Жидов

g. Julius Berge r. U mnogim i dugim konferencijama izradjen je plan za rad u narednoj godini, a ujedno stvorena i uprava za našu kraljevinu. Radni Odbor povjerio je vodjenje uprave svome članu g. Šimi S p i t z e r u. Odmah nakon Saveznog Vijeća krenuli su g. Berger i upravitelj Keren Hajesoda za Jugoslaviju na četrnajstdnevno putovanje po Jugoslaviji. Taj prvi put urodio je odmah uspjehom, jer ne samo da su stvoreni mjesni kuratoriji i distnktna tajništva u Sarajevu i Novom Saću, koja su vrlo važna za nastavak naše akcije, već je postignut znatan materijalan uspjeh. Dobili smo prve obveznice i stekli smo veliko iskustvo, koje nas je napunilo ne samo zadovoljstvom, već i uvjerenjem, da ćemo moći sakupiti onaj iznos, koji je kontingentiran za našu kraljevinu. Iza odlaska g. Bergera rad je, izuzev neka mjesta, jenjavao. Uprava bila je okupljena uredjenjem samoga ureda i prikupljanjem materijala za provedbu akcije, a osim toga nije bilo dosta osoba, koje bi se upravo u to vrijeme stavile na raspolaganje upravi, da posjećuju pojedina mjesta, bilo da akciju, nastave, bilo da je iniciiraju. Naš rad bio je i uslijed nesredjenih prilika kod centrale znatno otešćan. Vodstvo bilo je u vrlo kritičkom položaju, jer Koren Hajesod još nije bio legaliziran kod oblasti, niti po kongresu •dohren, a mišljenja o Keren Hajesodu bila su razdijeljena. Palestinski jišub trebao je sredstva, koja su se nakon obustave potpore po amerikanskim cijonistima morale namaknuti iz sredstava Keren Hajesoda. Iz tih razloga morali smo se u prvo vrijeme ograničiti na agitaciju u našim najužim krugovima. Doskora smo uvidjeli, da mjesni kufato»iji nijesu ispunili preuzeti zadatak, već su se ograničili na to, da funkcijoniraju kao naša uplatna mjesta. U februaru ove godine bio je naš ured po svome upravitelju zastupan na konferenciji u Novom Sadu, gdje m osnovao dislrikt vojvodinskih organizacija, kako bi i ovdje proveli valjanu organizaciju i pripravili teren za provođenje svestrane akcije za Keren TJajesod. Nakon savladan ja svih prvotnih tehničkih poteškoća i uredjenja našega ureda obratili smo se na centralu, koja nam je za sredinu aprila najavila ponovni posjet g. B e rgera. Naša uprava izradila je osnovu za putovanje, le sve pripremila, da boravak g Bergera u Jugoslaviji bude što uspješniji, a naročito je nastojala, da se što bolje iskoristi vrijeme i što više mjesta posjećuje. G. Berger boravio je kod nas tri nedjelje, te je posjetio u pratnji našeg upravitelja 14 mjesta i postigao svagdje lijepe rezultate. O odzivu u pojedinim mjestima izašao je opširan izvještaj u »Židovu«. Pojedini članovi Radnog Odbora obavili su zatim posjete u Daruvaru, Pakracu, Koprivnici, Bjelovaru, Karlovcu, Požegi, Vinkovcima, Brodu, Djakovu, Mitrovici i Somboru, gdje je svagdje postignut rezultat, koji je odgovarao našim očekivanjima. Imajući na umu, da valja ideju Keren Hajesoda što više popularizirati, razvili smo propagandu u svim našim listovima, a pored toga razaslala je Uprava tokom cijele godine besplatno razne brošure, revije i letke do 10.000 primjeraka. Znajući, da će velika kampanja za Keren Hajesod biti provedena istom iza kongresa, htjeli smo izraditi tačnu statistiku Židova pojedinih mjesta, pa smo se i obratili na omladinski Savez, da preuzme tu zadaću, Na žalost nije do danas taj za nas tako važni posao obavljen, te su tek neka mjesta priposlala željenu statistiku. U svemu posjećeno je do sada 31 mjesto, od ovih 7 mjesta dva puta, a dva mjesta tri puta. Preko ljeta neznatno je napredovao rad u provinciji. Odsutnost mnogih uvaženih smnišljenika u pojedinim mjestima onemogućila nam je provedenje življe akcije preko ljeta Kraj svega našeg nastojanja nije nam ipak uspjelo da aktiviramo pojedina mjesta, pa se razlog tomu ima tražiti i u privrednim prilikama, koje nisu bile povoljne za provedenje akcije u većem stilu. Pred kongresom, za vrijeme kongresa mirovao je u nas rad. No tim više radila je uprava na samom kongresu zastupajući ondje naše želje i zahtjeve, koji su našli svoj izražaj u poznatim zaključcima kongresa. Polazeći na kongres nastojali srao da raščistimo pitanja principijelne naravi i zato smo smjesta u komisiji Keren Hajesoda stavili predlog, da se kongres imade opredijeliti u prvom redu o potrebi Keren Hajesoda i o njegovom odnošaju naprama organizaciji t. j. da li Keren Hajesod imade postati aparat, koji je sasvim nezavisan od cijonističke or-

