Жидов

nove činjenice, nego ćemo samo mirnim i ustrajnim radom doći do ostvarenja naših ciljeva. Nije nam i ne smije da nam bude do toga, da svemu našem radu damo svugdje žig cijonistički. nego do toga, da se postignu uspjesi, jer nam je do stvari, a ne do toga, da se oni upisuju nama u zaslugu. U debati sudjeluju još dr. Urbach (Zemun) i Albert Koen (Mostar), koji potonji predlaže, da se osnuje sekretarijat, ako nije moguće osnovati upravu vaad hahinuh. Čita se memorandum Makabija, gombalačkosportskog društva u Zagrebu, po kojem isti daje pobudu, da Savez podupre inicijativu za osnivanje okruga svjetskog židovskog gombalačkog saveza. Dr. Ben a u dobiva zaključnu riječ za kulturni referat, koji u kratko reflektira na navode pojedinih govornika. Na to čita tajnik slijedeće brzojave, koje skupština burnim odobravanjem prima: Dvorska kancelarija Njeg. Veličanstva Kralja Aleksandra I. Beograd. Cijoniste Kraljevine SMS podastiru sa svoga vijeća u Sarajevu pred uzvišeno pobjedom i slavom ovjenčano Prestoije viteške dinastije Karagjorgjevića izražaje svoje nepokolebive odanosti i vjernosti. Dr. Hugo Spitzer, predsjednik. Zionist Egzekutive, London. Cijoniste Jugoslavije sa godišnjeg Vijeća u Sarajevu, šalju svome vodstvu uvjerenje, odanosti i povjerenja. Vjeruju, da će dostojno neprolaznih uspjeha i svijetlog uzora požrtvovnosti svojih vodja židovski narod iskupiti svoju dužnost u cilju obnove Erec Jisraela. Ufaju se, da će vodstvo postići takovo vršenje mandata nad Erec Jisraelom, koje će biti rukovodjeno da se Palestina ima što slobodnijim useljivanjem Židova i što nesmetanijim radom, a pod potpunom zaštitom od silovitosti razvijati, kao narodna domaja. Dr. Hugo Spitzer, predsjednik. Poslanstvo Velike Britanije, Beograd. Cijoniste Kraljevine S. H. S. sa svojeg vijećanja u Sarajevu mole Vašu Ekselenciju, da izvoli vladi Njegovog Britskog Veličanstva isporučiti njihovo duboko uvjerenje, da će ona vršiti svoj mandat nad Palestinom u cilju ostvarena Palestine, kao narodne domaje za židovski narod u onom duhu, koji ju je rukovodio kod njezine deklaracije od 2. novembra 1917. i time sebi zajamčiti vječnu zahvalnost židovskog naroda. Savez cijonlsta Jugoslavije dr. Hugo Spitzer, pređsjenik. Bernardo Klein (Sarajevo) podnosi izvještaj odbora za Keren Hajesod. Navadja, da je statistički materijal izostao radi diskretne naravi istoga, pa da je taj sav materijal podnešen na uvid odboru za Keren Hajesod. Uspjeh je akcije vanredno dobar, a poslovanje s blagajnom- u potpunom redu. Naglašuje osobitu požrtvovnost upravitelja, te predlaže, da se istom izrazi priznanje i zahvalnost njegovom požrtvovnom radu. A isto tako i mjesnim organizacijama. Prelazi se na iduću tačku dnevnoga reda i to na proračun za iduću pos'ovnu godinu. Referent David Spitzer obrazlaže pojedine stavke proračuna te naglašuje, da se kod sastavljanja proračuna išlo sa načela, da se uzmu što niže stavke. Redoviti proračun mora se primiti, a i osigurati, jer nijedno vodstvo ne će htjeti, preuzeti mandat, ako budžet ne bude osiguran. Tražimo, da svaki delegat za svoje mjesto preuzme pismenu obvezu, da će to mjesto doprinijeti kontingentirani iznos. Bez obveze delegata da će njihovo mjesto dati odredjenu svotu, te prema tome, bez sigurnosti, da će prihodi budžeta biti osigurani, ne može se zamisliti uspješan rad. Do 15. februara mora biti deficit prošle godine uplaćen, a ostali proračun osiguran. Glede sabiranja doprinosa za Savez zatajila je omladina posvema, pa traži od omladine, kojoj savez ide uvijek na ruku, bilo materijalno ili moralno, da učini svoju dužnost te da pomaže Savez u sitnom radu. Što se tiče vanrednog proračuna prepušta referent Vijeću, da odluči, da li će da primiti ili ne.

