Жидов

ju iz mjesnih običaja. Osim toga obrazuju se: 1. muslimanski konfesionalni sudovi sa isključivom jurisdikcijom u osobnim stvarima muslimana i ženidbenim, brakorazvodnim, alimentacijonim, tutorskim stvarima i pitanjima legitimiranja i stvari ađopcije malodobnika, nadalje u nasljednim pitanjima, stvarima zapisa itd.: 2. židovski konfesionalni sudovi sa is ključivom jurisdikcijom u stvarima osobnog statusa židovskih osoba i 3. kršćanski konfesionalni sudovi sa isključivom jurisdikcijom u ženidbenim, brakorazvodnim i sličnim stvarima članova njihove zajednice izuzev inostrance. Napose će ovi konfesijonalni sudovi vršiti isključivu jurisdikciju u svim slučajevima, koji se tiču ustava ili unutarnje uprave jednog vakufa ili jedne nabožnc namjene, koja je u smislu zakona vjerske zajednice osnovana prije konfesionalnih sudova. Osude konfesionalnih sudova izvršivat će se po uredima gradjanskih sudova, koji sudovi će pod stanovitim uvjetima takodjer imati da sude i u stvarima osobnog statusa, a mogu se u ovakovim pitanjima u svrhu vještačkog mnijenja obratiti na jednog kompetentnog pravnika. Opće ustanove. Sva naredjenja, službene tiskanice vlade kao što i svi oglasi mjesnih oblasti, gradskih uprava u svim onim područjima, za koja to vrhovni komesar naredjuje moraju da budu izdana na engleskom, arapskom i hebrejskom je • ziku. Ova tri jezika mogu da se upotrijebljavaju u debatama i vijećanjima zakonodavnoga vijeća i na osnovu od vremena do vremena izdanoga regulativa u vladinim uredima i sudovima. Prituži Ii se koja vjerska zajednica ili znatan dio palestinskog pučanstva, da palestinska vlada ne ispunjava ustanove mandata. co im pripada pravo, da podnesu po jednom članu zakonodavnog vijeća memorandum vrhovnom komesaru. Ovakav memorandum neka se u svrhu predložeuja Savezu Naroda otpravi dalje državnom sekretaru, u koliko ne bi vrhovni komesar žalećoj se stranci pismenim putem obznanio razloge, s kojih memorandum nije dalje otpravljen. Zasebne odredbe prihvaćene su . za vladu onih područja Palestine, koja leže istočno od Jordana i Mrtvoga Mora. Kako saznajemo ovaj je nacrt u toliko nepotpun, što je još nekoliko važnih članaka, napose u pogledu uredjenja imigracije predmetom vijećanja sa pdjedinim strankama, koje u tim pitanjima dolaze u obzir. London, 13, februara (J. C. B.) Povodom objelodanjenja nacrta ustava za Palestinu izjavila je cijonistička Egzekutiva: Cijonistička Organizacija pozdravlja da je za Palestinu izrađjen i da će doskora biti potvrdjen nacrt ustava. Stalno se iščekuje, da će ustav u svakom pogledu biti u skladu sa mandatom, i da će Cijonistička Organizacija imati prilike, da podastre vladi svoje primjedbe ustavu. Lord Northclllf u Palestini. Lord Nortcliff poduzeo je nekoliko dana iza njegovog dolaska u Palestinu putovanje kroz više židovskih kolonija. U pratnji sudbenog tajnika Bentvicha posjetio je koloniju Rišon le £ijon. je imao odulji razgovor sa predsjednikom kolo-

nije o pitanjima židovske imigracije, i na glasio, da po njegovom mnijenju mora židovsko useljivanje da bude probrano i »»pročišćeno«. Zatim je Lord Northcliff primio članove cijonističke Egzekutive Us’siškina i dra. Ruppina, kao što i Davida Jellina i Hary Sachera, s kojima je takođjer poglavito raspravljao pitanja useljivanja. . fis" BVJStSU

