Жидов

Na pitanja, kako stoji nastojanje glođe organizacije palestinskog židovstvai, od govorio je dr. Thon: Nastojanja zadniin godina, koja su tražila jedinstvenu organizaciju ukupnog židovskog pučanstva, u zadnje su vrijeme znatno napredovala. Sve židcjvske grupe, aškenazi kao i seiardi, odazvali su se pozivu za organizaciju i saradjivali u svim radovima. Organizacija općine u Jeruzalimu, koja je stotinu godina bila združena tek :i »Kolelim«, a pripravnost sefarda na suradnju organizacije, znatno je olakšala zdruienje cjelokupnog židovstva. Znatan udjel imali su sefardi i na »Asefat hanivharim«. U oba slučaja bilo je samo malo ortodoksnih »Kolelim«, koji su se protivili jedinstvenoj organizaciji, a te grupe nastojale su, da onemoguće osnutak zajedničkoga rabinata. U Vaad Leumiu, najvišoj reprezentaciji palestinskog židovstva, ima osam sefarda od 32 člana. Odnošaj Vaad Le’imi prema cijonističkoj Egzekutivi u Palestini je najbolji U Asefat nanivharim izražen je kao temeljni princip priznanje supremacije cijonističke organizacije nad jišnvom. Vaad Leiimi u velike traži suradnju s cijonističkorn Egzekudvom u Palestini, koju prizna najvišom židovskom instancom. Egzekutiva se vazda o svim važnim pitanjima posavjetuje sa predsjedništvom Vaad Leumi tako, da se izdaju jednake odredbe za cjelokupno palestinsko Jevrejstvo. Velika skupština Hitahduta. Povodom sjednice Akcijonog Odbora održao je Hitahdut u Beču veliku skupštinu s dnevnim redom: Sadašnja situacija - u Erecjisraelu i stanje pacreta nakon sjednice Akcijonog Odbora. Nakon pozdrava predsjednika dra. Tartakovera gojvorio je član A. K. Lazar K a p 1 a n, koji se u svome govoru bavi raspravama sjedmoe A. K. Iza toga govorio je KatzeneP son, koji naglašujc, da se rad za K-rcn Hajesod mora postaviti na drugu bazu Treba židovstvo, a naročita amerikansko, tek odgojiti za velike žrtve, što ih traži Keren Hajesod. Govornik zatim ističe važnost slobodne emigracije za naš cbnovni rad. Prije bi mogli, da se odreknemo kojega pejitičkoga prava, ali nikad ne smijemo i ne ćemo se odreći na pravo slobodne imigracije u našu zfemlju. Kao zadnji uzeo je riječ dr. Jakob Thon, koji razlaže, da je Egzekutiva u trec Jisraelu pojačana zastupnicima radništva i ortodoksa, s velikim povjerenjem primljena u zemlju. Egzekutiva mogla bi da vrši obnovili rad, no nema dovoljno sredstava da sve provede. Što se tiče radničkih naseobTia to još nije nadjena prava forma za naše poljoprivredne naseobine, jer problem pretvaranja židovskog gradjana u seljaka ne može da bude riješen na brzu ruku. Poteškoća je u tomu, što nema sredstava za samostalne naseljenikc, kojima se može staviti na raspolaganje velika zemljišta. Imamo u zemlji divan ljudski materijal, poljoprivredne radnike sa bogatim iskustvom. Namaknimo sredstva i ti će ljudi stvoriti nešto uzornoga za cijelu našu budućnost. Mi napredujemo i svaki dan nam donosi novih sila i jača našu poziciju u zemlji. Židovska narodna domaja se gradi. Sve ,'e to tek pitanje tempa. Naš obnovni rad obuhvaća tri elementa; zemlju, ljude i rad. Sticanje zem-

