Filip Lowy (Brod). G. dr. ing. Werber odmah je iza izbora demisionirao, ie je njegova demisija po R. O. i prihvaćena. Komisija se na to konačno ovako konstituirala: za upravitelja izabran je Žiga Hacker, koji ujedno ostaje pročelnikom resora za upravu, a komisija je popunjena po R. 0. imenovanjem g. Egona Pollaka za tajnika P. U-, koji je potonji, preopterećen privatnim poslovima, u ljetu ove godine demisijonirao. Preuzimajući agende P. U. ponajprije se je Pales. Komisija obratila na sva povjereništva, da uspostavi kontakt » njima, da ih uputi u tadanje prilike, te potrebe časa i da ozove na daljnju suradnju u izvršenju zadaća F. U.-a.

Po R. O. opunomoćeni izaslanici preuzeli su arhiv P. U., koji se je preselio iz B. Broda u ZagrebPrema okvirnom pravilniku izradjen je pravilnik našega ureda, koji je prihvaćen po R. 0.-u i po londonskoj Centrali. Osobita se pažnja trebala posvetiti našim \idjeIjenim, te prijavljenim, halucim. U isto vrijeme primili smo od eentr. ureda za kolonizaciju direktivu, da je do proljeća gotovo sasvim obustavljena emigracija za Palestinu, dok se ne nasmognu velike svote, koje imaju tamo da stvore radne mogućnosti, tako da smo se morali pripraviti za prijam jednog broja već izobraženib halucim iz drugih zemalja, budući da ovi nijesu mogli svoj put nastaviti, a bili su koncentrirani u nekim središnjim mjestima, naročito u Beču, gdje je njihov položaj bio očajan radi pomanjkanja sredstava pomoćnih organa, te velike besposlice. Ove okolnosti, a i odmjerena nam sredstva nijesu nam mogla dozvoliti, da odmah pristupimo osnutku novih halucgrupa, i da smjestimo na rad i izobrazbu sve halucim, kojima je to prošla uprava zajamčila. Mogućnosti zaposljerja u Palestini diktovale su nam savjet, koji smo ve« onda. no sa žalonjem moramo konstatirati, bez uspjeha uputili preko naših povjerenika svim prijavljenim halucim, da izuče jedan zanat, jer je prema dosadanjim iskustvima kolonizacije poželjno, da svaki haluc poznaje jedan zanat. Iskustva pako u našim farmama potaknula su nas na osobiti oprez kod izbora prijavljenih halucim, jer ovi djeluju, u grupama loše, a nama zadavaju samo nepotrebne tioškove. Na ovu smo okolnost naročito upozorili naše po' jerenike, e da bi samo moralne i fizički odgovarajuća udelili.

3. Haluc-grupe.

Započeli smo sistematskim radom oko izgradnje postojećih halucgrupa i izaslanici našega ureda posjetili su grupe u Vilovu i Mostaru. Oni halucim, koji su već dugo prijavljeni i jednako dugo čekali na udjeljenje, smješteni su u postojeće grupe. Jednako su izaslanici našega ureda posjetili više mjesta u provinciji, kako bi se na temelju dosadanjih iskustva spremila što povoljnija mjesta, za sve one halucim, koji su bili vodjeni u evidenciji. Nadjeno je mjesto za te grupe, i to u Gjurgjevcu, Daruvaru i Požegi, koje bi se mogle na proljeću ustrojiti uz prilično povoljne uvjete. Naša se uprava ujedno obratila na sva povjereništva, da sakupljanjem materijala u naravi snize izdatke ureda kod smještanja novih grupa na minimum, te pristupila ponovnoj pregledbi prijavljenih halucim, kalio bi ih što shodnije razmjestila, odnosno neodgovarajuće unaprijed izlučila. Sa žaljenjem moramo tu ponovno konstatovati, da se akcija za sakupljanje materijalija osim nekoliko časnih iznimaka posve izjalovila, a kod izbora halucim jedva smo mogli iz velikog broja prijavljenih odrediti jedna desetoricu halucim, koje smo onda smjestili u Gjurgjevcu, ali smo zbog njihove mladosti predvidjeli odulju izobrazbu! Već iz tih razloga morali smo odustati od osnutka daljnjih grupa, no isto su nam kasnije propisale gotovo nesavladiv* poteškoće imigracije, te mogućnosti kolonizacije, dok srne naknadno i smještanje stranih halucim u većem broju morah napustiti zbog pomanjkanja potrebnih sredstava, budući da smo sav raspoloživi kapital potrebovali za upravu naše farme u Mostaru, a nijesmo mogli računati na subvenciju od strane londonske Centrale.

a) Mostar.

Početkom januara imali su izaslanici našega ureda zadaću, da u Mostaru ispitaju ustrojstvo tamošnje u augustu 1920. osnovane farme, ekonomsku upravu i organizaciju rada, te da istu po mogućnosti reorganiziraju. Njihova je zadaća bila, da stvore predpostave za povoljni razvitak farme, jer se na temelju izvještaja prvog izaslanika, te tamošnje Pal. komisije moralo predrnjtvati, da ove ne predlože, IT potanjem izvještaju u »Židovu« ocrtane su najrazličitije poteškoće, koje su proizvirale za mostarsku Pal. kom. iz veoma nepovoljnih ugovora tako, da njezin požrtvovan i ustrajan rad nije mogao uroditi vidljivim uspjehom, a moralo se boriti za nabavu potrebnih golemih novčanih sredstava, koja iziskuje jedno intenzivno u zakup uzeto, za upravu nepripravljeno gospodarstvo sa tako velikim upravnim troškovima, koji su potrebni kod razbe halucim. Grupa, ugovori i ekonomija s’ "" «e investicije n r .

12

»ŽIDOV* (HAJHUDI)

BROJ I—3.