Iz Jugoslavije

Šekel za 5652. godinu. Egzekutiva Cijonističke Organizacije u Londonu odredila je za Kraljevinu SHS još prije zasjedanja Saveznoga Vijeća S. G. J. u Sarajevu iznos šekela za 5682. godinu sa 15 dinara. Na naš temeljito obrazloženi prigovor, da je ovaj iznos previsok i zamolbu, da iznos šekela ostane jednak prošlogodišnjem, odlučila je Egzekutiva, da riješenje ovoga pitanja prepusti Akcfjonom komitetu, koji se imao doskora da sastane na sjednicu u Beču. Medjutim održano je Savezno Vijeće, koje je, u predmnijevi, da će Akcijoni komitet naše prigovore i zamolbu u cjelosti uvažiti, stvorilo zaključak, da se za 5682. godinu imade šekel naplaćivati sa 7.5 dinara. Na sjednici Akcijonoga komiteta odredjena je visina šekeiu samo za Poljsku i Austriju, dok je odredjenje iznosa šekela za ostale zemlje prepušteno Egzekutivi. Sada smo primili dopis Egzekutive iz Londona, u kojem nam uz opširno obrazloženje saopćuje. da je za kraljevinu SHS odredila iznos šekeiu za 5682. godinu sa 10 dinara. U svom obrazloženju veli izmedju ostaloga ovo: »Uvažili smo sve po Vama svojedobno iznešene argumente, napose sadanje gospodarske prdike. Mi računamo s time, da je propaganda to lakša i da broj šekel-platioca biva to veći, što je niža cijena šekeiu. Ima ali važnih razloga, da cijena šekeiu ne bude odredjena ispod stanovitog minimuma. Šekel mora da bude tako odmjeren, da njegov utržak faktično pokrije glavne potrebe Organizacije. Bez obzira na to, protuslovilo bi znamenovanje šekela, kad bi njegova cijena bila tako niska, da njegova uplata ne bi za platioca značila nikakvu žrtvu, A jer šekel nema samo materijalno, nego i moralno znamenovanje, treba ga tako odmjeriti, da platež šekela bude vidljivim znakom ozbiljnosti, požrtvovnosti i zrelosti cijonističke svijesti.« Uvaženjem odredbe Egzekutive u Londonu ukazuje se potreba revizije zaključka Saveznog Vijeća u Sarajevu u pogledu iznosa šekela onamo, da se za 5682 .godinu ima za šekel naplatiti deset dinara. U smislu zaključka Akcijonog komiteta najavili smo Egzekutivi povjerenikom za provođenje Sekel-akcije unutar naše zemaljske orgamzacije saveznog blagajnika g. Davida S p i t z e r a. Namire za šekalim bit će još tokom mjeseca februara razaslane mjesnim organizacijama. Slijedeći mjeseci trebaju da se izrabe u što intenzivniju propagandu za šekel Egzekutiva je naredila ponovno uvedenje §ekel-tjedna, pa će proklamovatl održanje jedne zasebne šekel-prooagande na

cijelome svijetu u tjednu ni rednoga Pesak«. Savez cijonista Jugoslavije, Radni Odbor. David Spitzer, pvjerenik za šekel-akciju I Joaip D»r»a { 16. ševata smrt je pokosila Josipa D a r s u u 24. godini njegova života. Medju prvim halucima javi* se i on, da se težačkim radom priprema za rad u Erec lisraelu. No tek u januaru 1921. smješten je u halucku grupu »Mahareša« u Ojurgjevcu, u kojoj se istakao potpunom predanosti, te ga je povjerenje njegovih drugova i družica učinilo tehničkim vodjom grupe. Mnogo je doprineo, te se ostvarila organizacija halucim. Čitav njegov život bio je jedan jedini zanos za ideju preporoda naroda po cfjonizmu. Vraćajući se kući, da stupi u vojničku službu u kraljevoj gardi, on je, tako krepak i tako lijep, obolio uslijed sadašnjih saobraćajnih prilika i naglo umro. Cijonizam gubi u njemu jednoga od onih svojih službenika, koji sebi i svome uvjerenju u divnom svome zanosu ne dopuštaju nikakvih helenističkih koncesija, već kojima ispovijedanje jednog uvjerenja znači bezuslovno predanost cijeloga života i cijeloga čovjeka. Dok halucim gube u njemu pravoga druga i po duši brata, mi svi .žalimo za njim. za tim svijetlim i rijetkim uzorom cijonističke ' samopožrtvovnosti. Zih ro na Je tova! Česi i Židovi. »Balkan* (Beograd), i *Narodni Listy«, glasilo čeških nacijonalnih demokrata, našli su se kod zajedničkoga zahvalnoga posla. »Balkan« je konačno otkrio istražujući hrvatsko pitanje, da su uzročnici hrvatskoga separatizma zagrebački Židovi, a »Narodni Listy< ustanovili su, da se trgovačke veze izmedj« Cehoslovačke i Jugoslavije ne razvijaju u poželjnom obujmu radi gospodovanja njemačkoga elementa u jugoslavenskom narodnom gospodarstvu, a nosioci aje mačkoga upliva su Jevreji. Na tvrdnju držimo, da nije potrebno obazirati se, jer svriesno i hotice, protiv boljega znanja, baca u ružnu političku borbu kao žrtvu Židove i to u jednom slučaju, gdje svak i predobro znade, tla uz Radića i drugove Židovima nema mjesta. Spomenuli smo gornju činjenicu samo kao paralelni simptom tvrdnjama »Narodnih Listy«. »Wiener Morgenzeitung* komentirajući u uvodnom članku izvode »N. L.« pt la. otkale potječu ove informacije »NL.«, te upozoruje da se i zvanični izvještaji čehoslovačkoga poslanika Kaline u Beogradu moraju ispitati velikom pom njom, jer je ovaj poznat radi svojih anti semitskih tendencija. Jugoslavenski Jevreji većinom su nacijonalno osviješteni, te su potpuno objektivni prema svim narodima, a »N. I još uvijek vide pred sobom tip njemačko-jevrejskog asimilanta oko praškog kasina i *Neue Fr. Presse«. a zaboravljaju načela najvećih svojih državnika Masarvka i Beneša, koji su odavna spoznali i dokazali, da je apsurdno u Jevrejima gledati neprijatelje Čeha Jugoslavenski Jevreji nasuprot nemaju nikakovlh predrasuda proti Česima, pa cerado s njima radili. Na svršetku pripomi' nje. da su propagandistički listovi za njc-

6

»ŽIDOV«

BROJ 9.