ljišta osnov je svega našega rada. Stvar je židovskoga naroda, da narodni fond uzmogne kupiti velike zemljišne komplekse. Imade sad u zemlji mogućnosd. da nabavimo zemljište. Kupili smo osim na kongresu spomenutog Emek Jesreela nedavno kod Merhavijc 18 hiljada dunama zemlje. Postoji mogućnost, da spojimo Hajfu i Tibcrias mrežom židovskih kolonija. 1 izmedju Jace i Hajfe može se razviti židovska kolonizacija u najvećoj mjeri. U Jerusalimu stekli smo površinu, kakove novi jišuv još nije imao. Prije rata, kad su Židovi htjeli kupiti zemljišta, nije bilo slobodnog zemljišta, a sada, gdje imade zemljišta, ne dodaju sredstva. Nakon osvojen ja Palestine morali srne čekati, da nam se otvore vrata, dok ,'h halucim nisu probili. Nakon majskih dogodjaja nastao jo zastoj u emigrauu, s ida dolaze hiljadu ljudi mjesečno u zemlju. Za obnovu zemlje ie cva imigracija od velike važnosti. S imigracijom nizala su čudesa; našle su se za halucim sasvim nove radne mogućnosti: javni radovi vlade. Ne ćemo nikada pristati na ograničenje naše imigracije. Naš je idealslobodno useljavanje. Moramo gledati i na kakvoću useljeničkoga ma crijala Trebamo ljude, koji znaju, šio ;h čeka u • zemlji. Jedan mora da rodi z.t dcsetom-U. Dobra je bila radna prilika rad na ..osti, ali on se skoro završava. Naš je zapravo cilj ukorijenjen u zemlji stvaralačchn poljoprivrednim radom. Što se tiče našeg odnošaja piema Arapima, još smo uvijek vod dojmom zadnjih nemira. Ne bi smjeli da pred dogadjajima časa zaboravimo ono, šio 'ma da bude temelj budućnosti Židov' ? u već danas moć u zemlji. No ne smijemo ipak zaboraviti, da će arapski narod u zemlji uvijek biti moćan faktor, te da se njegova prava moraju respektovati. Svom odlučnošću odbit ćemo 'Vakt napadaj ne nas. Ali naše misli ne treba da mi upravljene na borbu. Treba da Pa-limo bratski savez s arapskim narodom. Obu naroda neka složna rade za re.;ene r ac-,: orgenta. Narodni razvoj Arapa brzo napreduje. K njegovom potpunom razvitku, možemo mnogo doprinijeti. Naše djeic ce tim brže uspjeti, čim je veći dio naroda, koji učestvuje u radu. Ovacije Arapa Sir Berberi Samuelu. Dne 18. decembra prošle godine otvorena je u mjestu K u b a b jedna arapska ratarska škola. Said Abu Ghoah, jedan od ravnatelja škole, pozvao ic high commissionera da pribiva svečanosti otvorenja škole. Samuel i njegova supruga primljeni su sa velikim počastima. Samuel govorio je o važnosti poljoprivrede za Palestinu i priopćio, da je palestinska uprava obdarila školu sa 200 egipatskih funti. Odanle prosljijedio je vrhovni komesau put u L u d d, da položi osnovni kamen za jednu djevojačku školu. I ovdje je primljen sa velikim oduševljenjem. Vrhovni se komesar zahvalio pučanstvu Ludda na doprinosu od 400 egipatskih funti za podignuće škole i obećao sa strane vlade doprinos od 100 engl. funti. Vrhovni je komesar nastavio svoj put u Ramleh, gdje je otvorio novi gradski perivoj, pozdravljen po stanovništvu burnim ovacijama. U svom je govoru izmedju ostaloga rekao, prisutnima, da sa pouzdanjem gledaju u budućnost sa sigurnošću, da će božjom pomoći i pod upra-

vom vlade mandatarne vlasti Palestina zadobiti i sa moralnoga i sa ekonomskog gledišta najbolji položaj na Istoku.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnog Odbora. Radni Odbor držao je dne 25 o. mj. svoju redovitu sjednicu. Predsjednik dr. Aleksandar Lic h t nakon otvorenja sjednice a eduljem govoru daje izražaja našem veselju povodom 25-godišnjeg jubileja gospodina dra. Hugona Spit z e ra kao predsjednika bogoštovne općine u Osijeku te predlaže, da Radni Odbor odašalje čestitku g. dru. Spitzeru. Dr- Beno St e i n referira o halucim, te o ured'jenju jevrejskih tečajeva za halučim u Zagrebu. Zaključeno je obratiti se na mjesne organizacije glede smještenja halucim u zanate (po mogućnosti u onakova mjesta, gdje će halucim ima!ti prilike da uče jevrejski). Prima se do znanja zaključak Omladinskog Saveza, da će tokom godine ođ svih priredaba omladinskih društava dati •60% čiste dobiti za namaknuće izvanred nog budžeta od 300.000 K. Konačno referirao je Šimo Spitzer o stanju Keren Hajesodu i o pripremi velike akcije povodom dolaska g. Bergera. Priredba povodom Saveznog Vijeća. Naši sarajevski sumišljenici, napose Židovsko nacijonalno društvo i jevrejska škola »Safa berura«. priredili su u počast delegatima Saveznog Vijeća razne priredbe, koje su nadasve uspjele i kojima se mogu naši prijatelji popušiti. U nedjelju, dne 25. decembra održala se matineja u Narodnom Pozorištu, na kojoj je g. Lav S t e r n držao prigodni govor o hanuki. Gosti imali su tom zgodom priliku, da upoznadu jcvrejsko pjevačko društvo »La Lira«, koje je nastupilo punim zborom i uz solo gg. nadkantora Altarca (tenor) i Rykova (bariton) otpjevalo dva psalma. Teške pjesme bile su upravo majstorski pjevane, te je burno povladjlvanje općinstva primoralo pjevače, da ponove svaki psalam. I sve druge točke izvedene su najvećom preciznošću, te zaslužuju svaku hvalu. Na večer bila je u svim prostorijama gradske vijećnice animirana zabava, koja je započela paljenjem hanuka svijeće, a zatim se razvila živa zabava sve do zore u najprijatnijem raspoloženju U utorak, dne 27. decembra, poslije podne priredila je »Safa berura« jevrejsko popodne, koje je sigurno bila najuspjelija priredba. Ko je čuo ovu djecu jevrejski pjevati : govoriti, taj je sigurno otišao ne samo lijepim dojmom i ugodnim užitkom, već kao oduševljeni prijatelj jevrejskog jezika i što tom zgodom hoćemo odmah istaknuti, kao duboki poštivalac onih radenika, koji su svejim marnim radom postigli * vakav krasan uspjeh. Pridržajemo si, da se na ovu zadnju priredbu još jednom svratimo u većem prikazu. Akcija Israela Belkinđa. Primili smo od upravitelja poljoprivredne škole »KP riat Sefer« ovaj apel: Dragi sunarodnjaci i sumišljenici! Začelo Vam je poznato, da je uslijed strašnih ratova i varvarskih pogroma ostalo u istočnoj Evropi veoma mnogo siročadi, kqja žive u najvećoj bijedi. Bez roditelja, bez srodnika i bt2- zavičaja, jer

6

>Ž ! D O V«

BROJ 6.