Жидов

nog Ideala, tjelesno fizičkim odgojem podmladka, koji treba da nam stvori izgubljeno židovstvo mišićja. Ali cijonizam provadja i oštro lučenje izmedju živoga i obamrloga. Istom sad nam postaje jasno, kakova Je strašna opustošenja napravio galut n 18 vijekova. Prvi put od bitke velikoga Bar Kohbe, koga samo nisko obožavanje uspjeha manje cijeni od sjajnih Hasmonejaca, pristupa židovstvu opet zahtjev, da poduzme veliko naprezanje, da sebi i svijetu pokaže, koliko još u sebi krije životne snage, životne nade 1 životI nih zahtjeva. I tu smo se morali uvjeriti, da je mnogo toga, što se Činilo živim, dok se nije tražio dokaz života, doista mrtvo. Brojni Židovi otpali su i prema vani od židovstva. Taj proces mrvljenja nikad nije sasvim prestao od razorenja drugoga hrama, on je zadnjih godina bio osobito jak u zemljama Zapada. No veći dio Židova nije sebi svijestan svoga nutarnjega otpađanja od židovstva, premda se to već doista dogodilo. Držali su sami sebe, a i svijet Ih Je držao za Židove, no oni su tek bili Židovi iz običaja, iz lagodnosti, iz duševne tromosti. Njihovo židovstvo Izvrglo

ih Je doduše progonima, djelomice nisu imali osjećaj časti, da pod tim trpe, djelomice osjećali su se kao interesantne žrtve, što nije neugodno duševno stanje. U časovima zanesenostl vjerovali su pjesnicima kao Disraelu. Oeorge Cliot, Aleksander Dumas sinu, koji crtaju lijepu sliku o židovstvu, njegovoj misiji, njegovoj moći, njegovoj sjajnoj budućnosti, I uživali su u tom snu. koji ie imao ljepotu i nerealnost snova. Pozitivnih djela nije od njih tražilo židovstvo. Smješkali su se 613 zapovjedima i zabranama Sulhan Aruha. Bogoštovni prirez nije bio velik. Na put u sinagoge sjetio ih je često Još samo dan pomirbe. Sam» su sebe uvjeravali, da su dobri Židovi, jer ljube Heinea, jer se naslađjuju na Danielu Deronđi i drže do slave šaleta. Tad se najednom pojavi cijonizam i dozivlje tim Židovima: Napred! Osovite se! Odvažite se na čin? Izvojštite sebi i vašemu narodu mjesto pod suncem! Ne mirujte, ne počivajte prije, dok nijesta uvjerili ravnodušni a i neprijateljski svijet, da imadete pravo da živite kao narod poput drugih naroda! i da se veselite

vašemu životu!« Najednom dokrajčeno je ono lijepo židovstvo s pasivnim drije.nanjem, ustrajanjem u tradicionalnim običajima. 1 sad se brane ovi nazovi Žluovl sa snagom ogorčenja, koja bi se nas morala humoristički. dojmiti. »Kad veselje na subotnlm jelima nije više dovoljni rad našeg židovskog naziranja, tad ne ćemo više da saradjujemo«. izjavljuju ogorčeno i najavljuju nama zločestim bundžiama rat do uništenja. Tu brišu rabini tz molitvenika zov nađe i obećanja, koji je za njih doista bez vrijednosti;: »Buduće godine u Jeruzalimu!« Tamo prosvjeduju rabini protiv cijonizma kao novotariji, koja je zabranjena po židovskoj vjeri. Po meni vrlo židovski historičar. Koji je napisao po nalogu jednog židovskog društva knjigu o židovskoj povijesti, mogao je da napiše povijest Židova o godini 1H97., a da nije niti jednom riječju spomenuo prvi cijonističkl kongres u Bazelu. Drugi Židov imade smjelost, da o nama tvrdi, da smo na prošlom kongresu cvilili, htjeli smo kukavički pobjeći pred našim progoniteljima, dok je on, jtiuaik, pružio hrabro svoj obraz, na koji su po-

lestinskog mandata. Nadalje da provede veliku agitaciju za ideju palestinskog kongresa, da izradi u sporazumu sa zemalh sktni organizacijama izborni red za svjetski kongies i da ga predloži narednoj sjednici Akcijonog Odbora, Sve predradnje imaju se obaviti u smislu, da već prije kongresa budu rezultat neki preduvjeti za kasnije organiziranje najširih krugova židovskog naroda za suradnju na obnovi Palestine. Zemaljske konferencije za obnovu Palestine imaju se održati ondje, gdje se to smatra potrebnim. Svjetski kongres neka se sastane najkasnije godine 1924. Iza toga izabrana je rezolucljoha komisija za političku debatu, u koju su deliglrana gg. Oriinbaum, dr. Hantke, dr. Jacobsohn, Rubinstein, dr. Katzenelsohn i Rubašov. U srijedu i četvrtak nastavljena je politička debata, koja je dovela do razbistrenja situacije. U debati učestvovali su goi tovo svi članovi Akcijonoga Odbora i svi : članovi Egzekutive. Diskusija obuhvatila i je cijeli kompleks spornih političkih pitanja, naročito sc opširno govorilo o političkoj situaciji u Palestini i položaju Vaad Leumia. Najvećom otvorenošću raspravljalo se 11 o internim odnošajima u Egzekutivi 1 očekuje se, da će taj razgovor znatno doprlnjctl sanaciji položaja. Nakon debate prihvaćene su ove rezolucije; 1. Akcijoni Odbor prima do znanja iz| jave, koje je gosp. Sokolov u ime Egzeku| tive dao o političkom radu 1 o budućim političkim planovima Egzekutive. 2. Akcijoni Odbor pozdravlja zaključak Egzekutive, koji su najavila gg. dr. Weizmann i Sokolov, da će se članovi Egzekutive staviti na čelo akcije za pokriće palestinskog budžeta Cijonističke Organizacije 1 financijalne obnove Palestine, i pozivlje sve svoje članove, da se stave na raspolaganje Egzekutivi. 3. Akcijoni Odbor smatra da se samo po sebi razumije, da se političke akcije mogu povjeriti samo onim članovima Egzekutive, koji zastupaju političke smjer-

