Жидов

stveni istup svih Jevreja na izbore. Oni kao državljani mogu imati sasvim različite, pa i oprečne nazore o raznim državnim pitanjima, pa je svakom Jevreju prepušteno, da glasa za onu partiju, čiji mu se program najviše svidja. Prema tome od bosanskih Jevreja nitko nije ovlašten da pregovara s pojedinim partijama o kakovom jevrejskom kandidatu, a pojedini pregovarači čine to posve u svoje ime i možda još kake šačice sumišljenika. Sarajevska »Židovska Svijest« bavi se u svom zadnjem uvodniku »Izborno kretanje i Jevreji« opsežno s pitanjem stajališta Jevreja prema izborima te konstatuje, da u kraljevini SHS postoje samo dvije organizacije, koje obuhvataju cjelokupno jevrejstvo kraljevine. To je Savez jevrejskih vjeroispovjeđnih općina I Savez cijonista Jugoslavije. Prva organizacija je čisto vjersko kulturna ustanova bez ikakovog političkog programa i ne miješa se u političko-strančarska pitanja. Ona ne će i ne može davati nlkakove parole za ma kakovu političku akciju, bilo to unutar ili izvan jevrejstva. Savez Cijonista Jugoslavije obuhvata one Jevreje, koji priznaju jevrejsku nacionalnost, koji traže da se za jevrejski narod osigura javnopravna domaja u Palestini. Što se tiče nutarnjeg političkog opredjeljenja, to se taj Savez bori za priznanje gradjanske javnopravnosd de fakto i de jure. Što se tiče njihove nutarnje političke orijentacije, to im se prepušta, đa se orfjentišu prema svom uvjerenju, stavljajući tek uvjet da ne mogu ići sa strankama, koje su programski ili praktički antisemitski orijentisani, niti mogu stupiti u stranku, koja stoji na uskom nacijonalnom stajalištu. Drugih organizacija Jevreja nema, prema tome ne može nitko više da govori ispred Jevreja u državi SHS. Jer Jevreji ne istupaju u ovim izborima kao Jevreji, već kao obični gradjani, naravno jc. tako veli list u osvrtanju na pisanja raznih novina, da ih ima i ovdje i ondje, kao što imade Srba i Hrvata ovdje i ondje, kao što ni katolici, nf pravoslavni, ni muslimani ne istupaju jedinstveno u ovim izborima. Tko iz ovog želi povući neke zaključke na cjelokupno jevrejstvo, griješi o istini i namjerno izvrće činjenice prilagođujući ih svojoj momentanoj potrebi 1 koristi. U novosadskoj »Zastavi« piše jedan Jevrejin, da se Jevreji doduše nijesu Još odlučili, no jasno je, kome će pokloniti svoje povjerenje. Jevreji mogu da se priključe samo rađikalskoj stranci, jer njezin rad i program pružaju najveće garancije. Jevreji žele dobrobit domovine, na čijem će napredku saradjivati. Jevreji nc mogu samostalno Istupiti, jer nc mogu dobiti potrebiti kvocijent, pa stoga neka svi Jevreji daju svoj glas radikalima. »Jiidisches Volksblatt« nadovezujući na ovaj članak veli, da pregovori s pojedinim strankama još nisu dovršeni. Glavni zahtjev mora da bude osiguranje jevrejskih narodnih škola i očuvanje gospodarskih interesa. U osta-

lom nije dobro ako pojedini Je vreli govore u ime cjelokupnog jevrejstva. Nama nije ništa poznato o općem pokretu Jevreia u zemlji, da se priključe bilo jednoj stranci. Jevreji Vojvodine još se nijesu odlučili ni za jednu stranku. Zagreb. U utorak, dne 30. januara, priredilo Je židovsko akademsko narodno društvo *Judeja* povodom smrti đra. Maksa Nordaua žalotmu skupštinu. Qo*p. Schwager je u svome govoru dao izražaja tuzi i boli židovske omladine nad smrti vodje cijonističkog pokreta, koji je s toliko ljubavi i revnosti radio za probudjenje židovske narodne svijesti, te je pored đra. Herzla najjača ličnost u cijonističkom pokretu. Ako jc Herzl bio vodja i organizator, Nordau je bio glasnik i darivalac ideja koji je u svojim govorima bolje, jače i bezobzirnije razotkrio kukavnost asimilacije nego itko. Kraj sve svoje veličine bio je vrlo odan ne samo Herzlu već i njegovim nasljednicima. Židovski narod, koji u Norđaun gubi jednu od najjačih ličnosti uščuvat će harno uspomenu na velikog buditelja i revnilelja, koji je svojim radom pripomogao da stvori preduvjete za izgradnju židovske narodne domaje. Iza toga je u gotovo jednosatnome govoru začasni senior Judeje gosp. dr. Aleksandar L i c h t prikazao djelovanje Nordaua i njegovo znamenovanje za cijonistički pokret. Nordau, taj slobodoumnik nije trpio nacijonalni šovinizam, koji mu je bio stran. Njegov jc vidokrug bio širok i obasizao je kulturu svili vijekova. Nordau bio Je rušiiac i ujedno graditelj. Ako se danas kaže, da je s onim, što je Nordau rekao u osamdesetim godinama, provaljivao samo otvorena vrata, mora se podsjetiti, da je to bilo nužno i da ono, što je pisao nije ni danas još ostvareno. Njegov kritični duh je htio da izluči bolesno i prolazno iz čovječauske kulture. Nordau je svojim radom više rušio atavističke predrasude no svi stručni učenjaci. I ovaj Nordau, koji se činio dalek i stran i po krvi i po pripadnosti bio je Iskonski Jevrej i onda. kad nije ništa pisao o Jevrejima. Trebalo je u njemu samo buditi ono jevrejsko revniteljstvo da postane vođom naroda. Dreyfusov proces bio jc tek povod, 011 je tek probudio u njemu, što je mirovalo u njegovoj svijetsi. Herzl ga je priveo cijonizmu. I ako se danas mnogome možda čini, da jo Nordau star umro, tad treba da samo zaronimo « mlađa vrela njegove duše. Naročito omladina, kojoj je možda postao Nordau nešto stran, neka crpi na vrutku njegova oduševljenja. I samo dodirom s njime osjećat će silno heroizam, koji je drhtao u dušama tih pokretača narodnog pokreta. Krivo se čini, ako se kaže, da je Herzl bio vođa 1 organizator, a Nordau tek darivalac ideja. Ideje u Herzla nisu manje snažne no u Nordaua, U Nordaua tek 1 su krilatice bile plastičnije izrađene. Ali i Nordau radio je organlzatomo saradujuć kod stvaranja Bazelskoga Programa. To je, pored Ugande, bilo jedino inje-

