Жидов

Energičnim posredovanjem engleske žandarmerije naskoro bi Uspostavljen red. Inspektor policije I eflik Beg iskazao se u maju 1921., kad je ugušio nemire u Jati. Izvještaj istražne komisije o nemirima- u Jafi spominje, da su Teflik Beg i prvi inspektor Kohen bili oni, koji su svojini razboritim držanjem lokalizirali nedavne nemire. - • • Useljivanje u Palestinu u mjesecu decembru. Nekoji sii listovi donijeli vijest, da je u mjesecu decembru uselilo 300 emigranata. Taj broj ne odnosi se na cijeli mjesec decembar, već samo na zadnji tjedan decembra, u kojem je na više ladja iz Trsta i Carigrada došlo preko 300 halucim u Palestinu. Poljoprivredna kolonizacija u oktobru I novembru 1922. I pored teške financijane situacije uspješno je radio . poljoprivredni odsjek palestinske cijonističke Egzekutive. U mjesecu oktobru i novembru su u N abalalu, gdje.je naseljeno 72 obitelji, nastavljena gradnja od 60 staja i baraka za obitelji kolonista. U Givat Jcbesk e 1 u, gdje je 40 obitelji nastanjeno, grade se 30 baraka i staja. U ovoj godini imaju se još kultivirati 3000 dunama zemljišta. U Ejn Harod, gdje se u zadnjoj godini obradjivalo samo 4000 dunama, obraditi će Odud Haavoda u ovoj godini 10.000 dunama. Ejn Harod i T e 1 Josef imaju sad 400 kolonista. Istočno od Nurisa osnovana je nova naseobina pod imenom B e t Alfa iz članova grupa Hašomer Hacair, Hefciba i Cvi. Obradit će se 200 dunama zemljišta; gradjevni materijal i orudje očekuje se iz inozemstva. Grupa koja je dosad radila u Daganlji, preuzela je J i n ) a r. gdje je uzela u zakup zemljište Palestine Land Developement Company, U Balf u r i j i osnovana je takodjer novai naseobina. Kolonisti rade pomoću zajma, koji su dobili od poljoprivrednog komiteja American Zion Commonwealth, na gradnji kuća i staja. I u starim kolonijama rad dobro uspjeva. U Oan Šmuel, Kfar Malal i E j n H a j razvila se gradjevna djelatnost. Vrlo dobro uspjeva mljekarstvo u Kineretu i Dilbu. Informacije za trgovce, koji posjećuju Palestinu. Kako javlja trgovački Bulletin, što ga izdaje palestinska vlada, nastoji deparrement za trgovinu i industriju da zainteresuje trgovački svijet za posjet u Palestinu. da prouče ekonomski položaj zemlje. Spomenuti đepartement stvorio je arangements, da tim posjetiocima omogući daišto bolje upoznaju trgovački i industrijski život Palestine. Posebni inspektor preuzet će vodjenje posjetnika u razne institute i tvornice, za koje imadu najviše interesa, priredit će se s njima izlete i dogovore s bankovnim direktorima i ekonomskim autoritetima, te činovnicima trgovačkog i industrijskog departementa. 2 Kupovanja zemljišta Narodnog Fonda u godini 1922. Židovski Narodni Fond kupio je u godini 1922. ova zemljišta: I Emek Jesreel: 1, Tel Ađas u goidfni 1922. 5000 dunama (s pravom opcije na daljnjih 3000 u godini 1923.). I 2. Merhavija do 1922. god. 3524 dtjnama, u 1922. god. 1328 dunama, ukupno 4852 dunama. JI Samari ja: 3. Oan Smuel do g. 1922. 394 dunama, u 1922. god. 56 dunam«, ukupno 450 dunama. | Judeja: 4. Nahlat Jehuda do

1922. god. 777 dunama. u 1922. god. 429, ukupno 1206 dunama. 5. Kfar Mlal do 1922. god. 1050, « 1922 god. 1500, ukupno 2256 dunama. Najvažnija je kupnja 5000 dunama Tel Adasa, koji služi za osnutak kolonije sedmogradskih Zidova. Zemljište od Klar Mlal kupljeno je, da se poveća zemljište, što ga imaju Mošav Ovdim. 1 druge kupnje provedene su, da se ojačaju naseobine Keren Kajemeta. Ukupna površina zemljišta, koju je Narodni Fond 1922. godine kupio, iznosi 8313 Uprava Keren Kajemeta zaključila je, da će kupiti još 300—400 dunama za povećanje Kirijat Anavim.

Iz Jugoslavije SVIM ZEMALJSKIM UPRAVAMA.