Dr. Ben a u (Sarajevo) naglašuje u prvom redu, da je ova godina zlo počela, jer je počela s deficitom. Dolazimo po novac uvijek stanovitom krugu ljudi, te je uvjeren, da se traženi novac ne će ni na kakav način utjerati. Predlaže s toga, da se proračun po mogućnosti snizi, te u prvome redu naglašava, da se prošlogodišnji deficit mora pokriti, a predlaže u svrhu smanjena proračuna, da se brišu nekoje stavke. Tako predlaže, da se brišu stavke za agitaciju i agitacijom referat, zatim da se briše stavka putovanje i konferencije i t. d. Ističe, da je posve pogrešno uvrštavanje stavke šekaiim u proračunu. Nadalje se protivi, vanrednom proračunu za otpremu haluca, jer ako će biti pogrebno pojedine haluce otpremiti, da će se uvijek nas moči potrebna svota novaca da se naši halucim otpreme u Erec-lsrael. Prema tomu bi iznosio budžet svotu od 686.000 kruna, kad bi se odbacile stavke, čije je brisanje predložio. Suglasan je sa predlogom glede kontingentiranja na pojedine gradove, ali smatra, da je pismeno zalaganje jedna formalnost bez ikakve vrijednosti. Naglašuje, da je nemogućnost, da u Sarajevu namakne iznos od 100.000 kruna do 15. februara 1922., koji je iznos odredjen kao kontingenat za Sarajevo. Lav S t e r n (Zagreb) odbija u ime bivšega Radnoga Odbora prigovor, da Radni Odbor nije znao gospodariti. Naglašuje, da na njegovom mjestu pod ovim prilikama ne bi niko mogao više uraditi i drugačije s novcem gospodariti, jer da nije nijedan novčić previše izdan. Mjerodavni faktori i stručnjaci izrazili su našem Radnom Odboru priznanje, da je sa veoma niskim troškovima postigao veliki uspjeh. Glede samoga proračuna navadja, da je isti sastavljen sa minimalnim stavkama, tim više, što je iz budžeta ispao sasvim proračun za list »Židov«, za koji držimo, da će svojim primitkom pbkriti sve izdatke. Zagovara, da se budžet primi u cijelosti kao redovni tako i vanredni proračun, jer Je taj novac od prijeke potrebe, te se nijedna stavki ne može brisati, a da se Savezni Odbor u svom radu ne bi marao ograničiti. U debati, koja je veoma živahna i stvarna, sudjeluju zagovarajući, da se u cijejosti primi budžet dr. Ur b a'c fi (Zemun), Šime Spi t z e r (Zagreb), dr. Lic h t (Zagreb), dr. Bau e r (Sarajevo), Michael I. ev i (Sarajevo), Bernarde Klein (Sarajevo), dr. Aladar Klein (Osijek), a pridružuju se predlozima dra. Benau-a, nadrabin dr. Lev-i i dr. Mojsije Mond ša{n (Sarajevo). Referent David Sp i t z e r dobiva zaključnu riječ, te reflektira na pojedine prigovore. Predsjednik dr. Spit z e t predlaže na glasovanje predlog, da li se prihvaća proračun predložen od otstupajućeg Radnog Odbora. Proračun bi većinom glasova u prvotnoj stilizaciji primljen, a glasovali su proti istom u svemu pet delegata. Inž. Grof predlaže u ime rezolucijonog odbora slijedeće razolucije: A) Organizacija. I. Mjesne organizacije. C spoznaji odlučne važnosti, što ih imaju m. o. u sklopu Saveza, Savezno Vijeće smatra potrebno krepku izgradnju organizacije na ovim temeljima; a) da se na čelo m. o. stave lica, koja svojom cljonlsfičkom spremom i ličnom požrtvovnosti u pogledu radinosti i materijalne požrtvovnosti daju punu garanciju za postojani rad i za namicanje sredstava, kako za svjetsku cijonističku organizaciju i njezine svrhe, tako i za S. C. J., pri čemu ima apsolutnu da važi zaključak XII. cijonističkog kongresa, po kome počasno mjesto u cijonističkoj organizaciji može da Ima samo onaj. koji je ispunio svoju obvezu prema Keren Hajeosđu b) U spoznaji važnosti žene i omladine, najpače i u pogledu sabirnih akcija, te duševnog i tjelesnog razvoja. Savezno Vijeće skreće pažnju m. o. na to, da u njegovo vodstvo udju žene i omladincu c) M. o. imat! če dužnost, da se stave u sporazum sa ličnostima izvan cijonističkih redova u cilju osnivanja kuratorija za Keren Hajesod, institucije, kojoj ima da se da opći židovski značaj. d) U pogledu svib sabirnih akcija naročito Keren Kajemet le Jlsroel, a izuzevši Keren Hajesod, nalaže se ro. 0., da sve Židove svoga

