Жидов

skim kongresima upoznao sam drugo židovstvo, koje me je opet izmirilo sa mnom i s mojim plemenom. Otkad imam pred očima ovo židovstvo, ne mislim nikad više na svoju tragediju o Helotima.« Da, na Bazelskim kongresima! Tu je poznao on, koji je ranije poznavao samo Helote židovstva, njihove Spartance. »Sa Štitom, ili na njemu 1« Tu se skupilo najbolje, što je bilo u židovstvu cijeloga svijeta da, nošeni golemim zanosom koji ih je okupio sa zapada i istoka, juga i sjevera, uzmu na se svoju mjeru dužnosti »koje daju mjerilo za ćudorednu vrijednost muža.« Na tribini Kongresa, uz mlađega Herzla, sijedobradi Nordau, uz vođu koji je zanašao očima I žarom svojo divne, čiste volje, veliki revnitelj narod i. koji je nemilosrdno, oštro, plamenito razotkrivao poroke, kao maljem lupao po nedostojnima te su se pod njegovim udarcima sagibali, ali koji je crtao jasno, bez problematike, nuteve i ciljeve, izgradio misaono zgradu pokreta, arhitektonski savršenu u svojoj jednostavnosti. Ponosna volja, jedan ponosni »hoću« i djelo bi! Ako isto, a to je činjenica, što je Noi đau uz Herzla bio vođom pokretu, dokaz, koliko je nacijska svijest židovstva istinska i jaka. Nordau nije nikad tajio, da ga ništa ne veže s religijom. Pa ipak: ti strogovjerni Židovi Istoka i Juga bez ustezanja su ga priznali neosporivim predstavnikom pokreta; on i oni bili su se stopili u jedno u besprimjernom preporodnom zanosu, koji je raspirio Nordau. najveći, silni govornik Kongresa, revnitelj časti i preporoda svoga naroda. Uz Herzla on je stvarao Baselski Program, neprolaznu osnovku političkoga cijonizma. Dok je u tome bio mudri političar, njegovi su govori bili čas lava. čas britki mač, čas oštri dah bure, čas punozvučje svih čežnja, sve volje, sve novoprobudene snage naroda, koji je dojučer nosio svoje igo, đojučer mislio, da će tako uvijek. Cijonistička koncepcija Nordauova bila je u političkome pogledu velika i jednostavna ujedno. Poput Herzla, i on )c

tražio ponajprije garancije pod međunarodnom sankcijom: charter. Tražio je, da se prije svega Palestina obezbijedi u punoj mjeri kao javno-pravna domaja židovskoga naroda sa svim obilježjima židovske domaje u političkome smislu. Tele onda, kad se to postigne, valja poći n* djelo. Tome svome stajalištu ostao je vjeran i onda, kad je druga struja u cijonizmu tražila i postigla, da se stvaraju realne pozicije u Palestini, ne čekajući na charter. koji se, dok je Palestina bila pod turskom vlasti, činio dalek i neizvjestan, U Nordau-a je bila jaka vjera; njemu se Palestina nije prikazivala pod vidnim kultom momentane nužde židovskoga naroda, kao istočnim Židovima. Njegova naskroz neoportunistička narav nije mu dala, đa mu se poremeti velika koncepcija, proizašla primarno iz ćudoredne, a ne toliko iz stvarne nevolje naroda. Za vrijeme rata on je živici u izgnanstvu u Španiji, pišući knjige. Cionistička organizacija bila je raskinuta; on nije imao veza s njome. A kad je rat bio dovršen, pa je valjalo iskoristiti uspjeh sintetskoga cijonizma, njemu je Baltourova deklaracija bila premalo garancije. Jer nije jasnoćom dala izražaja onome, kako je Nordau, a i mi, htio da se shvati Bazelski program. Vjeran do smrti cljonlzmu, shvaćenom onako, kako ga je zamislio prvi Bazelski Kongres, on se nije snašao u vođenju cijonizma, koje je moralo voditi računa o otpornostima u Židovstvu i izvan njega, a protivnostima, koje da še uklone nije stajalo tek do naše volje, koja se lomila o te protivnosti, f tako je on posljednje dvije' godine živio u zatišju. Ljubav njegova naroda, njegovih Spartanaca, nije ga inak zaboravila. On ju je osjećao, vezan s narodom u svojoj osami neraskidnim vezama. Ako je u čemu osjećao duboku boi, bilo je u tome, da planovi, zamišljeni u zanosu, za koii se činilo, da će rušiti brda, ne sazrijevaj;! u djelo brzinom i poletom, koji je do zadnjeg daha gorio u njegovu velikome duhu. I on nam ode, dok smo još na putu,

ne ugledavši cilja u svemu sjaju, što nm ga je dao i njegov genije ... Ugasle su njegove oči, ali mi ćemo Ih zadržati u spomeni, kako su bacale strijele velikoga plama srdžbe i zanosa, dok je njegova riječ budila 1 palila. Potreseni u dno duše osjećamo treptanje krila smrti, koja Je velikoga Borca uspavala u vječnost A genij naroda, u kome vrijeme nikad nt će da izblijedi njegova lika, zastavivši se za čas u dubokoj harnosti pred sjenom njegovom, krenut će na djelo života'. Vječni spomenik Velikima naroda.

Aleksandar Lichi.

