Жидов

(1920. god.: K 123000). Razlog je tomu prilično dobro uspjela ovogodišnja sabirna akcija povodom blagdana Pu rim. Samooporezovanjem (napuštena sabirna grana) unišlo je K 12,000 (1920. god. K 59.000). To je znak da je ova sabirna grana još uvijek dosta obljubljena. Prilozi unišli sabirnim škrabicama neznatno su se prema prošloj godini povisili (K 26.000: K 35.000). Razlog tomu ]e već istaknuta okolnost, što su škrabice tek pred kratko vrijeme stigle i porazdijeljene. Prilozi za upis u Zlatnu knjigu pokazuju porast od preko 100% (K 45.000: K 97000). Veliki nazadak moramo sa žalošću zabilježiti u jednoj od najsimpatičnijih sabirnih grana: Maslinova drva (K 119.000: K 97.000). Darivanje zemlje ove je godine bilo posve neznatno (K 5.000: K 560). Isto tako; N ah ! a (K 33.000: K 1075), Nordauov grad (K 151.000: 16.000). Po dječjim sabirnim arci ma ušlo je K 50.00(1 prama lanjskih K 68.000, nu ima izglecfa, da će ovogodišnji završetak ove akcije, koja je upravo u tečaju pokazati povoljniji uspjeh od prošlogodišnjeg. Sabirna grana: Obnova Palestine sa K 120000 pokazuje znatan porast prama lanjskih K 26.000. Nu ovdje treba uvažiti, da je prošle godine provedena vrlo uspjela akcija za obnovu . Palestine, za t. zv. Restauration fund povodom zaključka u San Pc-mu, za koji je fond unišlo K 681.535. I-jjep uspjeh, i ako je mogao biti znatno povoljniji, postignut je uvođenjem Pinkasa (obiteljske darovne knjige). Dok srao god. 1920. imali na raspolaganje samo jednu :njlgu u Zagrebu, porazdijeljene su ovo godine sukcesivno, kako su nam stizavale, 32 knjigo, na koje je unišlo K 96.000 prama prošlogodišnjih K 1.500. Robe prodano je ove godine znatno manje (K 20.000) io prošle godine (K 32.000). Bit će tomu razlog, što je ove godine bilo manje priredaba u korist Keren Kajemeta, no • ini. Dosta lijep uspjeh postignut je darivanjem kod ' ore, koja je sabirna grana novo uvedena. Unišlo je 79.000 • runa, a prošle godine neznatni iznos, koji jc uračunan u epoč darove. Ov<- smo godine takodjer uveli računske čedu, jice za gostione, koje posjećuju pretežito židovski gosti. Na ovim ceduljicama, čiji su troškovi pokriti insoratima na naledju, unišlo je K 1700. Pogledajmo sada uspjehe postignute u pojedinim mjetima Ka prvom mjestu hoćemo da spomenemo mjesta, u ojmia je već do 15. XII. o- g. postignut iznos, Sto im je ntingentiran. To su mjesta: Bihać, Derventa, Krievac, Ogulin, Prijedor, Split, Travnik i Z e-1 i c a. Ova se mjesta već nazad nekoliko godina ističu kao lativno najuspješnija, pazeći budno, da postignu ako već : e više, a to bar odredjeni im kontingenat. Ka ovom mjestu hoćemo da se sjetimo našega svima t- li aragoga Gustava Seidemanna, koji je od početka jorističkog pokreta oduševljeno i neumorno uzimao najvljeg učešća na svim akcijama cijonističkog rada u našoj - miji. U malom mjestancu Prijedoru sa malenim brojem ' dova, on je stvorio i rukovodio kroz dugi niz godina mjeu cijonističku uzor-organizaciju, čiji su članovi vazda ; svakom pogledu za cijonističku stvar potpuno ispunja» li svoju dužnost. * Kas Seidemann odselio se ove godine iz Prijedora u . đen kraj Beča, nu znamo, da nam je po mislima i osjećana ostao bliz kao i prije, što u ostalom dokazuje njegov reni interes za nas i naš rad ovdje, koji je interes već u • navrata pismenim putem iskazao. Ostao je nas, ma da prostorno od nas tako daleko. Naša prijateljska ljubav, ie duboko poštovanje prama njemu bit će trajno. Od gradova, koji u radu za Keren Kajtemet pokazuju »redak, sa radošću spominjemo na prvom mjestu B e oad. Prama prošlogodišnjih K 100.000, sabrano je ondje • godine K 147.000. Ovaj lijepi napredak ma da je sana svota daleko od kontingentiranog iznosa (K 700.000) matramo dobrim predznakom, da će u Beogradu rad za , nističke ciljeve u opće, a za Keren Kajeinet napose, vem koracima napred kročiti. Dok se oveći broj mjesta više ili manje približio odrelom kontingentu (Bijeljina, Koprivnica, Mostar, Pri', Rogatica, Sanski most, Slatina. Tuzla), ima mnogo ta, koja su samo maleni postotak svog kontingenta po-