sto, gdje Je pristao na kompromis. Iz velike ljubavi prema narodu. U Nordaua je bio najviše razvit osjećaj dužnosti. Za njega je mjerilo ćudoredne vrijednosti muža, veličina dužnosti, što ib jc na sebe preuzeo. U odanosti prema Herzlu zatajio je i sopstvenu nutrinu, ako je valjalo pomagati Herzhi. Nordau je »a svira kongresima do XI prikazivao prilike Židova u pojedinim zemljama. Bez statistike i podataka, jer onda još nije bilo ureda niti časopisa za statistika, on je dao tako savršen prikaz, kakav ga sigurno ne daje nijedan statistički ured. Iz stvarne i ćudoredne nužde htio je da izvede nužnu konzekvenciju djonizma, jer nema drugoga puta od teritorijalno On je uvidio snagu mističko mesijanske ideje u narodu. Samo onaj narod može da teži za nečim višim, koji ima ideal, što je neostvariv. Stoga su i učitelji židovstva dali narodu vjeru u mosijanizam, u cilj, koji ne može biti ostvaren. Nordau je u ncnatkriljivoj formi žigosao poroke savremenog židovstva, trulež asimilacije. Rabine i židovske mllijunare, koji se bore protiv cijonizma, jer ib smeta u udobnom životu, prikazao je kao vozare u čamcu, koji sjekirama udaraju po rukama utopljenika, koji se hvata čamca, u bojazni, da se ne prevali čamac. Nordau jc po optimizmu I jakosti vjere u budućnost naroda sličan proroku Jeremijc. Njegova velika koncepcija đlktovana je ne iz stvarne nužde, radi materijalne propasti naroda, već radi ćudoredne. I danas nam je potrebno, da si dozovemo u pamet taj zdravi lik Nordaua, da se osvlježimo za borbeno židovstvo. Njegovu moćnu pojavu i snažno njegovo djelovanje najbolje nam ilustrira činjenica, da je on bezvjerac I slobodoumnik zadobio moć nad ortodoksima, koji su ga priznali neosiKJrivim predstavnikom pokreta. Nordau bio je onaj, koji nas je opominjao na vršenje dužnosti. Za muževnost naroda mjerilo mu je vršenje dužnosti. I ovaj zbor treba da u uspomeni na Nordaua osvježi sve osjećanje muževnosti da ostvari očekivanje velike obnove dužnosti. Izraelu, čini svoju dužnost! Akcija za ukrajinsku djecu. Iz Beograda javljaju nam, da je u srijedu dne 17. januara ove godine u Hotel hnperijalu održala gdja. dr. Buch mi 1 predavanje o gladi i propasti Jevreja u Ukrajini. Predavanje bilo je vrlo posjećeno, te su predavanju pribivali Jevreji, koji inače nikad nc dolaze na jevrejske priredbe. Isto tako održan je vrlo uspješan sastanak u loži Bne Brit. Zaključen je osnutak centralnog komitea u Beogradu, u koji će pored članova Glavnog Odbora Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina ulaziti i neka druga gospoda. Sam Beograd preuzet ćo uredjenje od barem jedne kuhinje, a Savez bogoštovnih općina nastojat će, da skloni i druge općine, da i one sa svoje strane preuzmu uzdržavanje ovakovih kuhinja. Iz Beograda pošla je gdja dr. Buchmil

6

«ŽID O V.

BROJ 5.

Oj fo Uloške na knjižice ukamaćuje odsele sa te vraća late bez otKaza ntbjmAKObm bauka d. d. 2AQRCB RIKOUĆETA 7 TERAZue 23 BEOGRAD Oj o