Жидов
je pogromima uništena većina jevrejskih opština, potucaju se po svijetu gladni, žedni i skoro nagi. Oni pokušavaju da se spasu, prelazeći granice Poljske i Rumunjske, gdje ih nerado primaju, jer njihov .broj stalno raste, a njihove nevolje su sve teže. Braća dobrog srca pokušavaju na razne načine da ih spasu, ali su se sva sred' stva, do sada upotrebljena, pokazala slaba i nedovoljna. Zato sam se i ja odlučio da žrtvujem ostatak svoje snage, da špasem onoliki broj koliko mi bude moguće. Mislim da na to imam izvjesno pravo, jer sam već prije 18 godina osnovao u Palestini poljoprivrednu školu »K ir ja t S e f e r« za prvu siročad, žrtve zloglasnog pogroma u Kišenjevu godine 1903. Odlučio sam zato da primim u ovu školu veći broj siročadi, žrtve posljednjih pogroma. Prošle godine sam posjetio sve krajeve Ukrajine i organizovao sam'i izabrao jednu grupu od 120 siročadi, koju ću prenijeti u našu Domovinu, u Palestinu, u moju poljoprivrednu školu. Tamo će se ova djeca vaspitati da budu dobri ljudi, vjerni Jevreji i sposobni zemljoradnici da bi docnije postali naseljenici kolonija. Tamo će moći provesti miran i zadovoljan život, i vremenom bi mogli zaboraviti strašne doživljaje i patnje, koje su vidjeli svojim djetinjim nevinim očima. Da bi se ovaj plan mogao privesti u djelo, moraju se pribaviti novčana sredstva, koja bi omogućila preseljenje ove djece u Palestinu. Dobri ljudi iz Poljske, Čehoslovačke i Beča stavili su mi na raspoloženje znatne sume za ovu svrhu. Na žalost ne onoliko, koliko dobar uspjeh ove akcije iziskuje. A od uspjeha prve grup; zavisi i sudbina i ostale djece. Jer bi uspjehom ovoga djela, velike jevrejske organijacije prihvatile isti plan i za ostalu siročad i time spasli još mnogo hiljada djece, koja bi inače propala za Jevrejstvo. S toga, nalazeći se na putu za Poljsku i Ukrajinu da izvedem tu djecu u Palestinu, koristim se prilikom da se obratim i Vama, drage sestre i draga braćo, za pomo«. Radi se o sirotoj nevinoj djeci, siročadi, djeci roditelja, koji su pali za ’Jevrejstvo. To je jedno od velikih dobrih djela. Loža »Srbija« ordena Bene Berit u Beogradu (adresa: g. Semajo De Majo, advokat, Beograd) gotova je da primi sa zahvalnošću poklone za ovaj plemeniti • cilj. Učinite svoju dužnost, drage sestre i draga braćo. Svaki će se dar primiti sa zahvalnošću, a Bog koji je otac siročadi, začelo će Vas sačuvati od toga/da Vaša djeca ne ostanu siročad. Sa bratskim pozdravom Israel Belkind Direktor poljoprivredne škole »Kirjat Sefer« u Palestini. P. S. Primaju se kao darovi i haljine, rublje, krevetske stvari i lako pokretne stvari za pokućanstvo. Bet Hamidraš u Zagrebu započeo je pod vodstvom g. Dra Margela sVoje djelovanje. Sastanci se obdržavaju svakog četvrtka isuboteođ2o 21 sat. Skreće se pažnja na to, da je pristup svima slobodan. Kuratorij za jevrejski jezik moli za što brojniji posjet, naročito i sa strane omladinaca. Bet Hamidraš se održaje u sobi za Talmut Toru u zgradi židovske općine u prizemlju.
Kostimni ples Makabija u Zagrebu. Popularno naše društvo Makabi priredilo je dne 21. januara o. g. kostimni ples pod geslom »U carstvu cvijeća«, koji je neprisiljenom otmenošću i biranošću dekorativnih sredstava po općem mnijenju natkrilio sve dosadašnje priredbe ove vrsti u Zagrebu. Dvorana Music Halla bila je prema nacrtu g. arhitekta Iblera pretvorena u živi perivoj, u krasan engleski park okružen lukovima živih girlomđa' spletenih od jelovih grančica, urešenih makovim cvijećem, a strop je prikrivao prekrasan svod sastavljen od gustih koncentrički poredanih girlanda, koje su ukusnim sastavom i prelazom nijansa najljepših boja podavale cijelom aranžmanu osobiti čar. Naokolo, pod ložama, bile su poredane bude, ukusno urešene prekrasnim umjetnim cvijećem, djelom naših marnih dama, koje su u njima poznatom agilnošću prodavale obilne darove darežljivih prijatelja društva. U zaleđu, u donjim prostorijama bila je smještena ukusno uređena japanska dvorana, koja je izmorenima od velike vreve i žamora pružala ugodno utočište i zabavište. Ples je otvoren ophodom kostimiranih dama. Prostor nam ne dopusta, da se potanje pozabavimo pojedinim pa i najuspjelijim kostimima. Pozorni motrilac trebao je mnogo vremena, da otkrije i uhvati sve ljepote i finese mnogih prekrasno