Smit velikoga vodje, kojega oplakuje cijelo židovstvo, bez sumnje je svagdje pobudila želju, da ovjekovječi ime pokojnikovo. Da ispuni ovu želju, časni je dužnost prije svega Keren Kajemet Lejisraela, koji je uzeo u svoj djelokrug, da uspomenu velikih muževa našega naroda veže sa zemljom naše budućnosti. Već godine 1919., za života Nordaua, zaključio je direktorij Keren Kajemeta povodom njegove 70-godišnjice osnutak »Norđauovog vrtnog grada«! poveo u tu svrhu akciju. Pokojnik je onda riječima dubokog ganuća Izrazio svoju radost nad ovhn djelom. Nažalost ni izdaleka ne dostaje do sada sabrana svota (16 hiljada funti šterlinga), da se stvori nešto, što bi bilo dostojno velikoga pokojnika. Palestinski direktori odlučili su stoga, da nastave započeto djelo i da se isto čim prije dovrši. Svi štovatelj] Nordaua, a tih je na tisuće, pozivlju se na saradnju. Prepomčamo Vara, da provedete Vašu purimsku akciju pod lozinkom »Za Norđauov vrtni grad«. U Jcruzalimu, 7. švata 5683. Direktorij Keren Kajemeta LeJisraeL POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA. Pozivljemo Vas, da u smislu gore objelodanjenog apela direktorija Keren Kajemeta provedete u Vašim mjestima purirasku akciju pod lozinkom »Za Norđauov vrtni grad«. Provadjajući svom energijom ovu akciju, pripomoći ćemo stvoriti tekovinu, koja će i poznijim naraštajima biti živ spomen na muža, koji je svojim radom pomagao pripraviti preduvjete za izgradnju narodne domaje u Palestini i koji je sve svoje umne sile upotrijebio da širi i jača pokret, što no će obnoviti židovstvo i Erec Jisrael.

Uvjereni smo, da će svi sumišljenici i štovatelji Nordaua podupirati ovo nastojanje Keren Kajemeta te, davajući za Naredni Fond ujedno počastiti uspomenu oa velikog revnitclja i pobornika obnovne misli t« židovskome narodu. Uprava Keren Kajemeta za Jugoslaviju. Izbori za skupštinu i Židovi. Čim se tim se više bave naše novine s pitanjem, više približavamo izboru za skupštinu, kakovo će stajalište zauzeti Židovi kod ovih izbora. Po staroj taktici donose listovi te vijesti sa svoga stranačkoga gledišta napadajući Židove, prijeteći im se, ne bi Ii ih zastrašivanjem sklonili, da glasaju za njihovu stranku. Niže donosimo Izvadke iz raznih novina o toj stvari. Beogradske novine donijele su ovih dana pod naslovom »Jevreji hoćeposlan i k a« vijest, da je Pa ši ć primio jevrejsku delegaciju, koju je predvodio advokat dr. Celebonović i Djaen, novinar iz Sarajeva. Oni su molili Pašića, da Jevrejima ustupi jedno poslaničko mjesto u Parlamentu. Pašić odgovorio je delegaciji, da će se na svaki način udovoljiti njihovoj želji. Kao kandidat Jevreja smatra se đr. Jakob Celebonović i Se majo de Maj o, advokat u Beogradu, Sarajevska »Hrvatsko Slogan piše pod naslovom »I zbor no gi b anje medj u Jevr ej i m a«, da se opaža stanovita nervoznost izbornog gibanja kod jevrejskih sugradjana. Oni su upućeni, da su Jevreji glasali kod izbora za ustavotvornu skupštinu za radikalnu stranku. Nije teško dosjetiti se, što ih je pri tom rukovodilo. To sigurno nije političko uvjerenje, ni nacionalna svijest, ni politička partijska pripadnost, niti lijepe riječi radikalnih vodja, nego jedino strah i interes. I demokrati kandidovat će Jevreje. Gospodin Nislm A1 mosl i n o, apotekar • Beogradu, primio je od glavnog odbora demokratske stranke dopis, u kojem nw javlja, da će demokratska stranka kandidirati dva Jevrejina. Jedan bi mogao kandidovati u somborskom okrugu, a drogi bilo u sarajevskom ili osječkom okrugu. U Cicvarićevom Dnevniku piše gosp. Almos 1i n o odgovor na bilješku: »Pred izborni sporazum i jevrejski delegati.« U svome pismu odbija demagoški istup nekih nazovi delegata Jevreja, koji su zloupotrijebili uprave jevrejskih općina, a naročito beogradske općine, u kojoj sjede i radikali i demokrati. Općinska uprava uopće ne će uvlačiti općinu u politički partijski vrtlog, pošto je to čisto vjerska institucija. Prošla su vremena u državi našoj, kad su Jevreji bili stalno uz onu vladu, koja je na vlasti. Jevreji su se dovoljno politički vaspjtali i nitko ih ne može silont i obećanjima natjerati i zavaravati, da dadu glasove za radikalnu stranku, koja je na prošlim izborima pored svoga obećanja, da će Jevrejina kandidovati na treće mjesto, stavilo ga na peto, tako da nije nijedan jevrejski predstavnik ušao u parlamenat. Sarajevski »Jugoslavenski list« donosi pod naslovom »Ovdašnji Jevreji i izbori« ovu vijest: Iz mjerodavnih jevrejskih krugova saznajento, da Jevreji Sarajeva i uopće cijele Bosne i Hercegovine ne čine nikakove izborne pripreme, te se uopće ne provodi agitacija za jedin-

BROJ 5.

»i i p o y«

NAŠIM PRETPLATNICIMA! Molimo sve naše pretplatnike, da pravodobno obnove pretplatu, da ne nastupi prekid u priposlanju lista. Cijena lista ostaje i nadalje 60 dinara jer želimo, da svaka židovska kuća ima mogućnost, da se pretplati na list. Naše prijatelje molimo, da porade na širenju lista, da se svakom zgodom sjete i tiskovnog fonda, jer troškovi lista dnevno rastu. Uprava »ŽIDOVA«.