Жидов
stanuju od godine 1919., dok se Židovima novo stečenih krajeva mora automatski na temelju mirovnog ugovora podijeliti državljanstvo. Ministar predsjednik B r a t i a n u protivio se tome, da se traži oslon u Versaillskom ugovoru ističući, da je unutarnji sporazum u svakom slučaju bolji od vanjske kontrole. Ustavni odbor primio je konačno predlog zastupnika Constantinescu, koji glasi: »Rumunjsko državljanstvo podijelit če se samo onim Židovima, koji stanuju u zemlji od 1914. godine, te su u ratu učestvovali na strani Rumunjskoj.« Taj zaključak parlamenta izazvao je u svim židovskim krugovima veliku žalost. Einstein i Dubnovv upravitelji subvencije sveučilišta u Kovnu. Newyork (J. C. B.) Kulturna komisija Joint Distribution Committea namjenila je subvenciju od 7500-dolara za vakantne profeso-skc stolice za jevrejsku literaturu, povijest i semitske jezike na sveučilištu u Kovnu. Subvencija je spojena sa imenima profesora Alberta E i n s t e i na i Sirnona D u b n o w a. Spomenuta gospoda pokazala su prije nekog vremena osobiti interes za jevrejski fakultet na sveučilištu u Kovnu. Suma od 7500 dolara odobrena je sveučilištu pod tim uvjetom, da profesoii Einstein i Dubnovv tim novcem upravljaju. Joint Commitie je osim toga još slijedeće svote za kulturne svrhe odredio: 3410 dolara za škole- u Cehoslovačkoj, 5000 dolara kao posebnu subvenciju za jevrejske škole u Poljskoj. 1500 dolara za Ješivu u Slobodki. 500 dolara za Ješivu u Telschi, 500 dolara za jevrejske škole u Kovnu i 2500 dolara za jevrejske srednje škole, na Rijeci. Nova letska vlada. Opozicija narodnih manjina. Riga (.». C. B.) Poslije jedne tromjesečne krize nanokon je sastavljena nova letska vlada, koja se oslanja na jednu koaliciju izmedju socijalno demokratske grupe i socijalista desničara, demokratskog cemrurna i seljačkog saveza. Predstavnici narodnih manjina ostali su u opoziciji. Obzirom na zadnje pregovore pred Savezom Naroda o nacijonalnom pitanju u Letskoj, naročito o židovskim postulatima, očekuje se napetošću stajalište nove vlade naprama zahtjevima narodnih manjina obzirom na školsko pitanje. Mitiistar-predsjednlk Slkorskl o pravima Židova. Varšava (J. C. B.) U svome velikom zadnjem ekspozeju pred Sejmom 0 unutrašnjem položaju Poljske dotakao se S i k o r s k i takodjer i pitanja manjina u Poljskoj i pri tome napomenuo, da jc poljski Sejm već pred kojih 350 godina kao prvi parlamenat Evrope proklamirao ravnopravnost sviju vjeroispovijesti te da 1 današnja poljska konstitucija svima gradjanima garantira ne samo osobnu sigurnost, nego i mogućnost kulturnoga razvitka. Zatim se bavio židovskim pitanjem i izjavio, da se židovstvo mora malo opomenuti, da nikada, kako to često biva, borbu za pravedne želje ne pretvori u borbu za privilegija. Po njegovom mišljenju zahtjevali su nekoji organi internacionalnih novina, koji upozoravaju na proganjanja, od Poljske na brzu ruku garantiranu ravnopravnost: ali zaboravljaju, da nema prava, gdje ne postoje dužnosti. Sveopćoj diskusiji o državnoj proklama-
čiji javio se je u ime židovskog kluba zastupnik dr. T h o n. Ekspozej Sikorskoga u židovskim je krugovima naišao na veliki otpor, te se očekuje, da će dr. Thon zauzeti niegativno stajalište. Vlada Sihorskoga i Židovi. Varšava (j. C, B.) Zastupnik dr. Thon izvjestio je u svom govoru u glavnoj raspravi o eksporeju ministra predsjednika ovo: Isticanje ministra predsjednika, da je Poljska svojim narodnim manjinama dobrovoljno dala gradjansku ravnopravnost je suvišno i dapače uvrijedljivo, pošto nije moguće gradjane jedne države uvrstiti medju takove koji daju i medju takove koji primaju. Nadalje je dr. Thon tumačio pređbacivanja ministra predsjednika da su Židovi pretvorili borbu za ravnopravnost u borbu za povlastice i pitao, da ii se to može označiti borbom za povlasticama, kada Židovi traže sigurnost svoga života i vlasništva, ukidanje zakonskih ograničenja protiv Židova, koja su postojala iz carističkog vremena, ili ako teže za opstankom svojih škola ili za organizacijom svojih općina? Ovakove, općenite fraze rekao je dr, Thon kakove je ministar predsjednik upotrebio, kadre su da administraciju demoraliziraju. Dr. Thon ograničio se na čislu kritiku i nije izjavio, kako će da glasuju židovski zastupnici. Smotra bečkih antisemita. Beč (J. C. B.) Za nedjelju zakazana velika) antisemitska skupština austrijskih antisemitskih .udruženja, održana je uz vrlo velik odziv u i pred bečkom vijećnicom. Nije došlo do mnogo očekivanih izgreda