mjesta grupiraju u minia n i m, a na čeU svakoga minjana da se stavi radina ličnost, koja nosi punu odgovornost za uspjeh svoga minjana. e) Stavlja se dužnost m. 0., gdje Je ta moguće u vezi s drugim Jevrejsklm organizacijama, promicanje omladinskih organizacija izbjegavajući svako suviino tutorisanje i Imajući u vidu, da Je osnovna zadaća omladinska organizacije sopstveno vaspitanje njezino u jevrejsko- kulturnom duhu. Savezno Vijeće na osnovu svega iog« preporuči, m. o„ da u najkraćem roku provedu svoju reorganizaciju i u pogledu uprave i a pogledu članova, te da o tome izvijeste R. 0. do 1. februara 1922. 11. Distr ikti. S obzirom na stečeno iskustvo sa postojećim vojvodjanskim distrlktom, a obzirom, da se o njemu bez učešća voj vodjanskih cijonista ne može da odluči, ovlašćuje Savezno Vijeće S. 0., da u sporazumu sa vojvodjanskim sumišijenicima odluče bilo o reorganizaciji bilo o dokinuću vjjjvodjanskog dlstrikta. Hl. Doprinosi za Sazez. Savezno Vijeći smatra doprinos za Savez imperativnom dužnošću svakog organizovanog cijonlste, jer o tome doprinosu zavisi opstanak i rad Saveza kao sastavnog dijela svjetske cijonistićke organizacije, te vezuje ostatak mjesnih cionističkih organizacija 1 učešće pojedinih cijonista u zemaljskoj organizaciji o pravovremenom i potpunom đoprinašaniu prinosa za Savez. B) Koren Hajesod. Proglasujuć! zaključak XII. cionističkog kongresa « Karlovim Varima, koje glasi: 1. Keren Hajesod ima da se namakne na teme’ju poreza maasera od imetka i prihoda. 2. Maaser od imetka može da se uplati u obrocima unutar 5 godina, no godišnji obrok ne smije đa bude manji od jedne petine ukupne svote. 3. Maaser od prihoda ima se dati kroz pet godina, a proračunava se tako, da se odbije minimum, koji je slobodan od maasera. 4. Visina minimuma, koji je slobodan od maasera za pojedine zemlje, kao i daljnje odredbe za provedenje, ustanovljuje direktori u sporazumu s upravom Keren Hajesoda pojedinih zemalja. 5. Svaki cijonista je dužan da udovolji maaser-obvezi. . 6. Cijonista, koji u ođređjenom roku nije udovoljio svojoj maaser-obvezi. gubi pravo da obnaša cijonisfičku službu. Ostale odredba ođredjuju zemaljske organizacije, odnosno federacije i frakcije. nalaže upravi Keren Hajesoda za Jugoslaviju, đa odmah pristupi odredienju minimuma prostog od podavanja maasera. U siijedstvu gornjih zaključaka traži Savezno Vijeće; 1. da se svaki sumišljenik, koga zato odredi uprava Keren Hajesoda stavi u službu Keren Hajesoda, po onim direktivama, kojo ća dobiti od uprave za Keren Hajesoda za Jugoslaviju; 2. da svaki organizovani cijonista, kome imetak ili dohodak bi oboje nadmašuje minimum, koji se ima da oglasi najkasnije do konca maja 1922. deklarira svoju obvezu maasera. 3. gdjegod to prilike dozvoljavaju, ima da bude nastojanje cijonista upereno onamo, da jevrejske općine i sve druge jevrejske institucije dadu svoj dohodstveni maaser. 4. *3 se po mjestima obrazuju zasebni jevrejski ženski kuratoriji za sabiranje doprinosa za K H. draguljima i nakitima, koji će se posredstvom uprave Keren Hajesoda staviti u vezu s upravom Jenvei fonda u Londonu. C) Palestinski rad. Shodno rezolucijama stvorenim po konferenciji palestinskih komesara, a uvažajući i iznesene araendemente S. V. zaključuje: 1. stavlja se u dužnost S. O. daljnja skrb oko palestinskog rada kao jednog od aajza mašnijih moralnih faktora organizacije; 2. Saveznom Odboru nalaže se, da u napredak osniva baiucke farme s potrebitim obzirom na imigracijone prilike, ali najpače « obzirom na mogućnost harmonijskog strukovnog razvitka balucim. pri čemu ima da najstrožije uvaži I podesnost farme i fizičku I

4

»ŽIDOV«

BROJ 4-5.