Жидов
jorirzma. Upravitelj Keren Hajesođske kampanje, Harri S e 1 i g, saopćio je, da je prošla kampanja donijela 217.000 dolara, od koje je svote doprinio sam Boston 162.000 a susjedni gradovi 55.000 dolara. Emir Abdula I Palestina. U radnje vrijeme izašle su češće vijesti, da će Emir Abdula postati kraljem Palestine. Tako je i švicarska agentura iz Lozane javila, da joj je saopćeno s dobro upućene strane, da će Emir Abdula biti proklamiran kraljem Palestine i da će prihvatiti Balfourovu deklaraciju, ali će je tako tumačiti, da će udovoljiti zahtjevima Arapa. Pošto se u vijestima javila, da je Cijonistička organizacija sporazumna s tim planom, ustanovljujemo, da je ta vijest bez svake osnove. Pregovori Colonela Kischa s arapskim vođjama. Colonel Kis c h vratio se iz Kaira u Jeruzolim, gdje je vodio uspjele pregovore s arapskim vodjamo. Novo predgradje Jeruzolima. Amerlkanski Palestine Developement Councll javlja, da je dao gradjevni zajam za novo predgradje Jeruzolima u visini od 250.000 dolara. Pomoću fonda Palestine Building Loan i Savings Association sagradilo je društvo Bone Bajit cijeli niz kuća. Mr. Rosenbloom, blagajnik Palestine Developement Council, dozvolio je za vrijeme svoga boravka u Palestini u prošlom ljetu Building Loan Association zajmove do 60% troškova gradnja, dok će ostalih 40% namaknuti vlasnik. 1 tako se razvilo predgradje na zemljištu, koje je još prije nekoliko mjeseci bilo sasvim pusto, s pomoću modernih organizacija i znatnih novčanih sredstava u živo trgovačko mjesto. l . Buduća luka Palestine. Iz Jeruzolima Javlja židovski dopisni ured, da je palestinska vlada iz Londona pozvala stručnjaka, te da će prema njegovom mnijenju konačno odlučiti glede mjesta, u kojem 'će sc Izgraditi velika Urica. Kako je poznato radi se tu o izboru izmedju Hajfe 1 Jafe, Sir Alfred Mond polazi u Ameriku. Na jednoj sjednici New Yor§klh trgovaca, izjavio je blagajnik Keren Hajesoda, da će sir Alfred Mond doći zajedno sa drom NVeizmannom početkom marta u Ameriku, da provedu Keren Hajesodsku akciju. Izabran je posebni komitej za potporu akcije, u kojem su zastupane sve grane industrije.
lz Jugoslavije
Iz sjednice Radnoga Odbora. Na svojoj sjednici od 25. o. mj. predsjednik se toplim riječima sjeća preminulog vodje židovskoga naroda dra. Maksa Nord a u a, velikoga buditelja židovstva. Radni Odbor zaključio je, obratiti se na sve mjesne cijonistlčke organizacije radi priredjenja žalobnih skupština. Ujedno će Narodni Fond pokrenuti akciju za Nordauovu šumu Jugoslavije. Nakon toga raspravljalo se o agendama Keren Hajesoda i Keren Kajemeta, te su prihvaćeni predloži uprave ovih institucija. »Semitska štampa I antisemitska Madžarska«. Pod tim naslovom »Riječ« u broju od 20. I. s pravom žigoše L zv. »jevrejsku« Štampu bečku, koja ne samo što ne zauzima ispravan stav protiv onoga, što ?e dešava u Madžarskoj, već sramni,
zločinački režim u toj Madžarskoj Horthyja, Pronaja 1 drugih krvavih zločinaca uzima u zaštitu, kadi mu i puna žaljenja nad sudbinom njezinom ne nasmaže dosta riječi osude protiv Jugoslavije 1 Cehoslovačke. Jedna nada sve gadna, odvratno niska rabota u službi madžarske gentry I velikoga kapitala, diktovana mržnjom protiv svega slavenskoga, mržnjom, koja je i prije sloma bivše austrougarske monarkije, bar u tome, bratski ujedinjavala hegemonističke narode; Madžare i Nijemce. U tome njima je vjerno služila i liberalna »jevrejska« štampa. To je ona štampa, koja se i te kako plašila, da ičim oda jevrejstvo svojih redaka i izdavalaca; ona štampa, koja je sustavno prešućivala cijonlzam čak i onda, kad je postajao internacijonalanim problemom sve dotle, dok nije bila primorana, da ga, zbog informativnostl, ipak spominje. U tome ona je do odvratnosti bila kukavna, ta idealna bečka štampa jevrejske asimilacije. Ali »Riječ* krivo radi, ako u Isto kolo s ovom štampom svrstava i »VVicne* Morgenzeitung«, list cijonista u Austriji. Ona ostaje dužna svako objašnjenje o tome, u čemu li je taj list ikad očitovao priJatnost prema Madžarima, a neprijatno kamo U neprijateljsko raspoloženje prema Jugoslaviji. Mi ga nijesmo mogli naći. Može da se desi, da i taj list. po vijestima kojeg koresnondenebiroa, izuzetno donese i koju neispravnu vijest iz Jugoslavije, ili o njoj. Ali ko je pratio pisanje toga Usta, taj je morao vidjeti, da on zauzima toliko neprijateljski stav prema madžarskome režimu kao nijedne i druge novine na svijetu, ne