protiv židovstva i sukoba sa socijalističkim masama, koji su se ovaj dan spremili za otpor. Policija imala je na spremu 7000 ljudi. Medju mnogobrojnim reakcionarnim zastavama upala je u oči ona od nacionalnih socijalista sa natpisom »Živjela nacionalna revolucija«. Na trgu pred vijećnicom bilo je sakupljeno oko 15000J učesnika, a daljnjih 5000 napunili su veliku dvoranu vijećnice, gdje je poznati njemačko arijski antisemita Karl Hermann W o 1 f predsjedao t pozivao k »na djelo spremnog antisemitizma«. Bivši direktor Burgtheatra dvorski savjetnik Milenkovich stavio je zahtjev, da numerus clausus ne bude ograničen samo na sveučilište nego i na javni život, da se primijeni i na židovske suce i židovske upravne činovnike. U svojoj rezoluciji stavio je govornik zahtjev, da se Židovi javnopravno proglase kao nenjemačko pleme, da kod slijedeće statistike pripadnost rase a ne jezik bude mjerođas« van, te da se sve opcije o državljanstvu Židova proglase ništetnima. Vodja nacionalnih socijalista konstatirao je, da mnogo ■; su nacionalno socijalistički orijentirani prisustvuju skupštini sa krivim bradama iz straha pred socijalno demokratskim terorom nad skupštinom. Uz pjevanje antisemitskih pjesama razišla se skupština. Prihvaćen rasni paragraf po austrijskom parlamentu. (J. C. B.) Po austrijskom parlamentu prihvaćen je dometak akomi o pučkom popisu, za koji su glasovali kršćansko-socijalni i njemačko-nacijonalni zastupnici. Prema ovom paragrafu mora da se u popisnim arcima tačno naznači narodnost i rasa kojoj pripada svaki stanovnik Austrije. Bezvjerci moraju naznačiti, kojoj su vjeri prije pripadali. ' ' ■ U,
Prihvat ovog antisemitskog paragrafa tim više začudjuje, jer je i sam vladin zastupnik izjavio, da su popisni arci već dogotovljeni i da je svaka novotarija skopčana s neizmjernim tehničkim poteškoćama. U debati uzeo je riječ socijalno-demokratski zastupnik Leuthner, te oš;ro inapao vladu i većinu upozorujuć na to, da i u sadašnjoj vladi sjede dva ministra židovskog podrijetla. Najnoviju hajku protiv Židova sa strane vladinih stranaka označuje kao zavaravanje naroda i demagogiju. i. Akcija za izgradnju židovskog kazališta u Varšavl. Varšava. (J. C. B.) Udruženje židovskih glumaca u Varšavi poduzelo je veću akciju za izgradnju vlastitog židovskog kazalilišta. Postoji nada, da će glumačko udruženje u Americi poduzeti sakupljanje jednoga fonda za izgradnju varšavskog kazališta.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Dr. VVelzmann i colonel Wedgwood u Hoiandiji. Haag (J. C. B.) Predsjednik Cijonističke organizacije dr. Hajim W e i z m a nn i član engleske donje kuće colonel Wedgwood, borave u Nizozemskoj. Prigodom boravka gostiju održane su velike cijonističke skupštine u Rotterdamu, Amsterdamu i u Haagu. Put Nahuraa Sokolova u Poljsku. Varšava (J. C. B.) Ovdje se prave velike pripreme za svečani doček predsjednika cijonističke Egzekutive Nahuima Sokolova, koji će doskora poslije višegodišnjeg odsustva od svog rodnog grada stići u Varšavu. Dan njegova dolaska nije utvrdjen. Profesor Einstein polazi u Palestinu. Iz Jeruzolima javlja židovski dopisni ured: Dne 1. februara očekuje se dolazak profesora E i n s t e 1 na. Profesor Einstein bavit će se u Jeruzolimu pitanjem osnutka jevrejske gimazije, i držat će niz predavanja. Prof. Einstein stanovat će kao gost Vrhovnog Komesara sir Herberta Samuela u vladinoj palači. Prihodi Narodnog Fonda od 1. januara do I. oktobra 1922. Židovski Narodni Fond izdao je statistiku prihoda za 3 prva kvartala 1922., u kojima je unišlo 64.200 funti šterlinga, što znači manjak od prema prošloj godini. Kao razlozi ovog nazadka navadjaju se neprestano padanje valute u centralnoj i istočnoj Evropi, gospodarska kriza gotovo u svim zemljan« svijeta i razne druge židovske dobrotvorne akcije. Novi nemiri u Jafi. Jeruzalim. (J. C. B.) U Jafi su izbili novi nemiri, pri čemu je došlo do sukoba izmedju arapskog 1 židovskog pučanstva. Dne 16. januara nadjeno je truplo najstarijeg policajnog inspektora Teflik Bega. Svi znakovi pokazuju, da je Teflik Beg umoren. Übojice nijesu se mogli odmah sa sigunošću pronaći, ali su mnoge osobe uapšene, Arapi kao i Židovi, jer se na njih sumnja, da su sudjelovali pri umorstvu. Dne 17. januara bio je pogreb umorenoga činovnika uz veliko učešće mase. Sve trgovine u gradu bile su za vrijeme pogieba zatvorene. Još prije no što je pogrebna ceremonija bila dovršena, napala je jedna grupa Arapa Židove, na što je nastala tučnjava.
4
»ŽIDOV«
BROJ 5.