kostimiranih dama, koje su elegancijom i raznolikošću svojih kostima podavale otmeni biljeg i osobit stil ovoj nadasve uspjeloj zabavi. Iza ophoda slijedio je na pozornici baletni ples »Ruže i lepiri«, koji su izvele dražesna kostimirane članice društva. Uvod tomu bio je ples male Micice Berlove, koja je u pojavi balerine i Amora razdragala cijelu dvoranu. U gornjim prostorijama, u tabarinu bio je priređen kabaret, u kojem su uz veliko odobravanje publike sudjelovali favoriti društva, »amateuri« umjetnici, članovi i članice društva. Osobito ugodno doimao se red, koji je vladao od početka pa do kraja zabave. U kratko : Makabi je briljirao i ponovno stekao mnogo simpatija i prijatelja. Najveći udio tome uspjehu doprineo je svakako gospojinski zabavni odbor sa pročelnicom gđom dra. Hona, koja je i ovaj puta rijetkom energijom i požrtvovnošću sav rad koncertrirala u svojoj kući i u svojim rukama. Uspjeh zabave bio je u materijalnom pogledu povoljan, te će jedin lijepi dio prihoda dobro doći Žid. đačkoj menzi u Zagrebu. Javna zahvala »Makabija«. Upravni Žid. gombalačkog i športskog društva »Makabi« u Zagrebu i cjelokupno članstvo njegovo izriče i na ovom mjestu duboku harnost svima onima, koji su svojom djelotvornom pomoći i rijetkom požrtvovnsti doprinijeli velikom uspjehu ovogodišnje njegove ko-’ stimne zabave »U carstvu cvijeća«. Naročitu hvalu duguje društvo pročelnici gospojinskog zabavnog odbora gđi dra Kon a, supruzi predsjednika zagrebačke žid. bogoštovne općine i ostalim revnim članicama odbora, koje su ponovno neumornim radom i vanrednom požrtvovnosti trajno zadužile društvo i zahvalnu publiku. Društvo zahvaljuje svima, koji su svojom saradnjom doprinjeli uspjehu ove naše zabave. U Zagrebu, dne 25. I. 1922. Za odbor; Predsjednik : Tajnik : * Dr. V. Zvviebach. ' Dr. O. Broun
Novčani prilozi. U smislu zaključka XII. cijonističkog kongresu u Karlovim Varima objelodanit će se odsele svi novčani prilozi za sve organizacijone svrhe. Niže donosimo iskaz priloga počam od mjeseca novembra 1921.: Travnik za halucim po Nisim Elazaru K 460. Priština: za organizaciju K 20041. Zagreb: za organizaciju po liinku Sternu K 920. Zagreb: za organizaciju po Diaua Romano K 2000 Zagreb: za organizaciju po dru. Benku L6wingeru K 2200. Virovitica: za halucim K 3800. Zagreb: za organizaciju po Klari Barmaper K 200. Zemun: za halucim po dru. Hinku Urbachu K 1200. Beograd: za halucim po ing. Davidu Azrielu K 400. Vinkovci: za organizaciju po m. c. o. K 15.000. (Nastavit će se.) Zagreb, 18. januara 1922. « Blagajništvo S- C. J. Židovska djačka menza, Zagreb. Iz Vukovara priposlao je nadrabin dr Diamant K 2275. a darovali su: po 400 K Obersohn Samuel: po 200 K: Emil Braun, Sigmund Frank, Isidor Pfeffermann, Em. Steiner, Hmko Steiner; po 100 K; Vdim Engel. Leopold I. Hirth, Simon Kchari. Mavro Ofner, Ljudevit Pollak, Herman Stein; po 50 K: Angelus Julije, Rudolt Fischhof, Otto Outtmann. licrm. liecht. Aleks Stangel, Samuel Hecht. Zaruke. Qosp. Albert Baum. vlasnik tvrtke Braća Baum, zaručio se sa gospodjicom Zorom Fra nk, kćerkom veletrgovca Isidora Franika. U Zagrebu, 23. januara 1922. 18
BROJ 6.
»Ž I D O V«
7
NAŠIM PRETPLATNICIMA. Odlukom Radnog Odbora postao je »Židov« tjednikom, koji izlazi svakog petka. lako je višekratno izlaženje lista sam« po sebi skopčano sa znatnim novčanim sredstvima, ipak nismo povisili cijenu pretplate, koja će i nadalje stajati K 120. godišnje, kako bi omogućili svima, da se pretplate na naš list. Pošto trebamo nužno velika sredstvu umoljavamo sve naše pretplatnike, da bi nam čim prije poslali pretplatu, a sve naš« prijatelje umoljavamo, da nas materijalne i moralno podupiru. U svakoj židovskoj kući treba da bude židovski list. Agitujt« svagdje za naš list i nadjite nam pored pretplatnika i oglase. Uprava »Židova«.
CIJENE OGLASA 1 cijela stranica jedamput K 240# pol stranice jedamput K 120# četvrt stranice jedamput K 60# osmina stranice jedamput K 301 šestnajstina stranice jedamput K 15# pol šestnajstine stran, jedamput K 75 Kod oglasa za cijelu godinu dobije se 20%, za pol godine 15%, a za četvrt godine 10% popusta. U ovim svotama nije sadržan porez za oglase, koji mora da plati svaki, koji oglašuje
ELSA GROSS MOŠO J. EŠKENAZI zaručeni Bos. Gradiška, 23. januara 1921.