izuzevši ni socijalističke, ne izuzevši ni jugoslovenskel 1 to ne tek u pitanjima židovstva! U vrijeme fcr.d još nijedne novine u Jugoslaviji nijesu dovoljno budno pratile rovarenje Madžara i njihove spletke s Italijanima i s ostalom reakcijom protiv Jugoslavije, bečki je cijonistlčki list bio prvi, koji je s muževnom jasnoćom i bistrim gledanjem prikazao stvar. Bilo je to u isto vrijeme, kad su izvjesni beogradski listovi pjevali slavospjeve Musoliniju! Nasuprot taj bečki cijonistički list. koji dabome nema ni truna obaveza prema Jugoslaviji i ne treba da Ima obzira prema njezinim političarima i državnicima, nije donašao ništa o svemu onome koruptnome 1 lošemu, čega su u nas iz dana u dan sve novine pune 1 iz čega bi inostrano novinstvo moglo da crpe 1 previše tužnu 1 ružnu sliku o prilikama u nas. Nije lijepo od »Riječi*, što to prevldja, vrijedjajući cijonistički list time, što ga stavlja u isto kolo sa t. zv. »Judenpresse«. Lažno Izvješćivanja »Riječi«. Zagrebačka »Riječ* donosi u svome broju od 16. dopis iz Beča u kome se iznosi lažna tvrdnja, da »NViener Morgenzeitung* podupire budapeštanski Hortyjev kurs 1 napada Jugoslaviju. Ne trebamo da oprovrgnerno tu smješnu laž, jer je naše borbeno stajalište prema režimu u Madžarskoj opće poznato. Nužno je ali da konstatujemo, da Je bečki dopisnik »Riječi« svijesno lagao, kad je tvrdio, da naš list zauzima neprijateljsko stajalište prema Jugoslaviji. Dopisnik »Riječi« je navodno gospodin Mrzi jak, saradnik svenjemačkog Ullsteinovog ureda. Zagrebačka re-
đakclja dobro bi uradila, kad bi sroga bečkog zastupnika zamjenlla poštenijim. Skupština Povjereništva Narodnog Fonda u Beograda. Povjereništvo Narodnog Fonda u Beogradu održalo Je 14 o. mj. u dvorani Jevrejskog narodnog društva svoju redovnu skupštinu. Predsjednik dr. David A 1 k a 1 a y u svom se uvodnom govoru sjeća 2S. godišnjice prvog bazelskog kongresa, na kojem je profesor Schapira iznio ideju o osnutku Jevrejskog Narodnog Fonda. Sekretar Avram M. K o e n čita izvještaj o radu od 16. XI. do 31. XII. 1922., iz koga se vidi sistem dosadašnjeg rada i postignuti rezultat: Dinara 102.199 20, koji je iznos poslan povjereništvu u Zagreb radi daljnjeg otpravljanja centrali. Dr. F. P o p s izražava se pohvalno o radu i predlaže, da se ovom povjereništvu izrazi zahvalnost zbora kao i da mu se pokloni ponovo povjerenje. Uvjeren Je, da bi rad ovoga povjereništva bio još mnogo uspješniji, da nema tolike inđolentnosti u sugradjanlma. Dr. David A1 b a 1 a zadovoljan je s radom ovoga povjereništva i konstatuje, da je ono Jedino, koje gaji jevrejsku misao u oskudici drugih društava. Slaže se s predgovrnikom i predlaže, da se svim kulturnim i humanitarnim društvima, koja priredjuju ove godine zabave, uputi apel, da prilože izvjesnu sumu za Jevrcjskl Narodni Fond. Zatim predlaže, da povjereništvo izdaje u svojoj režiji periodični informativni list na formu Bulletiaa, u kojem će biti izloženi prilozi za Jevrejski Narodni Fond i imena prilagača. Haim Medina interpelira povjereništvo, zašto pojedini darovatelji moraju tako dugo čekati na diplome zlatne knjige. Sekrcta*. Koen odgovara, da su diplome urgirane i da će vjerojatno doskora doći. Predsjednik dr. David A1 kal a y zahvaljuje na priznanju i napominje, da se u prvome redu imade zahvaliti omladincima i omladinkama, koji su unijeli svolu dobru volju u rad. Zatim je prihvaćen predlog o davanju razriješnice. Sekretar Koen predlaže, da se predsjednikom izabere g. dr. David AI kal a y, §t > se jednodušno prima. Ostali članovi povjerenstva su ponovno izabrani sa dopunom novih lica, koja će dokazati na djelu, da li su zaslužili poklonjeno im povjerenje. Konačno dr. Pop s izvješćuje o dolasku gdje dr. Buchmll Iz Pariza u svrha provedenja pomoćne akcije za gladne Jevrcjc u Ukiajini. Iza toga zaključuje predsjednik zbor. Priredbe JerreJskih omladinskih udruženja u Zagrebu na Hanriša asar bišvat I. Akademija u srijedu, dne 31. I. u 8 sati na večer. Dvorana društva Sv. Jeronima. Raspored: 1. Institucija narodnog fonda. Govori Dr. Isak Heršković. 2. Problem rada. Govori O. Rechnitzcr. Iza toga nastupit će srednjoškolski odio Makabija sa švedskim vježbama I na spravama. Pjevačka sekcija Makabija pjevat će jevrejske i jidiš pjesme. 11. Na 13. Svata (1. februara) provest će se sabirna akcija. Karte za akademiju dobivaju u administraciji Židova. Cijena od Din 7.50—15. Stajanje Din 5.
6
»ŽIDOV«
BROJ 4