Жидов

koji je doznačio posebnom fondu K e r e n H a j e s o d a za podignuće Židov, sveučilišta. Ovaj prijatelj židovske kulture ttavio je naime čitav utržak od prodaje jednog većeg zemljišnog kompleksa na raspoloženje, da omogući osnutak novog instituta unutar medicinskog fakulteta. Keren Hajesođ n Njemačkoj. Žid. Korrespondenzbiro javlja daljnje uspjehe apela združenih njemačkih Židova za Keren Hajesođ, koji se raspravlja u cijeloj židovskoj štampi, kao jaki poticaj za übrženu provedbu akcije. Tako su nekoje općine same "snovale s ' r oje lokalne odbore za Keren Hajesođ, a danomice se javljaju daljni potpisi apela po cjdličnim zastupnicima židovskih općina i korporacija iz ciele zemlje. Naročito se ističu potpisi nekojih nadrabina velikih općina, koji se ovime prvi puta izjavljuju za složni rad Židova sviju struja za izgradnju Palestine, odnosno riko sabirne djelatnosti za Keren Hajesođ. Keren Hajesođ u Cehoslovačkoj. U Cehoslovačkoj započela je velika kampanja za Keren Hajesođ i medin necijnnist!ma- Važno je tu izvjestiti u prvome redu o radu lokalnog- odbora u Plsenu. koga je za provedbu akcije izabrao iz svoje sredine odbor bogoštovne općine. Ovaj je odbor pozvao sveučilišnog profesora dra. Miinzera, da govori pred zastupnicima sviju žid. društava i korporacija o važnosti akcije za Keren Hajesođ. No ne samo Time, da se je ličnost od ovakovoe ugleda zauzela za fond, svratila se pozornost necijonista. već način kake se govornik riješio svoje dužnosti, daje ovom sastanku značenje, koje prelazi i lokalne granice Ako će uspjeti, u što se jedva može posumnjati, da se shvaćanju židovskog pitanja, kako je to prof. Miinzer razložio, uzmogne pribaviti potrebna pažnja u najširim židovskim krugovima, onda bi se time dala mogućnost medjusobnog rszumjevanja i plodonosne saradnje nacijonalnim i asimilatornlm grupama, kuje bi se i izvan rada za Keren HajesoJ moglo održati. Prol. Miinzer ističe kao podlogu za zajednički rad oko izgradnje zemlje, koju nalaže sadašnji momenat volovskom čuvstvu dužnosti i osjećam solidarnosti, čudciredne obveze svakoga Židova. Ocijenio je razne orijentacije dmton.eg Židova prema pitanjima tradicije, porijekla, prošlosti na jednoj strani i cfdgoja, mtlieua, sadašnjosti na drugoj strani, te došao do važnog zaključka, da je zanemarivanje dužnosti, koje iz ovih dviju kompleksa proizlaze, nećudoredno. Ovim dvjema grupama obveza ne odaz'.vlje sc jednako asimilirani Židov, budući d? prema svojoj privrednoj i kuhirnoi djelatnosti dnevno ispunjava zahrij’evtv što ’h stavlja na njega milieu, židovstvo, ali namiruje sa njegovim priznanjem. Značajno je, da je prof. Miinzer zastupao shvaćanje jednog asimiliranog Židova, ok ko|ih smo do danas jedino mogli očekivati, da se ne stidi svoga židovstva- Sa ovog stanovišta osudio je najoštrije izjave poznatog paci fistu prof. Forstera, koji u antisemit i finu vidi opasnost, da će plemenite dijelove židovstva prisiliti, da se slože sa njegovim razbacanim dijelovima, a od njemač. naroda traži, da apsorbira ove plemenite dijelove židovstva, kako bi tako zaštitio njemačku kulturu od ove (jasnosti. Prof. Miinzer traži baš protivno od ovih odlič-

nih slojeva židovstva, da ne zatvaraju oči pred bijedom svoje braćo i da ih k sebi pridignuSa ovim priznanjem židovske solidarnosti približio se predavač polaznoj tačci cijonističkog shvaćanja. Kao naravna konsekvencija slijedi iz ovih misli, da se mora poraditi u smislu manifesta, što ga je izdao direktorij Keren Hajcsoda na sve struje, stranke i slojeve židovstva, oko izgradnje Palestine, kao domaje židovskog naroda, koji proživljava svoju renesansu i kao sklonište i regeneracijona mogućnost naše braće na istoku. Govor prof. Mimzera je dokaz, da sa radom za Keren Hajesod započinje novo , razdoblje u židovstvu, jedna aera, u kojoj ćc preko svih razdora i posebnih stanovišta prodrijeti čuvstvo zajedničke odgovornosti. Iz židovskog svijeta