Feuilleton IZ NORDAUOVOG GOVORA NA II. BAZELSKOM KONGRESU.

. . Ovaj prikaz stanje židovstva bio bi vrlo jednostran i nepotpun, ako bi sc ograničio samo na to, da pokaže, kojo stajalište zauzimaju razni narodi prema našoj braći, koja stanuju u njihovoj sre dini. Isto tako važno. kap što je odnošai naroda prema Židovima,, po rpom osjećaju još važnija, je unutrašnja , struktura židovstva, su duševne struje, osjećajm smjerovi i nastojanja, koja se ispoljuju u našemu plemenu. Nije to ugodan vidik i mogao bi da otme malodušnima svu vjeru u našu budućnost. Prvo djelovanje cijonizma na. židovski narod pobudjuje u mome duhu uspomenu na neke prizore naravi, koji su vama svima poznati. Zimski predjel ima svojih ljepota. Ledeni oklop rijeka, snježni pokrivač polja, daju tmurnu sliku grobne tišine, svečanog žaiobnog raspoloženja za velikim Panom, koji Je mrtav. Proljetni predjel ima drugu, veseliju Ue-

potu. Vode mrmljaju 1 svjetlucaju se, polja se zelene i cvatu, nov se život svagdje budi. A sad samo prelaz od jedne slike k drugoj! Prvi je učinak proljetnoga sunca, da razara zimski predjel, a da ga ne može smjesta nadomjestiti proljetnim. Izmedju obih leži gadni prostor, koji bi bio hesnosljiv, kad ne bi izvjesnost, da vodi k lejpšemu, üblažila njegovu grdobu. Cisti ledeni pokrivač rijeka raskomada se u sivu. leđnu kašu, čisti, glatki sag snijega rastapa se i ostavlja kaljuže, za kratak čas čini se predjel kao jedna jedincata kaljuža, dok ju pomalo ne prekriva sjajno zelenilo i šarolike boje cvijeća. Nešto sasvim sličnoga doživljujtmo sad u židovstvu. Naličilo je dosad zimskom predjelu. Sve je bilo ukočeno, sve je bilo blijedo i hladno. Ali ukočene fonne bile su monumentalne. Slika imala je nešto uzvišenoga: Uzvišenost smrti. Bilo je medju nama Židovima, još više medju hrišćanima ljubitelja romantičkili prizora, koji su intenzivno osjećali poeziju te slike, i kojhna se činilo oskvrnućem, da je raskinuta strogost tih nepomičnih linija, da probiju jeđnolikost tog

čistog sniježnog pokrivača pojedini dijelovi zemlje, koji se izdižu. 1 sad je došao cijonizam kao proljetno sunce l počeo je da grije ovu svečanu ledenu pustinju. U kutevima, koji povoljno leže, u zaštićenim uvalama, prodrli su smjesta vršci stru čaka i najranijih visibaba. Ali inače nije se na daleko i široko ništa moglo da vidi do U jedno veliko blato. I po tom blatnom moru ml sad gazimo. U tom gljibivom zemljištu propadamo kod svakoga kora' ka do koljena, do kukova. Koje li nezgodel Koje li muke! Sve nisko, sve prosto, što židovstvo u sebi ima, a što Je dosad ostalo skriveno pod ledenim plaštem, tjera Sad na površinu. No jedan pogled na kalendar mora da nam dostaje, da nam pomogne prijeći preko ovog bolnog vremenskog odsjeka, da se u nama ni za čas ne budi malodušnost. Jer znamo, da je proljeće sasvim blizu, da uvijek s time počinje. da čisti zimski svijet pretvori u močvaru, da ali ne krzma, da pretvori močvaru u cvatuće poljane. Cijonizam probudjuje židovstvo k novome životu. To je moje uvjerenje. On to postizava ćudoredno osviježenjem narod-

Sjednice Akcijonoga Odbora

Iz Berlina javlja židovski dopisni ured. o sjednicama Akcijonoga Odbora ovo; U sjednici od ponedjljka po podne nastavljena je politička debata. U debati uzeo je riječ gosp, W e i z m a nn te je na dopunio svoj prvi referat, davajući ujedno raznim govornicima razjašnjenja na njihove upite, I utorak bio Je potpuno posvećen političkoj debati. Nakon što je Egzekutiva održala nekoliko sjednica, dao je gosp. Sokolov izjavu, da je većina Egzekutive odobrila politiku, što su je on i dr. Weizmann iznijeli u svojim izvješćima. Egzekutiva predat će ministarstvu za kolonije memorandum, u kome će biti sadržano izvješće dra. VVelzmanna o njegovim dojmovima u zemlji i predloži o koracima, koji su nužni, da sć postigne svrha mandata. Ciosp. Jabotinsky iznio je svoje stajalište, koje se u nekim pitanjima lazllazi od stajališta ostalih članova Eg zekutive Iza toga prekinuta je politička debata, te je dr. Solov e j č i k izvjestio o »pitanju saziva svjetskog palestinskog kongresa« na temelju odgovora iz pojedinih zemalja o mogućnostima općih izbora, saziva posebnih zemaljskih kongresa itd Akcijoni Odbor naložio Je Egzekutivi, da provede sve priprave za svjetski palestinski kongres i da poduzme kod brit ske vlade sve korake u smislu člana 4. pa -

2

♦2 l D O V*

BROJ 4,