stigli, zaostajući daleko za sabirnim uspjesima od prošle godine. Tako je u Banjaluci od kontinjfentiranih K 50.000 unislo K 8400 prama lanjskih K 20.480, dakle ove godine jedva 175' prema lanjskih cca 41%. Bitolj sabrao K 29.000 (kontingenat K 70.000) cca 43%, Bjelovar 14% (1920. god. 43%), Brod n. S. 13% (1920. god. 50%), Osijek 9%! (1920.: 45%), Zagreb 24% (1920. god. 62%!); osobito pako nerazmjerje pokazuje Sko p 1 je, gdje je od kontingentiranih K 70.000 sabrano K 200!, a prošle godine K 49.574. Uspjesi sabirnog rada u Vojvodini nikako ne zadovoljavaju. Usprkos opetovanih pokušaja, da se iz Novogsada, sjedišta distrikta, organizuje rad za Keren Kajemet u Vojvodini, nije se mogao nikakav spomena vrijedni uspjeh postići. Vojvodina sa tako velikim brojem Židova, koji, su oduševljeno prigrlili nacijonalno-židovsku ideologiju, nijesu za Keren Kajemet sakupili više od 100.000 kruna, u kojoj svoti je sadržan i jedan oveći iznos, sakupljen već prošle godine. U Vojvodini ima bar deset mjesta, u kojima bi se lakoćom moglo godišnje sakupiti po 100.000 kruna, kad bi «e našlo samo nekolicina stvari predanih radnika. U potanju kritiku rada ne možemo se upustiti, jer nam nedostaju točni podaci- Znademo samo, da je Jevrejsko nacijonalno društvo u Vršcu doznačilo K 22.000, da je preko povjereništva u Novom Sadu doznačeno sveukupno K 74.000, u kojoj su svoti sadržani prinosi iz više mjesta, nu tačnog iskaza nismo mogli dobiti. U Vojvodini morat će se s temelja organ,izovati sav cijonistički rad, pa i onaj za Keren Kajemet. Da se može raditi, i s uspjehom raditi, dokazuje najbolje povjereništvo za Keren Kajemet u Novom Sadu, koje je pred kratko vrijeme preuzeo Jehuda Josef Brandeis,čija agilnost i ljubav za stvar nara je jamstvo, da će Novi Sad postići lijepih uspjeha, mi time još nije riješeno pitanje organizovanog rada sviju mjesta .Vojvodine u skladu sa Upravom Keren Kajemeta za Jugoslaviju. Ovo pitanje morat će se što skorije privesti riješenju. Usporedimo li konačni sabirni rezultat u ovoj i prošloj godini s uvaženjem okplnosti, da je god. 1920. provedena velika akcija za Restauration fund, s druge strane, da je ove godine pripao Keren Kajemetu legat pok. Maksa Steinera u velikom iznosu, uvaživši nadalje lošije opće gospodarske prilike ove godine prema onima prošle godine,'onda usprkos ovogodišnjeg brojčano slabijeg uspjeha relativno ovogodišnji rezultat ne zaostaje za prošlogodišnjim Nu s ovom konstatacijom mi ne možemo i ne smijemo da budemo zadovoljni. Ta i prošlogodišnji uspjeh nije hio zadovoljujući. A zadaće Keren Kajemeta u Palestini su ogromne. Kroz vrijeme od februara do novembra o. g- doznačio je Keren Kajemet u Palestinu za stečenu zemlju i njezinu amelioraciju 163.545 engl. funti. Obveze za naredno vrijeme iziskuju svotu od 187.700 engl. funti. Sadašnji zemljišni posjed Keren Kajemeta u Palestini sastoji od 74.531 dunuma zemlje, od toga 631 dunum gradskog zemljišta. Sticanja zemlje po Keren Kajemetu tvore podlogu za opsežnu kolonizatomu osnovu, što ju je postavio XII. cijonistički kongres. Djelovanje i obveze Keren Kajemeta iziskuju najveća naprezanja sviju suradnika, da se namaknu potrebita sredstva. Stoga i ovom zgodom upravljamo apel na sve Vas, koji ste se upoznali sa dosadanjim radom za Keren Kajemet u našoj kraljevini, ne zadovoljite se s postigmitim rezultatima, razvijte svestrana djelatnost u cilj« sve većih uspjeha za Keren Kajemet! ♦ Na koncu hoćemo još da izvjestimo, da su prvoj svjetskoj konferenciji Keren Kajemeta, koja je zasjedala kro« tri dana u Karlovim Varima, neposredno pred otvorenjem XII. cijonističkog kongresa, pribivali članovi povjereništva Keren Kajemeta za Jugoslaviju Lav Stern i Šime Spitzer. Oni su živo sudjelovali u raspravama i podvrgli stvarnoj kritici rad Keren Kajemeta i u administrativnom i u pogledu praktičnog rada u Palestini.

Blagajnički izvještaj S. C. J.

Slavno Savezno Vijeće! Častim se podastrijeti si. Vijeću za minulo godište: Račun razmjere; račun prihoda i rashoda Saveza, te našeg zvaničnog organa »Židov«;

BROJ I—3.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

17