Ratifikacija palestinsko« mandata. Član cijonističke Egzekutive, Leo M o t zk i n posjetio je u pratnji Mr. A b e r s on a direktora sekcije za mandate kod Lige Naroda, prof. R a p pa r d a. te je s njime dulje konferirao o pogreb: brze ratifikacije mandata Palestine. Prof. Rappard uvjeravao je članove židovske deputacije, da članovi Lige Naroda posvećuju najveću pažnju palestinskom mandatu i da je već i Velika Britanija urgirala bezodvlačno riješenje stvari. Dosadašnje zatezanje ima se pripisati Sjedinjenim Državama i Italiji, od kojih još nije došla sankcija Pitanje palestinskog mandata riješit će se sigurno na zasijedanju, koje će se održati u mjesecu aprilu. Svjetski kongres Brandeisove grupe. Hadoar javljaju, da ie bila u Newyorku konferencija Palestine Developement Company (Brandeisova grupa), na kojoj je pročitano pismo dra. Mar ni ore ka iz Pariza. Dr. Marmorek kritizira cijcjnističko vodstvo i predlaže, da se sazove svjetski kongres svih opozicijonalnih cijonista. Marmorek drži da bi takovom kongresu učestvovali cijonisti Francuske, Belgije i njemački Binjan Haarec, a i drugi prominentni cijonisti. Konferencija naložila je Rosenblumn, koji je na putu u Palestinu, da se stavi u sporazum sa Marmorekom i drugim cijonistirna rađt priprave kongresa. Pr< tom stavljen je kao glavni uvjet, da će se kongres baviti samo praktičnim palestinskim radom, a ni pod kojim uvjetom ne će voditi borbu protiv cijonističke organizacije. Naročito radikalni bili su zastupnici iz provincije, 'dok su Mack, Wise i đe Haas odlučno ustali protiv svake borbe, protiv cionističke organizacije- Brandeisova grupa hoće, da se bavi isključivo praktičnim palestinskim radom i ne će dopustiti nikakovu političku ili teoretsku borbu protiv cijonističke organizacije. Na konferenciji izjavio je de Haas, da je prva kvota za Palestine DeVelopment Company u iznoisu od pol milijuna dolara u gotovom plaćena. Borba za židovsku autonomiju. Prošla nedjelja bila je ispunjena teškim borbama za narodnu autonomiju židovskoga naroda u Litavskoj- Nakon prihvata ustava Litavske po narodnoj skupštini, preostalo je samo inartikuliranje zakonske osnove, koju je za osiguranje prava narodnih ma-

njina izradio ministar dr. Solovejčik Tu su nastale velike poteškoće, koje su znatno zategnule stvar. Na početku ovoga tjedna brisala je vlada iz zakonske osnove predlog glede osnutka ministarstva za narodne manjine. Vlada motivirala je to time, da se ove točke, ne mogu smatrati kao prerogative ustava i stoga se ne mogu inartikulirati- Dr. Solovejčik predložio je svoju zakonsku osnovu ustavnoj komisiji Sejma: Prva tačka. koja predviđja priznanje prava manjina, primljena je. Treća tačka, koja sadržaje ustanovu o osnutku ministarstva za manjine, izazvala je oštru opoziciju svi« litavskih stranaka. Dr. Solovejčik podsjetio je članove komisije na internacionalne obveze, koje je preuzela Litavska i za čije provedenje su se zajamčili vođje svih stranaka. Cijelo židovsko pučanstvo Litavske prati živim interesom, i velikom nestrpljivošću ove doaadjgje. Najugledniji židovski list »Jiddische Stimme- objelodanjuje sve dokumente, kojima se Litavska obvezala, da će zaštititi prava manjina. Održale su se mnoge židovske konferencije, u kojima se govorilo o položaju 1 da u pitanju priznavanja prava narodnih manjina ne može biti kompromisa. U nastavku sjednice komisije pristala je demokratska stranka na osnutak ministarstva za narodne manjine pod uvjetom, da se to ne zajamči ustavom. Židovski zastupnici odlučno su odbili taj predlog. jer vide samo u zakonskoj inartikulaciji prava osnutka ministarstva za zaštitu manjina jamstvo za izvršenje stečenih prava. Jedan zasebni xlbor imao bi da izradi novi kompromisni prijedlog. Židovski zastupnici na svojoj su sjednici odlučili, -da ni pod kojim uvjetom ne će ejdustati od svojih dosadašnjih zahtjevaRabinska konferencija u Varšavi. Dm, i’3. januara sastaju se rabini Poljske u, Varšavi na rabinsku konferenciju. Konferencija bit će sigurno burna, jer rabini žele ustati protiv tutorisanja sa strane ministarstva prosvjete. K ovoj koniereuciji, o kojoj do danas još nemamo pobližih vijesti, veli »Moment«, da je to treći pokušaj, da se rabini Poljske ujedine. Prvi pokušaj bio je prije 10 godina, ali se izjalovio, jer najugledniji rabini nije.su htjeli iz bojazni pred ruskom policijom, da učestvuju na konferenciji. Drugi pokušaj poduzet je godine 1915. za vrijeme* njemačke okupacije. Ovaj puta trebala je konferencija, da se pored čisto staleških zitanja bavi i aktuelnim pitanjima židovske javnosti, a naročito ustrojstvom židovskih općina. Inicijatori ove organizacije bili su njemački asimilanti. rabini dr K o n i dr. Karlebach, koji su imajući iza sebe okupacijonu silu, htjeli nametnuti poljskim rabinima neke vrsii njemačkog uzor-statuta. Većina poljskih rabina odlučno je odbila i odmah na početku konferencije prosvjedovala protiv oznake Židova kao vjerske zajednice. Tako nije ni ovaj put uspjelo osnovati udruženje rabina. Sad se po treći puta sastaju rabini Poljske, da vijećaju o osnutku velike rabinske zajednice, pa se nadamo), da će slobodni od carističkog terora i tutorstva asimilantskih rabina stvoriti organizaciju, koja će služiti interesima židovskoga naroda. BROJ 7.

»ŽIDOV«

5