ganizacije, ili imade li postati aparat, koji je samo jedna grana organizacije, ili imade li iz njega postati jedna institucija, koja napram vani nije aparat organizacije, ali na koju po svojoj unutarnjoj konstituciji organizacija imade odlučni upliv. 2. Da Ii će Keren Hajesod biti izgradjon na principu maasera ili će se namaknuti darovima, čija visinane će biti prema darovatelju odredjena po upravi Keren Hajesoda. 3. Kako će se upotrijebiti sredstva Keren Hajesoda’ Ovi naši predloži izazvali su živahnu debatu. Jedni «u dokazivali, da je korisnije, da Keren Hajesod bude sasvim samostalna institucija, drugi da bude sasvim skopčana sa organizacijom, treći nešto što je izmedju obojega i konačno se došlo do zaključka, da je forma, kako je zamišljena na londonskoj konferenciji, ipak najprikladnija. Iskustva u svim zemljama pokazala su nam, da Keren Hajesod možemo staviti na koju god podlogu. Većina je držala, da od necijonista, koje smo kadri privući, t. j. od onih, koji nisu izgubili svaku vezu sa židovstvom, koji još uvijek osjećaju neku dužnost prema židovskoj zajednici, možemo dobiti obol za Keren Hajesod, ako i ne raskidamo previše vezu Keren Hajesoda s organizacijom. Oni, koji su izgubili vezu sa židovstvom, ne će davati prinose za Keren Hajesod, da ga i odijelimo od organizacije. Najživlje se razvila debata oko principa maasera. U pododboru predložila je naša uprava ovaj zaključak: »Obnovno djelo Erec Jisraela dužnost je cjelokupnog židovstva. Kongres pozivlje sve Židove, da u roku od pet godina daju »maasor« svoga imetka i prihoda. Cijonisti su dužni, da se odazovu ovome pozivu. Prepušta se zemaljskim Savezima, federacijama i frakcijama, da na svojim godišnjim konferencijama poduzmu mjere protiv onakovih cijonista, koji nisu udovoljili svojoj dužnosti. Ni u kojem slučaju ne mogu ovakovi cijonisti biti delegati na kongresu, niti članovi Egzekutive ili Akcijonoga Odbora, a niti predsjednici i vodje zemaljskih Saveza i frakcija«. Nakon svestrane debate povodom našega predloga izabrana je komisija, da preciznije, uvažujući rezultate debate, iznose nove predloge. Komisija složila se je u tome, da s* imaju kongresu predložiti slijedeći zaključci: 1. Keren Hajesod ima da se namakne na temleju poreza »maasera« od imetka i prihoda. 2. »Maaser« od imetka može da se uplati obrocima unutar 5 godina, no godišnji obrok ne smije da bude manji od jedne petine ukupne svote 3. Maaser od prihoda ima se dati kroz pet godina, a proračunava s« tako, da se odbije minimum, koji je slobodan od maasera. 4 Visina minimuma, koji je slobodan od maasera za pojedine zemlje, kao i daljnje odredbe za provedenje, ustanovljuje direktorij u sporazumu s upravom Keren Hajesoda pojedinih zemalja. 5. Svaki cijonista je dužan da udovolji «maaser »-obvezi. 6. Cijonista, koji u odredjenom roku nije udovoljio svojoj maasor-obvezi, gubi pravo da obnaša cijonističku službu. Ostale odredbe odredjuju zemaljske organizacije, odnosno federacije i frakcije. Nakon vrlo burnih rasprava, a naročito radi točke 6, primljeni su ovi predloži. Koliko smo ovim predlozima pogodili želju širokih židovskih masa, vidilo se najbolje po tome, što nijedan zaključak kongresa nije prihvaćen većim •duševljenjem, no Sto je prihvaćena šesta točka naše Evolucijo. T prava Keren Hajesoda namjeravala je u okviru ovoga izvještaja iznijeti i sav statistički materijal, no morala j* radi opsežnosti toga materijala odustati od prvobitne nakane svoje. Uprava predlaže Saveznom Vijeću, da izabere iz svoje sredine komisiju od 10 članova, kojoj će predati sav materijal na pregled, a ova neka onda izvijesti Savezno Vijeće o rezultatima svojih izviđa. * Naš narodni parlamenat obratio se apelom na cijeli narod, da pomoću Keren Hajesada položi temelj izgradnji židovsko narodne domaje u Erec Jisraela, te da učim Keren Hajesod općim židovskim fondom, koji će se nasmoći podavanjem od imetka i dohotka na osnovu maasera. Delegati kongresa povratili su se pod neprolaznim utiskom jednodušnosti kongresa svojim Savezima s parolom: IJez maasera nema Erec Jisraela. Mi smo preko naših delegata primili obvezu, da ćemo sve poduzeti, kako hi se ovi zaključci što prije i u nas proveli.' Židovi Jugoslavije pokazali su, da su si svijesni zamašitosti ove akcije, i ideja Keren Hajesoda uhvatila je i u nas čvrst korijen. Prebro-

BROJ I—3.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

15