niče većine i nule na temelju njezinih zaključaka. 4. Akcijoni Odbor nalaže svome predsjedniku, da odgovori na pismo Vaad Leumia i da mu saopći prihvaćene rezolucije te obećanje, da će Egzekutiva upotrebiti sva sredstva da provede zaključke Vaad Leumija glede njegove legalizacije prema zaključcima zadnjeg kongresa i izrazujc želju, da se političke akcije Vaad Leumia provadjaju u sporazumu s političkim zastupnikom Egzekutive, koja je preuzela funkcije Jewish Agency-a. Na predlog Poale Cijona izabrana je komisija od 6 članova za ispitanje stvari Jabotinsko-Slavinsky. Radi se o pregovoru, što ih je Jabotlnsky vodio s vođjom Ukrajinaca Slavinskyjem, pristaše atamana Petljure glede organizacije židovske samoobrane u Ukrajini. Komisija imala bi da donese na temelju dokumenata i iskaza upućenih osoba svoj konačni sud o toj stvari. U sjednici od četvrtka pročitao je predsjedatelj dr. Ha n tk e pismo Jabotinskoga, u kojemu najavljuje istup Iz Egzekutive, jer je konferencija prihvatila zaključke političke komisije. Nadalje izjavljuje Jabotinskv, da istupa iz Cljomstičke Organizacije, da na taj način dobije potpunu slobodu, da javno kritikuje vodstvo. Đr. Hantke označuje razloge, što ih je Jabotinskv naveo za svoj istup neosnovanima. Nakon dra. Hantke-a analizira u duljem govoru zastupnik Orii n banra razloge istupa Jabotinskoga. te ih označuje neispravnima i pogrešnima. U završnoj sjednici raspravljalo se o budžetu, te je prihvaćena ova rezolucija; Pošto dosadašnji prihodi nljesu odgovarali ustanovljenom budžetu, i da se spriječi daljnje zaduženje u Palestini, opunomoćuje Akcijoni Odbor ukupnu Egzekutivu, da za vrijeme dok prihodi ne dosegnu visinu prihvaćenog budžeta, pravi što više uštednje i da novac razdijeli na razne radne grane potrebama. Prema zaključku sjednice Akcijonog Odbora, đa se stvore kontrolni organi za zavode 1 korporacije obih cijonističkih Egzekutiva, Izabrane su dvije revizijonal-

ne komsiije. U revizijonalnu komisiju za londonsku Egzekutivu izabrana s« gg. dr. K 1 ume 1, Jean Fischer i E. Kapi a n. Komisija za palestinsku Egzekutivu sastoji iz gg. N o v o m o j s k y, Efrajim Blumenfeld, Elijahu Berlin i Herman S t r u c k. U pet sati poslije podne završeno je zasjedanje Akcijonoga Odbora. Istup Jabotinskog iz Egzekutive. Židovski dopisni ured saopčuje izvadak iz pisma Jabotinskoga na predsjednika Akcijonoga Odbora. Jabotinsky uvodno konstatira, da su zaključci Akcijonoga Odbora nespojivi s principima i interesima cljonizma, a zatim nastavlja: 1. »Vaad Uewmi. upravio je pismo Akcljonome Odboru, u kojem s velikim ogorčenjem prikazuje odnošaj zemaljske vlade prema Židovima i eijonizmu i time stvorenim političkim položajem. Akcijoni Odbor nije reagirao na taj apel.« 2. »XII. kongres zaključio je svojedobno, da se pošalje delegacija Herbertu Samuclu, da mu se razloži potreba temeljne promjene njegove politike. Egzekutiva nije taj zaključak izvršila. Sad sam pozvao Akcijoni Odbor, da razloži Vrhovnome Komesaru i njegovim predpostavljenima u Engleskoj štetnost njegove politike na naše sabirne akcije. Akcijoni Odbor nije se htio odazvati ovome pozivu.« 3. »Pozvao sam Akcijoni Odbor, đa zauzme stajalište prema necljonističkim I antisemitskim visokim činovnicima u narodnoj domaji. Akcijoni Odbor odbio je tu rezoluciju.« 4. Obzirom na rašireno shvaćanje, da se Cijonistička organizacija odrekla Herzlovog ideala, pozvao sam Akcijoni Odbor, da izjavi, da pokret čvrsto bazira na sadržaju i historijskom duhu Bazelskog Programa i da se našo obveze prema mandatarnoj vlasti smiju shvatiti samo u tom smislu. Akcijoni Odbor nije htio dati ovu izjavu. Ovim zaključcima omogućio je Akcijom Odbor, đa se bez promjene nastavlja taktika, koja vodi pokret propadanju 1 ugrožava židovski rad u Palestini.

BROJ 4.

,2 1 D O V*